Naslov
Procjena sekvencijskim Gaussovim simulacijama ležišnih varijabli pješčenjačkog donjopontskoga ležišta nafte, polje Kloštar, Savska depresija, Hrvatska
(Estimations by sequential Gaussian simulations of reservoir variables in Early Pontian oil reservoir, Kloštar Field, Sava Depression, Croatia)

Autori
Novak Zelenika, Kristina ; Malvić, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
4. hrvatski geološki kongres : Knjiga sažetaka = 4. Croatian Geological Congress with international participation : Abstracts Book / Marija Horvat - Zagreb : Hrvatski geološki institut, 2010, 263-264

ISBN
978-953-6907-23-6

Skup
Hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem (4 ; 2010)

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 14.10.2010. - 15.10.2010

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
ležišne varijable; pješčenjaci; geostatistika; sekvencijske Gaussove simulacije; polje Kloštar; Savska depresija; donji pont
(reservoir variables; sandstones; geostatistics; sequential Gaussian simulations; Kloštar Field; Sava Depression; Early Pontian)

Sažetak
Polje Kloštar nalazi se u zapadnom dijelu Savske depresije, na jugozapadnim obroncima Moslavačke gore. Geografski je smješteno oko 35 kilometara istočno od grada Zagreba, unutar i u okolici istoimenog sela Kloštar (sl.1). To polje je odabrano za geostatističku analizu iz sljedećih razloga: (a) još uvijek je jedno od najvećih naftnih i plinskih polja u Savskoj depresiji, (b) na tom polju već je ranije načinjen skup različitih geostatističkih procjena, (c) postoji veliki skup prikupljenih podataka koji se analiziraju u okviru rada na disertaciji prve autorice te uporabe stohastičkih metoda kroz znanstveni projekt MZOS-a „Stratigrafska i geomatematička istraživanja naftnogeoloških sustava u Hrvatskoj“. Polje Kloštar je na sjeveru i sjeveroistoku odijeljeno od masiva Moslavačke gore transverzalnim Sjevernim rubnim rasjedom Savske depresije. U donjem i srednjem miocenu (zaključno sa sarmatom) izvori materijala bili su lokalni. U panonu glavni utjecaj preuzeo je materijal donesen iz Istočnih (metamorfnih) Alpi, prenašan turbiditnim strujama (VRBANAC et al., 2008). Na kraju, u pliocenu i kvartaru, taloženi su uglavnom plitki jezerski, a kasnije i kopneni sedimenti. Geostatistički su analizirani podatci poroznosti, dubine i debljine prikupljeni za najveće pješčenjačko ležište imenovano „T“ (donjopontske starosti), iz skupa od 19 bušotina. Za njih su načinjene karte semivariogramskih površina te izračunati eksperimentalni i teorijski standardizirani semivariogrami programom Variowin 2.21 (PANNATIER, 1996). Na kraju je izračunato po stotinu realizacija uvjetnim sekvencijskim Gaussovim simulacijama (skr. SGS ; opisane npr. u DEUTSCH & JOURNEL (1997), MALVIĆ (2008) i drugdje). Prikazane su 1., 50. i 100. realizacija za svaku varijablu (slike 3, 4 i 5). Modeliranje ležišta je proces koji uvijek uključuje određeni stupanj nesigurnosti, tako da je stohastički pristup često najprimjereniji za karakterizaciju ležišta. Stohastikom se dobiva niz jednako vjerojatnih karata. Upotrijebljene su uvjetne sekvencijske Gaussove simulacije, no zbog promatranja triju geoloških varijabli različitog reda veličine (101, 102 i 103) načinjeni su standardizirani teorijski variogrami. Anizotropija se uočava na kartama poroznosti i dubina. Zanimljivo je kako veće poroznosti odgovaraju većim dubinama, što ukazuje da su tektonikom nakon taloženja ležišta jače izdignuti rubni dijelovi glavnoga kanala taložnog prostora pješčenjaka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA