Naslov
Utjecaj vrste afiksa na morfološku osviještenost u hrvatskome jeziku (prizivanje riječi s prefiksima i sufiksima)
(Influence of the type of affixes to morphological awareness in Croatian (retrieving words with suffixes and prefixes))

Autori
Cvikić, Lidija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
5. hrvatski slavistički kongres

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 07.09.2010. - 10.09.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
morfološka osvijštenost; hrvatski kao J2; sufiksi; prefiksi; prizivanje riječi; rječnik
(morphological awareness; Croatian as L2; suffxes; prefixes; word retrieval; vocabulary)

Sažetak
Morfološka osviještenost sposobnost je govornika da upravljaju morfološkom strukturom riječi. Wang i sur. (2006) razlikuju četiri vida morfološke osviještenosti: prepoznavanje, određivanje, tumačenje i upravljanje, a Casalis i Louis-Alexandre (2000) navode da se morfološka osviještenost odnosi na upravljanje osnovom te derivacijskim i flektivnim afiksima. S obzirom na to da se odnosi i na rječotvorne i na oblikotvorne morfeme, morfološka osviještenost ima važnu ulogu i u morfološkome i leksičkome razvoju, kako prvoga, tako i inoga jezika. Naročito je važna u morfološki bogatim jezicima, kakav je hrvatski. Inojezična su istraživanja (npr. Laufer, 1999) pokazala važnost morfologije za ovladavanje rječnikom, naročito kada je riječ o sličnim riječima, što je potvrđeno i za hrvatski jezik. U brojnim je primjerima prevođenja sa stranoga (hrvatskoga) na materinski (engleski i talijanski) jezik primijećeno rastavljanje riječi na morfeme i njihovo prevođenje, kao i utjecaj lažne tvorbene prozirnosti (Cvikić, 2004, 2007). No, u hrvatskome jeziku do sada nisu sustavno istraživani različiti vidovi morfološke osviještenosti, kao ni upravljavanje različitim vrstama morfema. U ovome će se radu istražiti upravljanje različitim vrstama morfema (sufiksima i prefiksima) kod inojezičnih i izvornojezičnih govornika hrvatskoga jezika. Zadatak je obje skupine govornika prizvati riječi s određenih sufiksima i prefiksima. Budući da su početak i kraj najzamjetljiviji dijelovi riječi (Aitchison, 1987), obje bi skupine riječi govornicima trebale biti jednako dostupne. No, s obzirom na to da je u tvorbenome smislu riječ o bitno različitim utjecajima na tvorenice, očekuju se bitne razlike u prizivanju riječi sa sufiksima od prizivanja riječi s prefiksima. Također će se pokazati koja bitna obilježja afiksa (čestoća, rasprostranjenost, značenjska prozirnost, broj značenja i sl.) utječu na prizivanje riječi kod svake skupine ispitanika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA