Naslov
Značajke gutanja kod osoba oboljelih od Parkinsonove bolesti
(The significance of swallowing in patients with Parkinson's disease)

Autori
Kolundžić, Zdravko ; Blaži, Draženka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
4. KONGRES HRVATSKIH LOGOPEDA S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM LOGOPEDIJA I IZAZOVI NOVOG VREMENA / - Zagreb, 2010, 67-67

Skup
4. KONGRES HRVATSKIH LOGOPEDA S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM LOGOPEDIJA I IZAZOVI NOVOG VREMENA

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.09.2010. - 25.09.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Parkinsonova bolest; gutanje
(Parkinson's disease; swallowing)

Sažetak
Parkinsonova bolest pripada grupi neurodegenerativnih promjena koje rezultiraju promjenama pokreta mišića uslijed nepoznatoga uzroka degeneracije stanica koje proizvode dopamin. Nedostatak dopamina smanjuje kontrolu koordinacije voljnih pokreta i početak motoričke radnje, uz javljanje nevoljnih pokreta, bradikineziju i rigidnost. Prvi puta ju spominje James Parkinson 1817.god. To je jedna od najučestalijih neurodegenerativnih bolesti uz prevalenciju 14 do 450 na 100 000 stanovnika, s tendencijom rasta. U Hrvatskoj je 6000 registriranih oboljelih, a procjene se kreću 15 do 20 000 ukupno oboljelih. Bolest rezultira različitim simptomima među kojima su oni vezani za gutanje i slinjenje među učestalijima. U aktu gutanja sudjeluje pet živaca i 25 mišića zbog čega su teškoće gutanja, uz promjene glasa, u pravilu prisutne od samoga početka pojave bolesti i često su njen prvi znak. Procjenjuje se da 50 do 75% (prema nekima i 100%) oboljelih ima smetnje gutanja. Značajan problem vezan za logopedsku patologiju je i salivacija. Patogeneza disfagije i salivacije je multifaktorski uzrokovana, te uključuje kognitivne i psihosocijalne promjene zajedno s promjenama ekstrapiramidnog autonomnog živčanog sustava. Disfagija je karakterizirana različitim teškoćama gutanja i povećanim rizikom aspiracije. U početnim su stadijima bolesti izraženije orofaringealne teškoće gutanja i započinjanje samoga refleksa zbog promjena u inervaciji poprečno-prugastih mišića koji su voljno pokretani, a u kasnijim stadijima smetnje vezane za gutanje mogu biti prisutne u cijelome gornjem probavnom traktu. Logopedi do sada, za razliku od prakse u razvijenim zemljama, nisu značajnije uključivani u praćenje i rehabilitaciju osoba oboljelih od ove bolesti. Važnost sudjelovanja logopeda najviše potkrepljuje podatak kako su, često, disfagija i salivacija prvi simptomi bolesti. Logopedski tretman od samoga početka javljanja bolesti usporava tijek razvoja disfagije i značajno poboljšava kvalitetu života oboljelih.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA