Pregled bibliografske jedinice broj: 487292
Usmena i pučka epika u tradicijskoj baštini Hrvata iz mućko-lećevačkih sela
Usmena i pučka epika u tradicijskoj baštini Hrvata iz mućko-lećevačkih sela // Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije / Matas, Mate ; Faričić, Josip (ur.).
Zadar : Split: Sveučilište u Zadru ; Kulturni sabor Zagore ; Ogranak Matice hrvatske u Splitu, 2011. str. 493-527 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 487292 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Usmena i pučka epika u tradicijskoj baštini Hrvata
iz mućko-lećevačkih sela
(The oral and folk epic in the traditional heritage
of Croats from the region of Muć and Lećevica)
Autori
Dragić Marko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije
/ Matas, Mate ; Faričić, Josip - Zadar : Split : Sveučilište u Zadru ; Kulturni sabor Zagore ; Ogranak Matice hrvatske u Splitu, 2011, 493-527
ISBN
978-953-7237-90-5
Skup
Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije
Mjesto i datum
Dugopolje, Hrvatska; Zadar, Hrvatska, 19.10.2010. - 21.10.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Novela, povijesne predaje, junaci, hajduci, identitet
(short story, historical folk tales, heroes, outlaws in the fight against the Turks (called ))
Sažetak
U radu se navodi i interpretira dvadesetak primjera usmene i pučke epike. Ti su primjeri nastajali u selima: Kladnjicama, Ogorju Donjem, Ramljanima, Niskom i Brštanovu od 2004. do 2010. godine. Najviše je primjera novelā, te povijesnih predaja. Tamošnji junaci: Stipe Matas, Gale Knezović, Mijoč Galić, kao i Andrijica Šimić i danas su usmenoj komunikaciji u tome kraju. Potresna je pučka pjesma o Luci Maleš koju su partizani strijeljali 1943. godine. Navedeni primjeri imaju životnu i estetsku funkciju, a značajan ih dio ima antologijsku vrijednost. Prosječna starost kazivačica i kazivača je osamdeset godina, što pored ostaloga upozorava na opasnost od trajnoga gubljenja iznimnoga tradicijskoga blaga. Tradicijska kulturna baština najzaslužnijom je za očuvanje identiteta svakoga naroda. U toj baštini sadržano je višestoljetno i višemilenijsko iskustvo predaka koje je edukativno i didaktično.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Povijest, Etnologija i antropologija
