Naslov
Hidrogeološka istraživanja, GIS i kartografija za izradu „Osnovne hidrogeološke karte Republike Hrvatske“ u krškim područjima. Primjer lista Zadar OHGK RH.
(Hydrogeological researches, GIS and chartography for the „Basic Hydrogeological map of Croatia“ production in karst areas. The Zadar sheet case study.)

Autori
Terzić, Josip ; Pavičić, Ante ; Marković, Tamara ; Dolić, Mario

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
4. Hrvatski geološki kongres - Knjiga sažetaka / Horvat, Marija - Zagreb : Hrvatski geološki institut, 2010, 237-238

ISBN
978-953-6907-23-6

Skup
4. Hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 14.10.2010. - 15.10.2010

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
GIS; krš; hidrogeologija; hidrokemija; Hrvatska
(GIS; karst; hydrogeology; hydrochemistry; Croatia)

Sažetak
List Zadar Osnovne hidrogeološke karte (OHGK) Republike Hrvatske (M 1:100.000) najvećim dijelom obuhvaća teren u zaleđu Zadra (Ravni Kotari i Bukovica), manjim dijelom otoke (Ugljan, Vir, Iž, dijelovi Paga i Dugog otoka i neki manji otoci), a zahvaća i mali dio velebitskih padina u području Paklenice. Riječ je o krškom terenu, dijelu tzv. dinaridskog krša, koji je poznat po dubokoj i intenzivnoj tektonici, reverznim rasjedima, pružanju struktura u smjeru SZ-JI i vrlo zamršenim hidrogeološkim odnosima. U morfološkom smislu zaleđe Zadra je obilježeno blagim reljefom koji je „inverzan“, tj. uzvišenja su u području sinklinala, a doline u području antiklinala. Izmjenjuju se mezozojske karbonatne okršene stijene i, u regionalnom smislu nepropusne, fliške naslage eocena. Projekt OHGK obrađuje hidrogeološke odnose u regionalnom mjerilu, a područja su ograničena listovima koji prate Osnovnu geološku kartu (MAJCEN et al., 1970 ; MAJCEN & Korolija, 1973). Rad na OHGK nastavlja se na velike studijske projekte koje su već izradili stručnjaci Hrvatskog geološkog instituta (HGI-CGS) (FRITZ, 1976 ; IVIČIĆ et al., 1997). Stručnjaci HGI-CGS, kao i brojni geolozi i hidrogeolozi iz drugih institucija su na ovome području radili na raznovrsnim projektima: od klasičnog kartiranja, preko vodoopskrbe i zaštite podzemnih voda, do odvodnje prometnica i trasiranja podzemnih tokova. Tako je u ovoj fazi izrade tumača obrađeno 69 referenci, od čega čak 38 neobjavljenih tehničkih izvješća. Od znanstvenih spoznaja na ovome terenu treba istaknuti doktorske i magistarske disertacije koje su u većem ili manjem opsegu zahvatile istraživano područje (kronološki): FRITZ, 1964 i 1978 ; PAVIČIĆ, 1995 ; KAPELJ, J., 2002 ; MARKOVIĆ, 2003 i TERZIĆ, 2006. Tijekom travnja i svibnja 2004. upotpunjen je katastar brojnih vodnih pojava hidrokemijskim podatcima. Uzorkovano je 28 lokacija, a uzorkovane vode prema osnovnom ionskom sastavu pripadaju Ca-HCO3, CaMg-HCO3, Na-ClHCO3 i CaMgNa-ClHCO3 tipu voda. Ovakvi raznoliki hidrokemijski facijesi su posljedica otapanja karbonatnih stijena u području napajanja i utjecaja podzemnog prodora mora na priobalne izvore. Najviše je pažnje posvećeno slijevu Bokanjac-Poličnik, uključujući podslijev Golubinke, u kojem se nalazi nekoliko važnih vodoopskrbnih objekata: kopani zdenci Bokanjac, kaptirana estavela Jezerce (sl. 1), priobalni izvor Golubinka i izvori/zdenci Boljkovac i Oko. Taj slijev prekriva najveći dio istraživanog područja. Istočno od njega nalazi se važan vodoopskrbni slijev Turanjskog jezera u Vranskom polju. Između tih sljevova nalazi se zonarna krška razvodnica. Nekoliko vodoopskrbnih izvora nalazi se u malom slijevu vezanom uz flišku sinklinalu između Ljubača i Islama Latinskog. U modernoj hidrogeološkoj obradi sve hidrogeološke i morfološke spoznaje postavljene su u jedinstvenu bazu hidrogeoloških podataka (BHP). Upotrebom geo-informacijskih sustava (GIS) omogućena je puno veća dinamika, kako u kartografskom pregledu tako i u analitičkoj obradi opažanih objekata. Tumač je usko povezan s bazama podataka i kartografijom, te će i on biti periodički upotpunjavan u skladu s novim spoznajama. Tumač je pisan prema „Uputama za izradu OHGK“ (ŠARIN, 1988), postojeći tumač OHGK za listove Split i Primošten (FRITZ & KAPELJ, 1998) korišten je kao predložak. List Zadar OHGK trenutno je spreman za recenziju nakon koje će, ispravljen u skladu s recenzentskim naputcima, biti dostupan svim istraživačima. Kako je riječ o GIS sustavu, on je stalno otvoren, a ovisno o novim spoznajama povremeno će se izdavati nove verzije baza podataka, kartografskih priloga, pa i samog tumača.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo

POVEZANOST RADA