Naslov
Plijesni-potencijalna opasnost po zdravlje restauratora
(Moulds-Potential danger for restorers health)

Autori
Pepeljnjak, Stjepan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Zbornik radova / - Zagreb : Hrvatski restauratorski Zavod, 2000, 54-66

Skup
Mikrobiološka destrukcija spomenika kulture

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.04.2000

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
plijesni; zrak; unutarnji prostor; mikotoksini; restauratori
(moulds; air; indoor air; mycotoxins; restorers)

Sažetak
Plijesni (micromycetes-hipomycetes) sitne su saprofitne gljivice i vrlo heterogena podskupina talofita koje se razmnožavaju sporama nastalim seksualnim i aseksualnim putem. Njih najčešće tvore fertilne plodonosne hife koje se uzdižu iz supstratnog u zračni micelij, sijući na više desetaka tisuća spora (egzo ili endospora). Za svoj razvoj trebaju relativno skroman izvor neorganskih dušikovih spojeva uz nazočnost kisika iz zraka, a slično životinjama, izlučuju ugljični dioksid. Plijesni kao prirodni biofermentatori vrlo su raširene u okolišu svih geografskih širina, kako na tlu i bilu, vodama i zraku (“plijesni polja”), skladišnim prostorima (“skladišne plijesni”), tako i na truležnim materijalima (“truležne plijesni”). Njihove spore su vrlo otporne na toplinu, hladnoću, sušenje, ultraljubičasto svjetlo, visoki osmotski tlak i nedostatak hrane. Sukladno sposobnosti destrukcije određenog supstrata (pa tako i umjetničkih predmeta) izmjenjuju se pojedine vrste plijesni, od onih koje mogu živjeti na gotovo suhom supstratu (manje od 13 % vlage uz relativnu vlagu zraka i temperaturu između 15i 200C) do vrsta koje uspijevaju uz visoku vlažnost (30-40 %). Razumljivo je stoga da su plijesni sposobne kontaminirati gotovo sve materijale raznovrsnih umjetnina (platno, koža, papir, drvo, terakota, metali, staklo, kamen i dr.) Zavisno o mikroklimatskim uvjetima i duljini trajanja procesa razvoja plijesni na umjetničkim predmetima mogu izazvati posljedice odnosno oštećenja (pigmentacija, mrlje, razgradnja lecitina, proteina, celuloze i dr.) ili čak propadanje umjetnina, a mogu i štetno utjecati na zdravlje ljudi. S obzirom na to, da područje mikrobiološke dekstukcije u restauratorskim djelatnostima nije bilo sustavno znanstveno istraživano, u ovom trenutku nitko sa sigurnosću ne može tvrditi da ne postoji opasnost po umjetnine i/ili po zdravlje ljudi koji sa njima dolaze u doticaj, jer plijesni mogu biti i patogene.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA