Naslov
Morfodinamika minijaturnih žala (Kvarner, sjeveroistočni Jadran)
(Morphodynamics of pocket beaches (Kvarner, NE Adriatic Sea))

Autori
Benac, Čedomir ; Ružić, Igor ; Ilić, Suzana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
4.Hrvatski geološki kongres: knjiga sažetaka / Horvat, Marija - Zagreb : Hrvatski geološki institut, 2010, 384-385

ISBN
978-953-6907-23-6

Skup
4.Hrvatski geološki kongres

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 14.10.2010. - 15.10.2010

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
obala; krš; minijaturni žal; morska razina; ranjivost
(coast; karst; pocket beach; sea-level; vulnerability)

Sažetak
U obalnom pojasu područja Kvarnera karbonatne stijene prevladavaju, dok su siliciklastične stijene manje zastupljene. Kvartarni sedimenti djelomično pokrivaju osnovne stijene. Sadašnji oblik stjenovitih karbonatnih obala prvenstveno je posljedica potopljenog krškog reljefa zbog rasta morske razine. Valovima uzrokovana marinska erozija u području Kvarnera nije izražena zbog relativno zaštićenih akvatorija te vjetrova promjenljivih smjerova. Zbog toga prirodni šljunkovito-pjeskoviti žali tvore mali dio ukupne duljine obale. Različitog su oblika i veličine, i najčešće duljine manje od 50 m. Nastali su na dva različita načina: razaranjem obale tijekom procesa marinske erozije i akumuliranjem bujičnih sedimenata, kao i kombinaciju tih dvaju procesa. Morfološke značajke tih žala ovise o donosu i načinu pronosa sedimenata s kopna, te o mehanizmima marinske erozije na obali i u plićem podmorju.Odabrana su tri pilot područja: jedno na otoku Krku (A) i dva na otoku Cresu (B i C). Na njima je istražena 41 mikrolokacija, korištenjem ortofoto snimaka mjerila 1:5000 i pripadajućeg digitalnog modela terena, topografskim kartama mjerila 1:25.000, aerofoto snimkama i pregledom terena.Zbog prethodno dobivene slabe korelacije između površine žala i pripadajućeg sliva od R2=0, 38, izostavljene su mikrolokacije gdje je bilo očito da značajni dio prihrane žala potječe zbog odrona s okolnih padina. Na temelju jasne korelacijske veze između površine sliva i površine žala nastalih akumulacijom bujičnog nanosa možemo zaključiti da površine žala, odnosno veličina prihrane sedimentnog tijela, prvenstveno ovise o površini sliva. Prihrana žala u manjoj mjeri ovisi o drugim karakteristikama sliva kao što su: energija reljefa, geološka građa, upojnost, tip i debljina pedološkog pokrivača te vrsta i gustoća vegetacije. Pronos nanosa i njegova akumulacija u tijelu žala nije kontinuiran, već prije periodični događaj, koji najviše ovisi o protoku vode u suhim krškim jarugama. Očekivana promjena klime na Mediteranu praćena povećanjem intenziteta padalina u zimskom razdoblju, može utjecati na intenzitet erozije i akumulacije.Budući da se očekuje rast razine Mediterana od 20 do 60 cm tijekom 21. stoljeća, hazard i rizik na obalama Kvarnera biti će osobito izražen na žalima. Podizanje mora neće biti ravnomjerno, već praćeno češćim pojavama ekstremno visokih razina mora (acqua alta). Takovi događaji mogu znatno ubrzati morfodinamičke procese na obalama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija, Građevinarstvo, Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo

POVEZANOST RADA