Naslov
Aleksandar Tomiković i Grgur Peštalić: profesori filozofije na učilištu u Baji
(Aleksandar Tomiković and Grgur Peštalić: lecturers in philosophy at Baja Educational Institution)

Autori
Balić, Davor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Kršćanska baština i plemstvo u hrvatsko-mađarskoj pograničnoj regiji / Keresztény örökség és nemesség a horvát-magyar határmenti régióban / Christian heritage and nobility in the Croatian-Hungarian cross-border region / Balić, Davor - Križevci : Grad Križevci, 2010, 25-30

ISBN
978-953-560-74-0-3

Skup
Kršćanska baština i plemstvo u hrvatsko-mađarskoj pograničnoj regiji / Keresztény örökség és nemesség a horvát-magyar határmenti régióban / Christian heritage and nobility in the Croatian-Hungarian cross-border region

Mjesto i datum
Kalnik, Hrvatska, 16.10.2010. - 17.10.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Aleksandar Tomiković; Grgur Peštalić; filozofija; Baja
(Aleksandar Tomiković; Grgur Peštalić; philosophy; Baja)

Sažetak
Jedno od franjevačkih filozofskih učilišta koje je djelovalo veći dio 18. stoljeća bilo je i filozofsko učilište u Baji (južna Ugarska). Budući da je osnovano 1725. godine, isprva je potpadalo pod franjevačku Provinciju Bosne Srebrne. No, 1757. godine učilište je postalo sastavnim dijelom nove franjevačke provincije koja je nazvana Provincijom sv. Ivana Kapistranskoga. Ova provincija obuhvaćala je čitavu Slavoniju sa Srijemom te veliki dio Ugarske. Nastava filozofije na učilištu u Baji održavana je sve do 1783. godine. Tada je, naime, odlukom Ugarskoga kraljevskog namjesničkog vijeća zabranjeno djelovanje crkvenih visokih škola. Time su ukinuta i franjevačka filozofska učilišta, pa tako i ono u Baji. Nastava filozofije na franjevačkom filozofskom učilištu u Baji u sedmom se desetljeću 18. stoljeća uvelike temeljila na predavanjima koja su održavala dvojica profesora filozofije hrvatskoga podrijetla: Aleksandar Tomiković (1743-1829) i Grgur Peštalić (1755-1809). Osječanin Tomiković filozofiju je studirao na filozofskom učilištu u Vukovaru, dok je studij teologije završio u Osijeku i Rimu. Nakon što je u Baji predavao filozofiju, Tomiković je jednu akademsku godinu (1777./1778.) predavao teologiju u Petrovaradinu, da bi potom bio samostanskim bibliotekarom te profesorom i direktorom gimnazije u Osijeku. Osim što je kao starješina upravljao samostanom u Osijeku, bio je tajnik i savjetnik provincijala, a potom i provincijal (1809-1812). Grgur je Peštalić, pak, filozofiju studirao na Sveučilištu u Budimu, gdje je i stekao naslov doktora filozofije. Nakon što je predavao u Baji (1779-1881), prema uglednom povjesničaru franjevačkoga školstva F. E. Hošku, predavao je i na filozofskim učilištima u Požegi (1781-1783) i Mohaču (1797-1806). No, osim uvida u Tomikovićev i Peštalićev doprinos nastavi filozofije, proučavateljima hrvatske filozofske baštine iznimno su važni i podaci o njihovim filozofskim spisima. U svojem izlaganju usredotočit ću se na spise koje su ova dvojica hrvatskih franjevačkih filozofa napisali upravo tijekom svoje profesure na filozofskom učilištu u Baji. Tomiković je u Baji napisao tri filozofska spisa. Prvi, rukopis pod naslovom "Logica et metaphysica", nastao je 1774., a drugi, rukopis pod naslovom "Physica", 1775. godine. Sadržaj obaju ovih rukopisa odnosio se na njegova filozofska predavanja na učilištu u Baji. Jedini Tomikovićev spis, koji je pod naslovom "Propositiones ex universa philosophia" otisnut 1776. godine, od izuzetne nam je važnosti. Kao što nas je u svojoj studiji "Boškovićevci na hrvatskim filozofskim učilištima od 1770. do 1834." obavijestio Ivica Martinović, inače prvi od istraživača hrvatske filozofske baštine koji je obradio ovaj Tomikovićev spis, riječ je o ispitnom tezariju koji se sastojao od 34 teze. U jednoj od teza Tomiković je potvrdio svoju upućenost u Boškovićev nauk kojega je ovaj dubrovački mislilac iznio u djelu "Philosophiae naturalis theoria" iz 1758. godine. Kao što doznajemo iz Martinovićeva članka, Tomiković je sastavio "prvi franjevački tezarij u kojem je moguće ustanoviti odjek Boškovićeve prirodne filozofije". Tijekom svoje profesure na filozofskom učilištu u Baji Peštalić je također sastavio tezarij. Objavio ga je 1780. godine pod naslovom "Tentamen publicum et solemne ex logica, historia philosophiae et mathesi". O ovom Peštalićevom tezariju do danas su pisala tek dvojica istraživača: Ante Sekulić i već spomenuti Ivica Martinović. Tezarij je sadržavao četiri subtezarija (logika, povijest filozofije, algebra i geometrija), a svjedočanstvo je o Peštalićevoj upućenosti u Boškovićev nauk. Naime, u subtezariju kojega je naslovio "Ex historia philosophiae" Peštalić je zabilježio da je Bošković "Newtonovu teoriju tako izveo ili dopunio da je zadobio onu slavu koja se posvuda duguje autorima sistemā". Inače, Peštalić je bio vrlo plodan pisac. Prema današnjim spoznajama, kao profesor filozofije na učilištu u Mohaču objavio je još dva filozofska spisa, odnosno tezarija iz fizike: "Tentamen publicum ex physica et philosophia morum" (1802) i "Positiones philosophicae biennales" (1805). Dakako, Tomiković i Peštalić nisu bili jedini hrvatski filozofi koji su potjecali iz franjevačkih redova, a na franjevačkim su filozofskim učilištima ostavili dubok i neizbrisiv trag. Ipak, upravo njih dvojica zaslužili su da im istraživači hrvatske filozofske baštine posvete naročitu pozornost. Naime, Tomiković i Peštalić pripadali su nekolicini onih franjevačkih profesora koji su se, bilo u svojim predavanjima bilo u svojim filozofskim spisima, već u 18. stoljeću očitovali o filozofskom nauku kojega je na području filozofije prirode zastupao znameniti hrvatski mislilac Ruđer Bošković.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

Napomena
One of Franciscan schools of philosophy that was active the most part of the 18th century was the school of philosophy in Baja (southern Hungary). Since it was established in 1725, it belonged to the jurisdiction of the Franciscan Province Bosna Srebrna. However, in 1757 the school became an integral part of a new Franciscan Province that was called the Province of St. John of Capistrano (Provincija sv. Ivana Kapistranskoga). This Province encompassed whole Slavonia with Syrmia (Srijem), and a great part of Hungary. Lectures on philosophy at Baja Educational Institution were held until 1783. Then, according to a decision by the Hungarian Regency Council, activities of religious institutions of higher education were prohibited, as well as Franciscan schools of philosophy, such as the one in Baja. Philosophy instruction at the Franciscan school of philosophy in Baja in the 1870s was based to a great extent on lectures given by two philosophy lecturers of Croatian extraction: Aleksandar Tomiković (1743-1829) and Grgur Peštalić (1755-1809). Tomiković, a citizen of Osijek, studied philosophy at a school of philosophy in Vukovar, while he finished his theology studies in Osijek and Rome. Having lectured in philosophy in Baja, Tomiković lectured for one academic year (1777-1778) in theology in Petrovaradin, only to become librarian of the monastery, professor, and headmaster of Osijek Secondary School later on. Apart from the fact that he ran the monastery in Osijek as a senior, he was also a secretary and an adviser of the Province, and later on provincial (1809-1812). Grgur Peštalić, however, studied philosophy at Buda University, where he received the title of doctor of philosophy. Having lectured at Baja (1779-1881), according to the renowned historian of Franciscan education F. E. Hoško, he also lectured at schools of philosophy in Požega (1781-1783) and Mohács (1797-1806). However, aside from an insight into the contribution of Tomiković and Peštalić to philosophy instruction, data on their philosophical works is extremely important to researchers of Croatian philosophical heritage. In our presentation we will focus on the works that these two Croatian Franciscan philosophers wrote precisely during their professorship at the school of philosophy in Baja. In Baja, Tomiković wrote three of his philosophical works. The first one, a manuscript entitled "Logica et metaphysica", was written in 1774, whereas the other, a manuscript entitled "Physica", was written in 1775. Contents of both of these manuscripts dealt with his lectures in philosophy at Baja Educational Institution. The only work of Tomiković, which was published in 1776 under the title of "Propositiones ex universa philosophia", is of the utmost importance. As we are informed in "Boscovichians at Croatian Philosophical Schools from 1770 to 1834", a study by Ivica Martinović, the first researcher of the Croatian philosophical heritage who analysed the work by Tomiković, it deals with 34 examination themes. In one of his themes Tomiković confirmed his knowledge of the teachings of Boscovich that were, in turn, presented by this philosopher from Dubrovnik in his work "Philosophiae naturalis theoria" from the year 1758. As we find out from the article by Martinović, Tomiković compiled "first Franciscan examination themes, in which it is possible to establish the impact of Bošković’s natural philosophy". During his professorship at the school of philosophy in Baja, Peštalić also compiled examination themes. He published them in the 1780 work entitled "Tentamen publicum et solemne ex logica, historia philosophiae et mathesi". To date, only two researchers have written about these themes: Ante Sekulić and the aforementioned Ivica Martinović. The examination themes were divided into four groups of themes (logic, history of philosophy, algebra, and geometry), and they bear testimony to Peštalić’s knowledge of the teachings of Boscovich. In particular, in a group of themes entitled "Ex historia philosophiae" Peštalić made a note that Boscovich "managed to formulate or make a supplement to Newton’s theory in that way that he has won that sort of glory which one owes far and wide to the authors of the system". Moreover, Peštalić was a prolific author. As far as we are informed, as a lecturer in philosophy at Mohács University he published two more philosophical works, that is, examination themes in physics: "Tentamen publicum ex physica et philosophia morum" (1802) and "Positiones philosophicae biennales" (1805). Tomiković and Peštalić, needless to say, were not the only Croatian philosophers originating from Franciscan orders, but have made a profound impact on Franciscan schools of philosophy. Precisely the two of them have deserved special attention that is to be payed by researchers of the Croatian philosophical heritage. In particular, Tomiković and Peštalić belonged to several Franciscan lecturers who have, either in their lectures or their philosophical works, already in the 18th century declared themselves in favour of the philosophical teachings advocated by the renowned Croatian philosopher Roger Boscovich in the field of natural philosophy.

POVEZANOST RADA