Naslov
Koagulacijske promjene u trudnica s preeklampsijom
(Coagulation changes in pregnant women with preeclampsia)

Autori
Bljajić, Danko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
XXV. Perinatalni dani ''Ante Dražančić''. Gynaecologia et Perinatologia. Zbornik radova. / Đelmiš, Josip - Zagreb : Hrvatski liječnički zbor ; Hrvatsko društvo za perinatalnu medicinu, 2010, S37-40

Skup
XXV. Perinatalni dani ''Ante Dražančić''

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 29.09.2010. - 02.10.2010

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
preeklampsija; trombofilija; fibrinski degradacijski produkti; fosfolipidni sindrom
(preeclampsia; thrombophilia; fibrin degradation products; phosfolipid syndrome)

Sažetak
Hipertenzija komplicira oko 7% trudnoća. Tri su osnovne hemodinamske promjene koje se javljaju s kliničkim simptomima preeklampsije. Hipertenzija koja nastaje primarno zbog povišenja perifernog žilnog otpora, smanjeni mi-nutni volumen u odnosu na normotenzivnu trudnoću, te smanjeni ukupni volumen plazme koji je rezultat povećane propusnosti endotela i transudacije plazme. Posljedično dolazi do hemokoncentracije, što može otežati perfuziju tkiva. Ujedno dolazi i do insuficijencije uteroplacentarnog krvotoka. U trudnica s preeklampsijom postoji smanjenje broja trombocita, koje je u blažim oblicima uočljivo jedino u serijskom praćenju, zatim smanjene koncentracije antitrombina III, kao i smanjen omjer aktiviranog faktora VIII. Jedan od naj osjetljivi ih parametara je praćenje koncentracije raspadnih produkata fibrina (FDP). Poremećaji koagulacije koji ukazuju na dijagnozu DIK-a nalaze se u 10% trudnica s teškom preeklampsijom i eklampsijom. Etiologija nastanka koagulacijskih promjena predmet je proturječnosti. Moguće je da vaskularno oštećenje koje nastaje kao rezultat vazospazma uzrokuje promjene DIK-a. Taj je mahanizam vjerojatniji u pojačavanju promjena kod aktivacije sustava zgrušavanja kod teške preklampsije, međutim kod blage preeklampsije, je manje vjerojatan. Također je moguće da su laboratorijske promjene rezultat vaskularnih promjena na mjestu implan-tacije koje prethode generaliziranom vazospazmu. Možda su promjene koje uočavamo u sustavu zgrušavanja rezultat lokalizirane potrošnje u interviloznom prostoru, a ne pravi DIK. Tome u prilog ide i činjenica da rane promjene u serij¬skom praćenju trombocita, kao i u omjeru aktiviranog faktora VIII, bolje koreliraju s morbiditetom i mortalitetom djete¬ta, a iste se promjene mogu naći i u normotenzivnih žena s intrauterinim zastojem rasta djeteta. Sukladno tome većina autora nalazi povišene koncentracije fibrina u posteljicama preeklamptičnih trudnica. Mnoge novije studije govore u prilog povezanosti nasljednih trombofilija i razvoja težih, ali ne i blažih oblika preeklampsije. Smanjen protok u intervi¬loznom prostoru zajedno s majčinom hiperkoagulabilnošću može biti uzrok nastanka depozicije fibrina u interviloznom prostoru, što posljedično dovodi do stvaranja infarkta posteljice, a to onda pokreće promjene karakteristične za preek-lampsiju. Najčešća stečena trombofilija u trudnica je antifosfolipidni sindrom. Danas se uz pomoć liječenja niskomo-lekularnim heparinom može postići preživljenje djece veće i od 70%.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA