Pregled bibliografske jedinice broj: 490173
Banići Lendavski od plemićkog roda Hahót i njihova uloga u hrvatskoj povijesti
Banići Lendavski od plemićkog roda Hahót i njihova uloga u hrvatskoj povijesti // Godišnjak Njemačke zajednice / DG Jahrbuch 2011 / Trischler, Renata (ur.).
Osijek: Njemačka zajednica - Zemaljska udruga Podunavskih Švaba, 2011. str. 11-28 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 490173 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Banići Lendavski od plemićkog roda Hahót i njihova uloga u hrvatskoj povijesti
(The Banići (Banfi) of Lendava of the Hahót Kindred and Their Role in Croatian History)
Autori
Karbić, Marija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Godišnjak Njemačke zajednice / DG Jahrbuch 2011
/ Trischler, Renata - Osijek : Njemačka zajednica - Zemaljska udruga Podunavskih Švaba, 2011, 11-28
Skup
XVIII. znanstveni skup Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 05.11.2010. - 07.11.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
srednji vijek; Banići Lendavski; plemićki rod Hahót; plemićke obitelji
(the Middle Ages; the Banići (Banfi) of Lendava; the Hahót kindred; noble families)
Sažetak
U radu se govori o Banićima Lendavskim, obitelji potekloj iz plemićkog roda Hahót, koji je prema svjedočanstvu Šimuna de Kéza i nekih drugih kroničara u Ugarsku došao iz njemačkih zemalja (vjerojatno iz Türingije). Prvi članovi roda došli su u Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo u vrijeme kralja Stjepana III., a već u prvoj polovini 13. stoljeća rod se podijelio na tri glavne grane: Arnoldovu, Buzadovu i Hahótovu, čiji su odvjetak Banići Lendavski. U tekstu se donose podaci o istaknutim pripadnicima Hahótove grane braći Mihaelu i Hahótu (II.), Hahótu (III.), sinu Hahóta (II.), i njegovim sinovima Mateju i Stjepanu, ali je najveća pažnja poklonjena Nikoli, Stjepanovu sinu, začetniku obitelji Banića Lendavskih, koji je dužnost bana cijele Slavonije obnašao sredinom 14. stoljeća, te njegovim sinovima Ivanu i Stjepanu, koji su također bili banovi. Rad se bavi i njihovim potomcima, koji su obnašali značajne dužnosti u Ugarsko-hrvatskom kraljevstvu i sudjelovali u važnim političkim zbivanjima (poput Ivana, koji je bio jedan od najvažnijih pristalica Ivana Zapolje u razdoblju dinastičkih sukoba do kojih je došlo iza pogibije Ludovika II. Jagelovića na Mohaču 1526. godine).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Projekti:
252-2522632-2631 - Slavonija, Srijem i Baranja od kasne antike do osmanskog doba (Andrić, Stanko, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatski institut za povijest, podružnica Slavonski Brod
Profili:
Marija Karbić
(autor)
