Pregled bibliografske jedinice broj: 490146
Komparativne razlike u sposobnosti regeneracije mozga slatkovodnih riba
Komparativne razlike u sposobnosti regeneracije mozga slatkovodnih riba // Proceeding Summary / Bogut, Ivan (ur.).
Vukovar: Hrvatska gospodarska komora (HGK), 2010. str. 12-13 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 490146 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Komparativne razlike u sposobnosti regeneracije mozga slatkovodnih riba
(Comparative differences in the regenerative ability of freshwater fish brain)
Autori
Labak, Irena ; Viljetić, Barbara ; Majić, Senka ; Perkov, Vedrana ; Galović, Dalida ; Has-Schön, Elizabeta ; Heffer-Lauc, Marija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Proceeding Summary
/ Bogut, Ivan - Vukovar : Hrvatska gospodarska komora (HGK), 2010, 12-13
Skup
4. Međunarodni znanstveno-stručni skup o ribarstvu: Hrvatsko ribarstvo kako i kuda dalje? Ribarstvo i zaštita zdravlja riba
Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska, 14.04.2010. - 15.04.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
mozak; polisijalizirani markeri; neurogeneza; slatkovodne ribe
(brain; polysialised markers; neurogenesis; freshwater fish)
Sažetak
Mozak riba, za razliku id sisavaca, raste u odrasloj dobi i ima veliku sposobnost regeneracije. Novi neuroni u odraslih sisavaca nastaju samo u starim regijama krajnjeg mozga, dok kod riba postoje brojne zone neurogeneze u srednjem i stražnjem mozgu pa ukupna neurogeneza desetak puta nadmašuje istu kod viših krlježnjaka. nakon dijeljenja neuroni migriraju na svoja mjesta, diferenciraju se i uklapaju u funkcionalne mreže. U procesu migracije sudjeluju dvije vrste molekula: transmembranski proteini neurona iz porodice molekula stanične adhezije (NCAM) i polisijalizirani glikolipidi. Obje vrste molekula nose lance sijalinske kiseline (PSA) koji im daju negativan naboj i omogućavaju usmjeravanje stanice prema ciljnoj regiji. Većina i položaj migracijske zone pokazatelji su potencijala regeneracije neke vrste. Koristeći protutijela koja prepoznaju PSA lanac na NCAM molekulama (mAb735 i klon 2-2B) ili polisijaliziranim glikolipidima (A2B5) usporedili smo potencijal za regeneraciju slijedećih slatkovidnih vrsta riba. šarana (Cyprinus carpio), pastrvu ( Salmo gairdneri), grgeča (Perca fluviatilis), štuku (Esox lucius) i kečigu (Acipenser ruthenus9. Sve ispitivane ribe imaju opsežne migracijske zone unutar krajnjeg, srednjeg i stražnjeg mozga. Na prijelazu iz stražnjeg mozga u kralježničnu moždinu nastavlja se samo migracijska zona štuke i kečige. Ovi rezultati ukazuju na mogućnost regeneracije svih dijelova mozga ispitivanih odraslih jedinki slatkovodnih riba. Trauma kralježnične moždine ima mogućnost regeneracije samo kod štuke i kečige. Kako su šaran, pastrva i grgeč češće vrste u ribogojilištima, osjetljivost na traumu kralježnice treba imatina umu pri rukovanju sa odraslim jedinkama.
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA
Profili:
Barbara Viljetić
(autor)
Dalida Galović
(autor)
Senka Blažetić
(autor)
Elizabeta Has-Schon
(autor)
Irena Labak
(autor)
Marija Heffer
(autor)