Pregled bibliografske jedinice broj: 48968
Dugoročne promjene satava pridnenih zajednica riba u Jadranskome moru
Dugoročne promjene satava pridnenih zajednica riba u Jadranskome moru // Zbornik sažetaka priopćenja sedmog hrvatskog biološkog kongresa / Ljubešić, Nikola (ur.).
Zagreb: Hrvatsko biološko društvo, 2000. str. 253-254 (poster, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 48968 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Dugoročne promjene satava pridnenih zajednica riba u Jadranskome moru
(Long term changes in structure of demersal fish communities in the Adriatic Sea)
Autori
Vrgoč, Nedo ; Jukić-Peladić, Stjepan ; Krstulović-Šifner, Svjetlana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka priopćenja sedmog hrvatskog biološkog kongresa
/ Ljubešić, Nikola - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 2000, 253-254
Skup
Hrvatski biološki kongres
Mjesto i datum
Hvar, Hrvatska, 24.09.2000. - 29.09.2000
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
zajednice riba; promjene; Jadran
(fish communities; changes; Adriatic Sea)
Sažetak
U ovom radu se opisuju promjene koje su nastale u sastavu pridnenih zajednica riba sjevernog i srednjeg Jadrana kao posljedica antropogenog utjecaja u razdoblju od 1948. do 1998. godine. U tu svrhu uspoređuju se lovine pridnenih vrsta riba ostvarene tijekom ekspedicije MEDITS (!996-1998) u području otvorenog srednjeg i sjevernog Jadrana. Cluster analiza, ABC dijagrami, krivulje dominacije vrsta i koeficijenti sličnosti pokazuju da je u navedenom razdoblju došlo do znatnih promjena u sastavu pridnenih zajednica riba. Promjene su najuočljivije u plićem priobalnom području, gdje je koncentracija ribolovnih alata najveća, kao i u području otvorenog srednjeg Jadrana, tj. u glavnim područjima koćarskog ribolova. Najveće smanjenje ulova i udjela u ukupnom ribolovu zabilježeno je kod hrskavičnjača i to prije svega raža, koje su zbog svojih bioloških značajki veoma osjetljive na pojačanu eksploataciju. Kod koštunjača je uočeno smanjenje udjela gospodarstveno važnih vrsta, prvenstveno onih sporijeg rasta i slabije reprodukcijske moći. Nasuprot njima, zabilježeno je povećanje udjela gospodarstveno nevažnih, oportunističkih vrsta riba. Zbog osjetljivosti problematike pridnenog ribolova trebalo bi na području cijelog Jadrana uspostaviti stalan monitoring pridnenih zajednica riba, te uskladiti mjere zaštite i gospodarenja biološki zajedničkim i ekonomski djeljivim živim bogatstvima mora između svih sudionika u ribolovu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
