Naslov
Bastioni i bastionske utvrde kontinentalne Hrvatske
(Bastions and bastion forts in continental Croatia)

Autori
Žmegač, Andrej

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
11.06

Godina
1997

Stranica
192

Mentor
Marković, Vladimir

Ključne riječi
bastion; tvrđava; Hrvatska; Turci; 16-18. stoljeće
(bastion; fortress; Croatia; Turks; 16-18th century)

Sažetak
Cilj istraživanja bio je vrednovati naše bastionsko graditeljstvo u (srednjo)evropskom okviru. Pod pojmom bastiona podrazumijevalo se građevine peterokutna tlocrta, te je katalog odnosno inventar koji je tako nastao obuhvatio 28 lokaliteta. Bastioni se u nas javljaju razmjerno rano, 1544. godine, a ta vrst graditeljstva traje do potkraj 18. stoljeća. U prvom razdoblju podizanja sve su utvrde - s iznimkom Čakovca - načinjene zemljom. Znakovito je da ih podižu talijanski graditelji, isti oni koji istodobno bliže središtu države (Beču) podižu zidane utvrde. Nasuprot tome, u 18. stoljeću, razdoblju gradnje na području novooslobođene Slavonije, nastaju monumentalni sklopovi što se grade čvrstim gradivom i razvijaju se desetljećima. Pokazuje se kako su naše bastionske utvrde u oba glavna razdoblja nastajale u perifernom odnosno graničnom području i s njim u vezi, no da su njihova obilježja u 16. stoljeću izraz povlačenja pred Turcima, a u 18. stoljeću izraz napredovanja. Zasebno skupinu predstavljaju pojedinačni bastioni, prigrađeni starijim sklopovima, burgovima. Tu je uvijek riječ samo o po jednom bastionu, dakle izostanku bastionskoga sustava. U drugim obližnjim zemljama (Madžarska, Austrija) takvih sustava imade, pa se u tom okviru ovaj dio našeg bastionskoga graditeljstva pokazuje kao skroman.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA