Naslov
Leksemi za izricanje vremena u hrvatskom i češkom jeziku
(Lexsems for Denoting Time in Croatian and Czech Language)

Autori
Stolac, Diana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Slavica Pragensia ad tempora nostra / Gladkova, Hana - Prag : Filozoficka fakulta, 1998, 163-176

Skup
Mezinárodní vědecká konference ke 150. výročí založení stolice slavistiky na Karlově univerzitě

Mjesto i datum
Prag, Češka Republika, 06.1998

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
hrvatski jezik; češki jezik; nazivlje; vrijeme
(Croatian language; Czech language; terminology; denoting; time)

Sažetak
U članku se analizira podsustav leksema za izricanje vremena u hrvatskom jeziku i uspoređuje se s istovrjednicama u češkom jeziku, te uspostavlja odnos s nazivima u ostalim slavenskim jezicima. Relativnost pojma vremena uvjetovala je nestalnost granica unutar značenjskoga polja. Time je uzrokovana višeznačnost opće imenice vrijeme, ali i većine naziva za pojedine vremenske odsječke. Ovo se odnosi i na one nazive koji na prvi pogled izgledaju jednoznačni i precizni, npr. sat, dan, zima... U slavenskim je jezicima jasno uočljiv zajednički korpus temporalnih naziva slavenskoga porijekla (npr. časъ, dьnь, doba, lěto, rano, věkъ, vrěmę...), koji je zahvaćen pomacima unutar značenjskoga polja. Naročito je to vidljivo u usporedbi hrvatskoga i češkoga jezika, i to na pojedinim nazivima za dijelove dana (npr. hrv. jutro - češ. ráno), mjesece (npr. hrv. srpanj - češ. červenec : hrv. kolovoz - češ. srpen), pojedine vremenske odsječke (hrv. godina - češ. rok)... Nazivi primljeni poslije praslavenske faze, naročito oni vezani uz precizno mjerenje vremena mjernim spravama, ne očituju takve pomake (npr. sekunda, minuta), premda mogu biti polisemični (npr. sat, ura).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA