Pregled bibliografske jedinice broj: 489354
Žene i industrijska baština: Primjer "Dalmatinke" Sinj
Žene i industrijska baština: Primjer "Dalmatinke" Sinj // 11. Vzporednice med Slovensko in Hrvaško etnologijo/11. Hrvatsko-slovenske etnološke paralele ; Kulturna dediščina industrijskih panog/industrijska kulturna baština
Krško, Slovenija, 2010. (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 489354 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Žene i industrijska baština: Primjer "Dalmatinke" Sinj
(The women and the heritage of industry: example "Dalmatinka" Sinj)
Autori
Mesarić Žabčić, Rebeka ; Perić Kaselj, Marina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
11. Vzporednice med Slovensko in Hrvaško etnologijo/11. Hrvatsko-slovenske etnološke paralele ; Kulturna dediščina industrijskih panog/industrijska kulturna baština
Mjesto i datum
Krško, Slovenija, 29.10.2010. - 30.10.2010
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
industrijska baština; industrijalizacija; tekstilna industrija; tržište; žene
(heritage of industry; industrialization; textile industry; market; women)
Sažetak
Svjedoci smo kako je najvećim dijelom dvadeseto stoljeće razdoblje tijekom kojeg su se žene izborile za niz političkih i socijalnih prava. Istovremeno to je stoljeće uspona i raspada tradicionalnih industrija. Broj žena, industrijskih radnica povećavao se od 1945. godine da bi 1990-tih značajnije počeo stagnirati, a često i opadati. Danas svjedočimo kolapsu tzv. tradicionalnih ženskih industrija poput tekstilne. Ovaj temat otvara široki raspon promišljanja rodnih, klasnih ideoloskih odnosa, mješavine tradicionalnih kao i spolno/rodnih odnosa i socijalističke ideologije kao i repatrijarhalizacije odnosa u neovisnim državama nakon 1990-tih godina. Predmet istraživanja je "Dalmatinka", tvornica tekstilne industrije iz Sinja, koja je hranila i izgradila ne samo grad Sinj, već i čitavu Cetinjsku Krajinu, te je proglašena najuspješnijim poduzećem u bivšoj državi i imala tržište diljem Europe i svijeta, a u kojoj su gotovo 80% bile zaposlene žene. Devedesetih godina prošlog stoljeća počinje agonija velike i profitabilne tvornice, a time i žena zaposlenih u "Dalmatinki". Cilj priloga je istražiti kako su Sinjanke kao tardicionalne, ali emancipirane i neovisne žene te kao zaposlenice u "Dalmatinki" pokušavale spriječiti zatvaranje tvornice koja je bila za njih mjesto rada, a ujedno i mjesto u kojem su ostvarena prijateljstva. Vremenski period je određen od početka osnivanja "Dalmatinke" do zatvaranja iste. Istraživanje se metodološki bazira na dostupnoj literaturi, analizi novinskih članaka, Internet stranica i intervjuima s ženama, bivšim zaposlenicama "Dalmatinke" različitog profila i statusa. Ispitat i analizirat će se ekonomski, socijalni i kulturni aspekti žena tijekom pojedinih vremenskih razdoblja provedenih u "Dalmatinki", kao i pozicija žena prilikom osnivanja i otvaranja tvornice, te pozicija žena danas, likvidacijom iste.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Etnologija i antropologija
Napomena
Knjiga sažetaka je pisana dvojezično, i hrvatskim i slovenskim jezikom!
POVEZANOST RADA
Projekti:
076-0762385-2378 - Transnacionalne migracije - izazovi hrvatskom društvu (Božić, Saša, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za migracije i narodnosti, Zagreb