Naslov
Pijesci i foraminiferska zajednica na odabranim lokalitetima istočne obale Jadranskog mora
(Sands and foraminiferal community at selected localities along the eastern Adriatic coast)

Autori
Vidović Jelena, Ćosović Vlasta, Juračić Mladen, Borčić Adriana, Čiča Matea, Orešković Tamara, Pesjak Lea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka 4. Hrvatskog geološkog kongresa / Horvat, Marija - Zagreb : Hrvatski geološki institut, 2010, 115-116

ISBN
978-953-6907-23-6

Skup
Hrvatski geološki kongres

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 14.10.2010. - 15.10.2010

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
foraminifere; pijesak; Jadransko more; indeksi bioraznolikosti; analiza glavne komponente
(foraminifers; sand; Adriatic Sea; biodiversity indices; principal component analysis)

Sažetak
Analizirana je foraminiferska zajednica iz površinskog sloja sedimenata dna Jadranskog mora. Cilj istraživanja bio je usporediti sastav zajednica, bioraznolikost i dominaciju s istog tipa sedimenata, ali s različitih dubina i geografski udaljenih postaja. Uzorkovanja su provedena u različitim okolišima obalne zone uzduž istočne obale Jadranskog mora, idući od sjevera prema jugu u razdoblju od 1995. do 2008: Piranski zaljev, uvala Malinska na otoku Krku, uvala Novi Vinodolski, otok Zverinac, ušće rijeke Cetine, otok Vis (6, 5 km od SI obale) te tjesnac Oštro (Bokokotorska vrata). Uzorci su uzeti s dubina od 2 m do 108 m, različitim tehnikama uzorkovanja, ali laboratorijska je obrada slijedila isti protokol: ispiranje na situ promjera 63 mikrona, odvajanje u standardne pod-uzorke od oko 300 jedinki i određivanje vrsta i rodova prema kriterijima LOEBLICH & TAPPAN-ove klasifikacije (1987). Sve interpretacije temelje se na ukupnoj zajednici. Rezultati analize foraminiferske zajednice pokazali su visoku bioraznolikost tipičnu za šelfna mora normalnog saliniteta. Shannon-Wienerov indeks kreće se od 2, 25 u Malinskoj, do 3, 25 na ušću rijeke Cetine ; Fisherov α indeks najmanji je u Malinskoj (8, 9), a najveći u Piranskom zaljevu (16, 8). Na svim postajama tip sedimenta je pijesak, izuzev na otoku Visu i u tjesnacu Oštro, gdje je određen glinoviti pijesak. U zajednicama dominiraju epifaunalni rodovi. U Piranskom zaljevu najbrojnija vrsta je Textularia agglutinans D’ORBIGNY (15% zajednice), a slijede Triloculina affinis D´ORBIGNY, Peneroplis pertusus (FORASKAL), Ammonia beccarii (LINNAEUS) i Cribroelphidium poeyanum (D´ORBIGNY). U uvali Malinska na jedinke vrste P. pertusus otpada čak 48% zajednice, a prema zastupljenosti slijede Elphidium sp. (6, 28%), Siphonaperta aspera (D'ORBIGNY) i Siphonaperta irregularis (D´ORBIGNY), svaka s oko 4%. U uvali Novi Vinodolski jedinke roda Ammonia sačinjavaju oko 55% zajednice, a srednje zastupljene vrste su Miliolinella sp., Elphidium margaritaceum (CUSHMAN) i Elphidium translucens NATLAND. Ispred otoka Zverinca najveći udio u zajednici (6, 4%) ima vrsta Lobatula lobatula (WALKER & JACOB), koju slijede Asterigerinata mamilla (WILLIAMSON), Cibicides boueanus (D´ORBIGNY), Rosalina bradyi (CUSHMAN) i Textularia conica (D´ORBIGNY). Na ušću rijeke Cetine dominantne vrste su Quinqueloculina sp. i Quinqueloculina seminula (LINNAEUS), koje zajedno predstavljaju 35% zajednice, zatim Ammonia tepida (CUSHMAN), Elphidium punctatum TERQUEM i Gyroidinoides sp. Planktonske foraminifere (Globigerina sp., Globorotalia sp.) predstavljaju čak 40% ukupne zajednice. Na postaji u podmorju otoka Visa najbrojnije su jedinke roda Globigerina (21, 4%) i vrste T. agglutinans (10, 5%). U tjesnacu Oštro dominira vrsta Lenticulina cultrata (MONTFORT), sa skoro 11%, a slijede Globigerina bulloides D´ORBIGNY, Globocassidulina subglobosa (BRADY) i Melonis pompiloides (FICHTEL & MOLL). Analizom glavne komponente (PCA) uzorci su grupirani na slijedeći način: Piranski zaljev, uvala Malinska i Novi Vinodolski svrstani su u jednu grupu, Zverinac, Vis i tjesnac Oštro u drugu, dok je ušće rijeke Cetine odvojeno od prethodnih dviju grupa. Sastav zajednica može se protumačiti promjenom dubine mora među grupama i/ili utjecajem riječnog toka: Piranski zaljev, Malinska i Novi Vinodolski karakteriziraju manje dubine mora (od 2 do 33 m), Zverinac, Vis i tjesnac Oštro nalaze se na dubinama od 65 do 108 m, a jedina postaja pod znatnim utjecajem rijeke je ona na ušću Cetine. Na plitkovodnim postajama izrazita je dominacija pojedinih vrsta (P. pertusus i Ammonia sp.), dok sedimenti s dubljevodnih postaja sadrže veće udjele planktonskih foraminifera (što je posljedica utjecaja otvorenog mora). U tjesnacu Oštro, zbog povećanja udjela glinovite komponente u sedimentu, zajednice sadrže više infaunalnih vrsta. Ušće rijeke Cetine specifična je postaja, brojne su jedinke roda Quinqueloculina, a u sedimentima se nalaze i pretaložene eocenske planktonske foraminifere. Iz sastava zajednica, dominacije vrsta, omjera epifaune i infaune, brojnosti oportunista i specijalista te udjela foraminifera prema tipovima stijenki, proizlazi da tip sedimenta dna ne igra važnu ulogu u distribuciji foraminifera, već faktori poput dubine (količine svjetla i količina hrane), ali i rivalski odnosi među vrstama foraminifera.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA