Naslov
Mineraloške i sedimentološke karakteristike željezove rude u povijesnom rudniku Kotlenice
(Mineralogical and sedimentological characteristics of iron ore in historical mine Kotlenice)

Autori
Ružičić, Stanko ; Presečki, Filip ; Durn, Goran ; Tadej, Neven ; Barudžija, Uroš

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
4. Hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem, Knjiga sažetaka / Horvat, Marija - Zagreb : Hrvatski geološki institut, 2010, 351-352

ISBN
978-953-6907-23-6

Skup
4. Hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 14.10.2010. - 16.10.2010

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
željezova ruda; kreda; kore trošenja; kalkarenit; hematit; getit; gibbsit; Kotlenice
(iron ore; Cretaceous; duricrust; calcarenite; hematite; goethite; gibbsit; Kotlenice)

Sažetak
Na području Jadranske karbonatne platfome unutar krednih karbonatnih naslaga pojavljuju se pojave i ležišta limonita. Nalaze se od Istre (Kavran), Kvarnerskih otoka (Krk, Cres) do Drniša, Sinja i Vrgorca (MARKOVIĆ, S. 2002). Najpoznatija nalazišta željezovih ruda u Dalmaciji nalaze se na području Kotlenice i brane Peruča. Svrha ovog rada je utvrditi mineraloške, sedimentološke i geokemijske karakteristike željezove rude te podinskih i krovinskih vapnenaca u povijesnom rudniku Kotlenice. Prema Osnovnoj geološkoj karti list Omiš (MARINČIĆ, et. al., 1976) područje Kotlenica izgrađuju vapnenci turonske starosti, dok prema sjeveru slijede slabo uslojeni bioakumulirani vapnenci senona. Povijesni rudnik željezove rude u Kotlenicama je istraživan tijekom 20. stoljeća u više navrata. Detaljni opis rudnika Kotlenice dali su SAKAČ et. al. (1997) i utvrdili da je željezova ruda sedimentnog postanka i da je vezana uz lokalnu emerziju krajem donje krede ili početkom cenomana. Željezova ruda javlja se u obliku sloja nejednake debljine koji varira od nekoliko centimetara do maksimalno 1 metar i ispunjava paleoreljef unutar podinskih fenestralnih mikritnih vapnenaca. U donjem dijelu i na kontaktu s podinskim vapnencem ruda je kompaktna i tamnocrvene je boje (dominantno je građena od hematita), u srednjem dijelu sloja je laminirane građe (dominantno je građena od getita), a u gornjem dijelu sloja je rastresita i sadrži glinovitu komponentu (dominantno je građena od getita). Važno je istaknuti da uzorci rude uz minerale željeza sadrže i malu količinu gibbsita. Unutar vršnog dijela sloja mjestimično se nalaze proslojci kalkarenita (debljine do 10 cm) koji temeljem terenskih zapažanja mogu imati karakteristike kora trošenja i/ili se nalazi gotovo čista glina crvenkaste boje. Djelomice se u krovini sloja željezove rude također pojavljuju leće brečokonglomerata, kao lateralni ekvivalenti krovinskih mikritnih vapnenaca. Izgrađeni su od srednje zaobljenih, gusto pakiranih klasta (veličine 1-5 cm) krovinskih mikritnih i biomikritnih vapnenaca kao i od fragmenata i čitavih ljuštura radiolitidnih rudista. Mikropetrografskim analizama određena su dva slična litotipa fenestralnog mikritnog vapnenca u podini i krovini sloja željezne rude. Mikritni vapnenac u podini od fosila sadrži isključivo rijetke bentosne foraminifere, a u njemu se kao bitna značajka uočava fenestralna građa. Fenestre su milimetarskih dimenzija, nepravilnog su oblika i nisu međusobno povezane. Sadrže nakupine sitnih (veličine 0, 05 mm), okruglastih zrna pirita, hematita i getita, a zapunjene su mozaičnim kalcitnim cementom. U netopivom ostatku podinskih mikritnih vapnenaca (0, 13 tež. %) utvrđeni su hematit, getit i pirit. Mikritni vapnenac u krovini razlikuje se od podinskog mikritnog vapnenca po manjem udjelu navedenih sitnih opakih minerala unutar fenestri. Kalkarenit je izgrađen od dobro zaobljenih, dobro sortiranih i gusto pakiranih karbonatnih klasta te od također dobro zaobljenih opakih minerala (getit i hematit) veličine do 0, 5 mm, međusobno povezanih kalcitnim cementom. Karakteriziraju ga milimetarske lamine navedenih klasta/minerala pri čemu su opaki minerali koncentrirani duž pojedinih lamina. Ovakva građa interpretirana je kao rezultat trošenja karbonatne podloge i željezove rude te relativno dugog transporta. U netopivom ostatku kalkarenita (10, 85 tež. %) utvrđeni su getit, hematit, kvarc, gibbsit te slijedeći minerali glina: kaolinit, nepravilno interstratificirani klorit-vermikulit i klorit (?). Fenestralna građa u mikritnom vapnencu iz podine ukazuje na izronjavanje vapnenačkih taloga i formiranje kopnenih okoliša. Terenska zapažanja i prvi rezultati mineraloških, sedimentoloških i geokemijskih istraživanja upućuju da je željezova ruda sedimentnog podrijetla i da je, vjerojatno, nastajala kao kora trošenja u kopnenoj fazi. Nalaz hematita, getita i gibbsita upućuje da se radilo o korama tipa „Ferricrust“. Odnos prema podinskom vapnencu kao i činjenica da ruda ispunjava blago razvijen paleoreljef upućuje na alohtoni postanak. U daljnjim istraživanjima pokušati će se utvrditi u kojoj mjeri je kopneni okoliš iz emerzijske faze kao i odnosna klima za vrijeme kopnene faze utjecala na mineralogiju i geokemiju rude, podinskih i krovinskih naslaga. Također će se pokušati utvrditi da li su podinski vapnenci predstavljali jedini izvorišni materijal za nastanak željezne rude.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA