Naslov
Izvori smisla u životu, osnovne psihološke potrebe, životni ciljevi i sreća
(Sources of meaning in life, basic psychological needs, life goals and happiness)

Autori
Kadić, Amna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Filozofski fakultet u Rijeci

Mjesto
Rijeka

Datum
25.10

Godina
2010

Stranica
98

Mentor
Brdar, Ingrid

Ključne riječi
psihološka i subjektivna dobrobit; osnovne psihološke potrebe; životni ciljevi; smisao života i izvori smisla u životu
(psychological and subjective well-being; basic psychological needs; life goals; meaning in life; sources of meaning in life)

Sažetak
Ciljevi provedenog istraživanja bili su ispitati povezanost zadovoljenja osnovnih psiholoških potreba i postavljanja životnih ciljeva sa subjektivnom i psihološkom dobrobiti, kao dvjema različitim komponentama sreće. Nadalje, smisao života iznimno je važan u formiranju ispunjenog, ''autentičnog'' života, gdje pojedinac smisao može pronalaziti u više različitih izvora, te je stoga zanimljivo bilo ispitati odnos smisla u životu i pojedinih izvora smisla sa subjektivnom i psihološkom dobrobiti, te s osnovnih psihološkim potrebama. Istraživanje je provedeno na ukupno 534 ispitanika, od čega 169 mladica i 365 djevojaka, prosječene dobi od 21.49 godina (SD=2.35). U istraživanju su korišteni Upitnik psihološke dobrobiti, Skala zadovoljstva životom i PANAS upitnik, Skala osnovnih psiholoških potrebe, Upitnik životnih ciljeva, te Profil Osobnog Smisla. Osnovne psihološke potrebe i intrinzični životni ciljevi povezani su sa smislom života, te subjektivnom i psihološkom dobrobiti, dok ekstrinzični životni ciljevi nisu. Osjećaj smisla u životu povezan je s psihološkom dobrobiti. Studentice pokazuju više zadovoljenje potrebe za povezanošću, više važnosti pridaju intrinzičnim životnim ciljevima, te religiji, bliskim i intimnim odnosima kao izvorima smisla, od studenata. Također, studentice pokazuju i viši osjećaj općeg smisla u životu. Mlađi studenti pokazuju više zadovoljenje potrebe za autonomijom i povezanošću, te pridaju veću važnost odnosima s drugima u formiranju osobnog smisla, od starijih studenata. Stariji studenti, za razliku od mlađih, manju važnost pridaju ekstrinzičnim životnim ciljevima. Religija kao izvor smisla s dobi postaje važnija u formiranju osobnog smisla za studente, dok je za studentice njezina važnost s dobi nepromijenjena. Najvažniji izvori smisla za mlade u Hrvatskoj su postignuće i odnosi s drugima. Svi izvori smisla, osim intimnosti, značajno doprinose psihološkoj dobrobiti, dok je intimnost kao izvor smisla vezana uz subjektivnu dobrobit. Osim intimnosti, subjektivnoj dobrobiti doprinose postignuće, odnosi i samoprihvaćanje kao izvori smisla. Svi izvori smisla doprinose zadovoljenju potrebe za autonomijom, dok zadovoljenju potrebe za kompetentnošću doprinose samo postignuće i intimnost, a zadovoljenju potrebe za povezanošću odnosi s drugima i postignuće kao izvori smisla. Religija i zajednica kao izvori smisla, uz prisutnost postignuća i odnosa s drugima kao najvažnijih izvora smisla za mlade, postaju negativni prediktori psihološke i subjektivne dobrobiti, te zadovoljenja osnovnih psiholoških potreba.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA