ࡱ> 6bjbjVV 4<<Nx+vv8TY$s0}}nnnnpppppp E#Zpnnnnnp-jjjnnjnnjjjŖljZC0sj#R#j#jnnjnnnnnppjnnnsnnnn#nnnnnnnnnv :U lipnju 2009. godine objavljeno je posebno izdanje asopisa Pravnik posveeno pravima djece. Povod tog posebnog izdanja bilo je obilje~avanje 20. godianjice Konvencije o pravima djeteta koja predstavlja najva~niji meunarodni dokument o zaatiti prava djece. Spomenuta publikacija nastala je kao rezultat uspjeane suradnje izmeu uredniatva asopisa Pravnik i Ureda Pravobraniteljice za djecu, iz ijih je redova proizaala inicijativa za ovo posebno izdanje. Zna ajan doprinos cjelokupnom projektu dali su i lanovi Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu. Natje ajem je prikupljen veliki broj kvalitetnih radova s razli itih podru ja zaatite prava djece i to sa svih pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj, ato predstavlja osobit uspjeh. Nakon provedenog recenzijskog postupka odabrano je 12 najboljih radova koji ine sadr~aj ovoga posebnog izdanja. Iskazani interes studenata i mladih znanstvenika za sudjelovanje u ovom posebnom izdanju potvrda je da su ideje, rjeaenja i zahtjevi Konvencije za~ivjeli meu mladima te da postoji interes za izu avanjem i poboljaanjem pravne zaatite djece, ato nas izuzetno veseli jer predstavlja osnovu za daljnji razvoj ovog posebnog podru ja ljudskih prava. Branka Reaetar, dr.sc., docentica na Katedri za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta Sveu iliata J.J. Strossmayera u Osijeku, autorica je prvog rada, pod nazivom  Pravo djeteta na susrete i dru~enje prema Konvenciji o pravima djeteta . Konvencija o pravima djeteta je pravo djeteta na susrete i dru~enje deklarirala na meunarodnoj razini prvi put, zbog ega ona predstavlja njegov najstariji i najva~niji meunarodni izvor. Svi kasniji meunarodni dokumenti, bilo da je rije  o haaakim konvencijama ili konvencijama Vijea Europe, u svojim se uvodnim preambulama pozivaju upravo na pravo djeteta na susrete i dru~enje deklarirano Konvencijom o pravima djeteta. U radu se razmatra djetetovo pravo na susrete i dru~enje s roditeljem s kojim ne ~ivi, kao i s lanovima aire obitelji na na in kako je to zajam eno l.9. i l.8. Konvencije o pravima djeteta. Pored zaatite djetetova prava na susrete i dru~enje u nacionalnim okvirima, Konvencijom je uzeta u obzir i zaatita onih obiteljskih odnosa s djetetom koji sadr~e meunarodno obilje~je. U tom su smislu u radu obraene, posebne konvencijske odredbe ( l.11.), kojima je regulirano pravo djeteta na susrete i dru~enje s roditeljem koji ~ivi u drugoj dr~avi, kao i du~nost dr~ava stranaka da osiguraju hitan povratak nezakonito zadr~anog ili odvedenog djeteta. Za institucionalno ostvarivanje djetetova prava na susrete i dru~enje nu~no je, u skladu s konvencijskim zahtjevima ( l.12.), djetetu osigurati odreena procesna prava od kojih posebnu ulogu ima pravo djeteta da izrazi svoje mialjenje u postupku u kojem se odlu uje o njegovim pravima i interesima, pri emu standard djetetove dobrobiti ima igrati vodeu ulogu. Kona no, u radu se isti e univerzalni l.3. Konvencije kojim se jam i zaatita djetetova prava na poativanje standarda njegovoga najboljeg interesa u svim postupcima u kojima se odlu uje o djetetovim pravima. Pored navedenih konvencijskih prava koja na neposredan ili posredan na in utje u na ostvarivanje djetetova prava na susrete i dru~enje, rad ujedno sadr~i prikaz zakonodavnih rjeaenja sadr~anih prvenstveno u Obiteljskom zakonu. Njima je Republika Hrvatska na zakonskoj razini ispunila svoju meunarodnu obvezu poativanja svih prethodno navedenih djetetovih prava zajam enih Konvencijom o pravima djeteta. Na kraju, autorica isti e da se neposredno ostvarivanje prava djeteta ne smije zadr~ati samo na zakonodavnoj razini, ve se ono mora protezati na svaki pojedina ni sudski ili upravni postupak, kao i u odnosu na svako pojedino dijete. Upravo stoga autorica upozorava da postojei sustav praenja dr~avnih izvjeaa od strane Odbora za prava djeteta, kao jedina postojea kontrola poativanja djetetovih prava zajam enih Konvencijom, ne mo~e uvijek pru~iti potpunu sigurnost da se pravo djeteta na susrete i dru~enje u stvarnosti doista ostvaruje.  Utjecaj prava na pravilan razvoj djeteta tema je drugog rada, autorice Olge Bogdanovi, studentice druge godine Pravnog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu. Djeca, iako se esto zaboravljaju jer nemaju poslovnu sposobnost, bira ko pravo i snagu koja e im omoguiti da se izbore za sebe, od roenja imaju temeljna prava i slobode koje pripadaju svim ljudskim biima, ali i posebna prava namijenjena samo njima  prava djece. Cilj je ovog rada prikazati prava djece koja su od iznimne va~nosti za njihov pravilan razvoj  tjelesni, duaevni, emocionalni i intelektualni te izlo~iti kako su ta prava ureena u Konvenciji o pravima djeteta i hrvatskom zakonodavstvu. Navedena prava obuhvaaju: pravo djeteta na odgoj jer njime dijete stje e razli ita znanja i vjeatine koje ga odreuju kao osobu (npr. lijepo ponaaanje, na in odnosa prema drugima), pravo djeteta na obrazovanje koje je jedan od bitnih preduvjeta uspjeha djeteta u ~ivotu, te pravo djeteta na ~ivot i zdravlje (tjelesno i duaevno) jer o njemu ovisi ostvarivanje svih ostalih prava djeteta. Ta prava djece autorica je obradila prvenstveno prikazujui du~nosti roditelja jer je djeci potrebna pomo u njihovu ostvarivanju. Meutim, za njihovo kvalitetno ostvarivanje potrebno je i djelovanje druatvene zajednice koja utje e na odgoj djeteta jer ono mnogo vremena provodi izvan vlastite obitelji, na ato autorica takoer upozorava. U posljednjem dijelu rada analizira se ato to treba poboljaati i izmijeniti kako bi se djeci omoguilo ostvarivanje njihovih prava. Isti e se da je potrebna bolja izobrazba nastavnika, modernizacija i opremanje obrazovnih ustanova kako bi se djeci omoguilo ostvarivanje prava na obrazovanje bez diskriminacije i na temelju jednakih mogunosti, ali i poticanje zavraavanja obveznog i nastavak akolovanja jer je ono preduvjet uspjeha u ~ivotu. Zatim, potrebno je djeci pru~iti i kvalitetnu skrb za njihovo zdravlje pravilnom prehranom, prevencijom bolesti, dostupnoau mjera za vraanje zdravlja i sli no. Kako bi se zaatitilo njihovo pravo na duaevno zdravlje, ne smiju biti izlo~eni nasilju u obitelji ato je veliki problem i naaeg druatva, ve toplini i ljubavi u obiteljskom okru~ju kad god je to mogue. U skladu s tim zahtjevom, u radu se naglaaava potreba zaatite djece od pristupa informacijama neprimjerenog sadr~aja. Naposljetku, autorica zaklju uje da je potrebno joa mnogo rada kako bi se djeci omoguilo da zaista kvalitetno ostvaruju svoja prava, ali da ula~ui u djecu, ula~emo u ljepau budunost svih nas te da nam zato, kada se radi o djeci, nijedna cijena ne smije biti previsoka. Tema rada Igora Miroaevia, studenta tree godine Pravnog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu, je  Priznanje o instva pod prisilom . U radu se obrauje prvenstveno obiteljskopravna, a potom i kaznenopravna regulacija ~ivotne situacije kad jedna ili viae osoba vrae prisilu na pojedinca, silom ili prijetnjom, kako bi on svoju izjavu volje vezanu uz o instvo formirao u smjeru suprotnom od svoje stvarne volje. Kroz rad se nastoje rasvijetliti pravne mogunosti oateenika (osobe koja je o instvo priznala pod prisilom) te dati odgovor na pitanje zaatite prava djeteta ije je o instvo priznato pod prisilom po pravilima meunarodnog prava o ljudskim pravima. Nakon sa~etog prikaza instituta priznanja o instva, izla~u se razli ita tuma enja instituta prisile u svijetlu graanskog i kaznenog prava. itatelju se objaanjava kako razli ito tuma enje pojma prisile s graanskopravnog odnosno kaznenopravnog aspekta utje e na tuma enje tog pojma u obiteljskom pravu. Naime, kada se govori o priznanju o instva pod prisilom autor dolazi do zaklju ka da se pojam prisila odnosi kako na (fizi ku) silu, tako i na (verbalnu) prijetnju. U sredianjem dijelu rada objaanjava se razlika u pravnoj regulativi kojom se, s jedne strane, ureuje slu aj muakarca koji je priznao o instvo (smatrajui da je otac djeteta) da bi kasnije saznao za injenicu koja isklju uje njegovo o instvo i, s druge strane, muakarca koji je o instvo priznao pod prisilom. Autor isti e da razlika u regulaciji navedenih slu ajeva le~i u rokovima te to i obrazla~e. Nadalje, u tekstu se analizira polo~aj u kojem se nalazi osoba koja je o instvo priznala pod prisilom te se izla~u pravne mogunosti te osobe (oateenika). U posljednjem dijelu rada detaljno se prikazuje tijek postupka koji bi se vodio temeljem tu~be za osporavanje izvanbra nog o instva koje je tu~itelj priznao pod prisilom. Kao prethodno pitanje, trebalo bi se utvrditi je li prilikom priznavanja o instva, prisila postojala ili ne. Uspije li prisiljeni priznavatelj (oateenik) dokazati prisilu u tom incidentalnom postupku, sud e nastaviti postupak u smjeru provoenja sudskog vjeata enja i tako pouzdano utvrditi je li prisiljeni priznavatelj otac priznatog djeteta. Na prvostupanjsku presudu dozvoljena je ~alba, a na drugostupanjsku i revizija. Autor naglaaava da pravomona presuda kojom se osporava o instvo priznavatelja, predstavlja pravnu osnovu za tu~bu za naknadu atete. Naime, priznavatelj (oateenik) bi mogao potra~ivati naknadu atete u iznosu u kojem je uzdr~avao dijete koje nije njegovo i eventualno djetetovu majku za prvih godinu dana djetetovog ~ivota. Na samom kraju, obrauje se pitanje zaatite prava djeteta ije je o instvo priznato pod prisilom. Odredba l.7. st.1. Konvencije o pravima djeteta sadr~i pravo djeteta da zna za svoje roditelje i da u~iva njihovu skrb. Priznanjem o instva pod prisilom oateenika koji nije otac povrijeeno je, uz oateenikova prava, i u Konvenciji zaatieno pravo djeteta ije je o instvo priznato. Naime, dijete je u tom slu aju u zabludi oko identiteta svog oca i nadalje niti zna za svojeg pravog oca, niti u~iva njegovu skrb. Autor pritom upozorava da bi se kvalitetnijom zaatitom prava prisilom oateenog priznavatelja postigla i kvalitetnija zaatita prava djeteta da zna svoje roditelje i u~iva njihovu skrb. U zaklju ku, autor predla~e pojedina poboljaanja postojeih zakonskih rjeaenja, ali i sasvim nova rjeaenja za koja vjeruje da bi, bez negativnih posljedica za najbolji interes djeteta, dovela do unapreenja polo~aja oateenika. Anja God~irov, studentica druge godine Pravnog fakulteta Sveu iliata J. J. Strossmayera u Osijeku, napisala je rad pod nazivom  Pravo djeteta na zaatitu od nasilja u obitelji . Svrha predstavljenog rada je dvostruka. S jedne strane, svrha je objasniti ato je to nasilje nad djecom u obitelji, u kojim se oblicima ono pojavljuje (tjelesno, spolno i emocionalno zlostavljanje te zanemarivanje djece), koji su mo~ebitni uzroci nasilja ( nedostatak kontrole impulsa , alkohol, droga, stres, nezaposlenost, siromaatvo, rat, medijska prenaglaaenost nasilja, psiholoaka nezrelost roditelja za tu odgojnu ulogu itd.), kako otkriti uzroke nasilja, koje sve posljedice ono mo~e imati te kako u kona nici pru~iti djetetu zaatitu od nasilja na koju ono ima pravo jer je to jedno od temeljnih dje jih prava. Autorica pritom isti e da je, prema vodeim stru njacima koji se bave prevencijom zlostavljanja i zanemarivanja djece, najva~niji faktor u zaatiti djece od zlostavljanja kvaliteta obitelji i obiteljskih odnosa. S druge strane, svrha rada je ukazati na meunarodnopravnu, ustavnopravnu i zakonsku obvezu zaatite djece od nasilja u obitelji u Republici Hrvatskoj. S meunarodnopravnog aspekta, Konvencija o pravima djeteta svakom djetetu jam i pravo na zaatitu od svih oblika zlostavljanja, a posebno se naglaaava pravo djece da znaju za to svoje pravo i na in na koji mogu potra~iti zaatitu ako im je ono ugro~eno. Ustav Republike Hrvatske u nekoliko odredaba propisuje kako je obveza dr~ave, ali i svakog pojedinca, da atite djecu i mlade~ te da nitko ne smije biti podvrgnut bilo kakvom obliku zlostavljanja. `to se ti e zakonske zaatite djece od nasilja u obitelji, autorica kroz relevantne norme Zakona o zaatiti od nasilja u obitelji, Kaznenog i Obiteljskog zakona ukazuje na razlike izmeu prekraajnopravne, kaznenopravne i obiteljskopravne zaatite djece. U posljednjem se dijelu rada daje odgovor na pitanje tko sve ima obvezu prijaviti nasilje, uzimajui kao primjer konkretni slu aj postupanja osje kog Centra za socijalnu skrb u jednom predmetu koji se odnosio na nasilje nad djecom u obitelji. U navedenom primjeru izlo~eno je uobi ajeno postupanje centra za socijalnu skrb u slu ajevima obiteljskog nasilja te prikazane su njegove ovlasti i obveze. Zaklju no, autorica navodi kako se jedino suradnjom svih nadle~nih institucija (policije, centra za socijalnu skrb, pravosudnih tijela, zdravstvenih i odgojno-obrazovnih ustanova) i graana mo~e zaatititi djecu od nasilja, sankcionirati po initelje te kvalitetnom prevencijom umanjiti broj zlostavljane djece i sprije iti daljnje nasilje nad njima.  Tjelesno ka~njavanje djece u obitelji tema je rada Eme Menuai-`kugor, studentice druge godine Pravnog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu. Kao ato se iz naslova vidi, autorica se u radu bavi problemom tjelesnog ka~njavanja djece u obitelji. Radi se o problemu koji je duboko ukorijenjen u druatvu i koji se do unatrag 20 godina prihvaao kao poznata odgojna metoda, pa ak i roditeljsko pravo koje nije bilo osporavano. Rad zapo inje povijesnim pregledom europskih i hrvatskih pravnih izvora. Sredianji dio rada odnosi se na problematiku mjerodavnih hrvatskih propisa vezanih uz tjelesno ka~njavanje, a izlo~ena je i komparativna analiza odredbi sli nih europskih zakona. U tom dijelu rada naglaaava se stajaliate da se tjelesno ka~njavanje djece od strane roditelja viae ne bi smjelo tolerirati. Navedeno stajaliate potkrepljuje se i zaklju kom Odbora za prava djeteta po kojem bi sve zemlje trebale izrijekom zabraniti tjelesno ka~njavanje jer ono predstavlja povredu lanka 19. Konvencije o pravima djeteta. Kao rjeaenje problema tjelesnog ka~njavanja djece, predla~e se ne samo pravna reforma ve i  reforma svijesti . Navedena  reforma svijesti roditeljima bi omoguila da kroz edukaciju spoznaju postojanje kvalitetnijih odgojnih metoda bez tjelesnog ka~njavanja te bi im pomogla u primjeni tih metoda u svakodnevnom ~ivotu. Upravo s tim ciljem, Vijee Europe u suradnji s Ministarstvom obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti, u Hrvatskoj provodi kampanju za ukidanje tjelesnog ka~njavanja djece. U radu su takoer ukratko prikazana i dva slu aja tjelesnog ka~njavanja djece u obitelji o kojima je odlu ivao Europski sud za ljudska prava. Navedeni slu ajevi zna ajni su zbog toga ato su pozitivno djelovali na stajaliate brojnih dr~ava spram tjelesnog ka~njavanja djece, kako od strane roditelja tako i od strane treih osoba. Na kraju rada nalazi se istra~ivanje koje je autorica provela o ovoj temi meu studentima Pravnog fakulteta. Postavljeni upitnik, u prvom dijelu, sadr~i niz pitanja o osobnim iskustvima studenata vezanim uz tjelesno ka~njavanje, dok su u drugom dijelu, studenti (budui roditelji) mogli izraziti svoja mialjenja i stavove o pravnoj regulativi vezanoj uz ovu temu. Upravo je time autorica dala vrlo kvalitetan uvid u to kako e budue generacije percipirati tjelesno ka~njavanje djece od strane svojih roditelja (kao neato  prirodno ili ipak  neprirodno ). Tin Orai, student tree godine Pravnog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu, napisao je rad pod nazivom  O osnovanosti ukidanja gornje dobne granice kao aktivne adoptivne smetnje za koji je bio nagraen Rektorovom nagradom. Namjera rada je ukazati n  < B D H b p r : L 2r68jn .0BFZŽŽحh1kCJaJh_CJaJhFRCJaJh,DVCJaJh e5CJaJh eCJaJh*7CJaJhgCJaJh0CJaJh|hdCJaJhdCJaJhcj,CJaJhc CJaJh+ XCJaJh 7CJaJ1 nH p#''(,29;;ADIRPUWW Y_(fFillLoF H "'''' (4(6(8(B(,/2P2222 6889v9::::;;;; <ûóëxppe]h6CJaJh5h:VCJaJh eCJaJhtdCJaJhWiCJaJhqMCJaJh:VCJaJh ehzCJaJhzCJaJh CJaJhdCJaJhY"pCJaJh5CJaJh55CJaJh e5CJaJh eh1kCJaJh,DVCJaJh1kCJaJh7dCJaJ" <<<$?8?L?$A2AVAAABJB^BC:CZE|EF*G8GDGGHHIJKKNOPPXPdPnPpPPPQ̹̩xxphphphphmB CJaJhS8CJaJhICJaJhzhS8CJaJhzhl"CJaJhtdhl"CJaJhl"CJaJhACJaJh{CJaJh27CJaJhtdhxCJaJhtdCJaJhxh(&0CJaJhxCJaJh(&0CJaJhZ5CJaJhZCJaJ&QRRrTTVW=5CJaJh>=CJaJhCJaJhCJaJhU?CJaJhU?6CJaJ-Vh^8Tl$<Px2HRDF"tvlnļݼ塅|tllh[ACJaJhMCJaJhV5CJaJhVCJaJhG{\hQ)ICJaJhQ)I6CJaJhQ)ICJaJh},CJaJh' h' CJaJh' CJaJhCJaJhzCJaJhlW5CJaJhlWCJaJhCCJaJh82,CJaJhG{\h82,CJaJ( HJ@(~" dgd,i$a$gdIP$a$gd,igdU?FJdf:0|6BVnz|B|ؿддЬЬvnnfho;CJaJhF CJaJhF h-{CJaJhF hF CJaJh-{CJaJhXCJaJhCJaJh.zCJaJhoCJaJh&hCJaJhM>VCJaJhF5CJaJhCJaJhFCJaJh{gCJaJhrCJaJh)CJaJhi`CJaJ$|b >`tr|ŽŵŵŽŭݭ{skc[h>=CJaJh@CJaJhi`CJaJhFCJaJh,iho6CJaJh,ihIP6CJaJh,i6CJaJhIP6CJaJh,iCJaJhi'CJaJhxWCJaJhbeCJaJhvRCJaJhPCJaJh7;CJaJhF CJaJh-{CJaJho;CJaJh,iho;CJaJ#&(*,0246ʽh9h|mHnHuh,ijh,iUhG jhG Uh7hU?CJaJhthU?CJaJhU?CJaJ.0246$a$ dgd,i21h:pM. A!"#$% j 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHJ`J MNormal dCJ_HaJmHsHtH DA D Default Paragraph FontRiR 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List 44 ,i0Header  p#:: ,i0 Header Char CJaJtH 4 @4 ,i0Footer  p#:!: ,i0 Footer Char CJaJtH PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] zx  ***- <QiXV|6ACDEFLo6BG $&-!8@0(  B S  ?,/*4 !!!!!!p"|"&#3#q#}###&%0%S%_%|&&''''/*2*.../;2C2m;r;<<<<>>>>>?,?2??? @@n@z@@@@A?ABArA~A8BHBBBsGGGGIIII*J-JLMMMMMOOPP~SSXX Y YYYZZ[[!]1]L^O^^^)_-_._5_?_I_e_h_BbEb{eehhhhn%n&n+n+x3x:xAxMxNxNxPxQxQxSxTxVxWxYxZxuxxx{xIJ`a# $ wxrsKL`a ($)$&&''((++//002233:9;9g;i;s=t=s?t?BBNCOCDGEGBICIIIJJLLNNPPHQIQ-S.SSTTTpWqWXXZZ]]napa^b_bneoe3g4ghhhhrjsjlloohpipqqPtQtovpv(x+xAxNxPxQxSxTxVxWxYxZxxx{x+xMxNxPxQxSxTxVxWxYxZxxx{xvu9!Vdz mB F 6},usS8Pc ' l"82,cj,R/(&0l4*727 O77;>=@?U?[AzeB?CQ)IMPrU:VM>V,DVlWxW+ XZtZG{\i`Fa.dtdbe,iWi1k{oY"prz.z-{6~0sG qMo^y M`xvq'*xvR<a9R_OypgFR.7 ./XFi'7d& 7Z]QI5g)gz|ACo;@IP5G`{ e_t{gNxPx@ */28<_<zxHH HH(H2H6H8H<HBH\HfHlHxHHUnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial7.{ @CalibriA BCambria Math"1p}F7Zf =Zf =!r0dxx3HX $P72!xx ivan simovic ivan simovicOh+'0x  ( 4 @ LX`hpivan simovicNormalivan simovic55Microsoft Office Word@@@8@8'l Zf՜.+,0 hp  Pravni fakultet u Zagrebu=x  Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FpŖl1Table#WordDocument4SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q