Naslov
Miocenski do gornjopleistocenski proboscidi Hrvatske
(Miocene to Upper Pleistocene proboscids in Croatia)

Autori
Mauch Lenardić, Jadranka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
4. hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem : Knjiga sažetaka = 4. Croatian Geological Congress with international participation : Abstracts book / Horvat, Marija - Zagreb : Hrvatski geološki institut, 2010, 89-90

ISBN
978-953-6907-23-6

Skup
Hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem (4 ; 2010)

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 14.10.2010. - 15.10.2010

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
miocen; pliocen; pleistocen; proboscidi; Hrvatska.
(Miocene; Pliocene; Pleistocene; proboscids; Croatia)

Sažetak
U Hrvatskoj su na više od 90 nalazišta pronađeni skeletni ostatci proboscida (red Proboscidea Illiger, 1811 ; hrv. = rilaši). Većinom su to zubi, a nešto rjeđe i fragmentirane kosti. Osim sporadičnih in situ nalaza, fosilni ostatci rilaša potječu iz naplavina naših velikih rijeka: Save, Drave, Dunava i njihovih pritoka. Stariji nalazi (miocenski, pliocenski, donjo- i srednjopleistocenski) znatno su rjeđi od gornjopleistocenskih. Determinirane su sljedeće vrste (taksonomski nazivi dinoterija i mastodona preuzeti su kako su navedeni u originalnim radovima): Dinotherium giganteum Kaup, 1829, Prodeinotherium bavaricum (von Meyer, 1831), Mastodon (Anancus) arvernensis Croizet & Jobert, 1828, Mastodon borsoni (Hays, 1834), Mastodon (Bunolophodon) grandincisivus Sschlesinger, 1917, Mastodon (Bunolophodon) angustidens Cuvier, 1817, Mastodon (Zygolophodon) tapiroides Cuvier, 1824, Mammuthus meridionalis Nesti, 1825, M. trogontherii (Pohlig, 1881), M. primigenius (Blumenbach, 1799) i Elephas (Palaeoloxodon) antiquus (Falconer & Cautley, 1847) (Gorjanović-Kramberger, 1884, 1912, Malez, 1960a, 1960b, 1965, Malez & Lenardić-Fabić, 1988, Lenardić-Fabić, 1989, Lenardić, 1991, 1994, Radovčić & Majić, 2002). Još 1884. godine Gorjanović-Kramberger piše o fosilnim proboscidima Hrvatske, navodeći i podatke iz ranije objavljenog rada (FUCHS, 1879) o ostatcima mastodona iz Bribira (Mastodon borsoni), kao i podatke o zubima vrste M. arvernensis iz Podvinja koje je u paludinskim naslagama pronašao Đuro Pilar, a objavio u svojoj raspravi Neumayr (1879 ; preuzeto iz: Gorjanović-Kramberger, 1884). U Europi, pa i u Hrvatskoj, oskudni su nalazi gornjotercijarnih rilaša, osobito gomfoterija (mastodona) i dinoterija. U srednjo- do gornjomiocenskim naslagama (Mursko Središće) nađene su vrste Mastodon (Bunolophodon) angustidens i Mastodon (Zygolophodon) tapiroides (Malez, 1960a). Dinoteriji su determinirani u donjopliocenskim sedimentima Marije Gorice kod Brdovca (Dinotherium giganteum ; GGorjanović-Kramberger, 1912) i gornjokarpatskim i donjobadenskim naslagama Gornje Jelenske na Moslavačkoj gori (Prodeinotherium bavaricum ; Radovčić & Majić, 2002). Malobrojni su i fosilni ostatci donjo- i srednjopleistocenskih mamuta i slonova (Mammuthus meridionalis, M. trogontherii i Palaeoloxodon antiquus). Na prostorima Euroazije tijekom gornjeg pleistocena dominantan je bio vunasti mamut (Mammuthus primigenius), pa su njegovi ostatci na našim lokalitetima i najučestaliji. Jedinstveni nalazi iz Hrvatske su dva zuba mastodona iste individue (Gomphotherium angustidens ; lijevi i desni zadnji kutnjak), pronađeni 1962. godine u gornjopliocenskim pijescima u Dugom Selu. Također su zanimljivi nalazi s dna Jadranskog mora: gornji desni zadnji kutnjak i bedrena kost izvađeni kočom između otoka Raba i otočića Laganj, određeni kao nova podvrsta Mammuthus meridionalis adriacus n. ssp. (Malez & Lenardić-Fabić, 1988). U pripremi je revizija ovih fosilnih nalaza. Također kočarenjem kod otoka Raba pronađen je dio donje čeljusti s trećim zadnjim kutnjakom vrste Palaeoloxodon antiquus (van Essen, osobno priopćenje). Nedavno su u jami Vrtare male kod Dramlja (Brajković et al., 2006) otkriveni skeletni ostatci elefantida, koji još nisu specifički određeni. Do sada jedinstven nalaz s područja Hrvatske je i drugi mliječni zub vunastog mamuta iz Podravine (iz zbirke Cugovčan ; Mauch Lenardić, neobjavljeni podatci). Mnogobrojni fosilni ostatci proboscida dokaz su života i/ili migracija pripadnika ove skupine životinja na prostoru današnje Hrvatske tijekom dugog vremenskog perioda od miocena do kraja gornjeg pleistocena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA