Pregled bibliografske jedinice broj: 487564
Složeno klizište u dolini Rječine: rezultati monitoringa
Složeno klizište u dolini Rječine: rezultati monitoringa // 4.Hrvatski geološki kongres: knjiga sažetaka / Horvat, Marija (ur.).
Zagreb: Hrvatski geološki institut, 2010. str. 157-158 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 487564 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Složeno klizište u dolini Rječine: rezultati
monitoringa
(Complex landslide in the Rječina valley: results of
monitoring)
Autori
Benac, Čedomir ; Dugonjić, Sanja ; Oštrić, Maja ; Arbanas, Željko ; Đomlija, Petra
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
4.Hrvatski geološki kongres: knjiga sažetaka
/ Horvat, Marija - Zagreb : Hrvatski geološki institut, 2010, 157-158
ISBN
978-953-6907-23-6
Skup
4.Hrvatski geološki kongres
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 14.10.2010. - 15.10.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
klizište ; fliš ; pomaci ; monitoring
(landslide ; flysch ; displacements ; monitoring)
Sažetak
Istraživano klizište nalazi se na sjeveroistočnoj padini doline Rječine, nizvodno od brane Valići. Na uzvišenjima oko doline nalaze se vapnenci, a na padinama i dnu doline siliciklastične stijene (fliš). Već su 1893. godine registrirani pomaci na toj padini. Posljednja veća nestabilnost pojavila se 5. prosinca 1996. Nakon pomicanja inicijalnog kliznog tijela, došlo je do retrogresivnog napredovanja klizanja do vrha padine. Na kraju procesa, pokrenuti su izolirani vapnenački blokovi.Nakon inženjerskogeološkog kartiranja i određivanja vidljivih granica kliznih tijela ugrađeno je 16 geodetskih repera (R-1 do R-16): oko aktivnog klizišta, na vapnenačkom megabloku na vrhu padine, kao i na izoliranim blokovima stijena u podnožju litice. Nulto mjerenje koordinata (x, y, z) obavljeno je 17.12.1998. godine. Nakon završetka istražnog bušenja, 15.09.1999. godine postavljeno je dodatnih sedam geodetskih repera (G-1 do G-7) na glavama inklinometara i piezometara koji se nalaze unutar granice klizišta. Od tada se obavlja instrumentalno mjerenje horizontalnih i vertikalnih pomaka (x, y, z). S obzirom na morfologiju padine kao i veliku udaljenost repera od mjernog instrumenta, točnost mjerenja je bila 15 mm (x, y) odnosno 20 mm (z) (BENAC et al., 2002). Prema trendovima pomaka, padina se može podijeliti u tri cjeline. Reperi na vrhu padine (R-1 do R-6) imaju jednolik trend horizontalnih pomaka od 4 do 12 cm prema dnu padine, dok su vertikalni pomaci unutar granica mjerenja. Reperi na višem istočnom dijelu padine (R-7 do R-11) koji se nalaze izvan granica klizišta iz 1996. godine pokazuju najbrži trend pomaka niz padinu od 25 do 32 cm. Reperi na srednjem i na nižem dijelu padine (R-12, 13, R-15 i R-16) kao i reperi na ušćima bušotina (G-1 do G- 6) imaju većinom manje horizontalne pomake od 2 do 9 cm, osim repera R- 12 (16 cm) i G-6 (12 cm). Mjerenja na reperu R-10 počela su kasnije zbog oštećenja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija, Građevinarstvo, Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
MZOS-082-0822161-2187 - Ispitivanje i modeliranje poboljšanog tla i stijene (Kovačević, Meho-Saša, MZOS ) ( CroRIS)
MZOS-114-0822695-2568 - Procjena, umanjivanje i upravljanje geološkim hazardom u području Kvarnera (Benac, Čedomir, MZOS ) ( CroRIS)
MZOS-119-1191152-1169 - Recentni sedimenti i fosilni okoliši jadranskog priobalja (Juračić, Mladen, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Građevinski fakultet, Rijeka
Profili:
Maja Oštrić
(autor)
Čedomir Benac
(autor)
Željko Arbanas
(autor)
Sanja Dugonjić Jovančević
(autor)