Pregled bibliografske jedinice broj: 486
Knežev dvor u Pridvorju - građevni razvoj, valorizacija i problemi obnove
Knežev dvor u Pridvorju - građevni razvoj, valorizacija i problemi obnove // Radovi Insituta za povijest umjetnosti, 20 (1996), 105 - 121 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 486 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Knežev dvor u Pridvorju - građevni razvoj, valorizacija i problemi obnove
(Governors House in Pridvorje: Structural Development, Evaluation and Problems of Restoration)
Autori
Horvat-Levaj, Katarina
Izvornik
Radovi Insituta za povijest umjetnosti (0350-3437) 20
(1996);
105 - 121
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
knežev dvor; gotičko-renesansni plan; barokizacija; utvrđena rezidencija; ugaone stražarnice; ratna devastacija; valorizacija i rekonstrukcija
(governors house; gothic-renaissance plan; baroque renovation; fortified residence; corner sentry-boxes; war devastation; valorization; reconstruction)
Sažetak
Knežev dvor u Pridvorju, sjedište kneza od formiranja konavoske kneževine 1427. godine sve do pada Dubrovačke Republike 1808. godine, jedan je od najznačajnijih arhitektonskih spomenika Konavala, regije koja je tijekom nedavne srpsko-crnogorske okupacije 1991-1992. godine pretrpjela teška i sustavna uništavanja. Razaranje povijesno slojevite strukture kneževa dvora zbilo se međutim znatno ranije, u ratu Napoleona s Dubrovnikom, kada su ga 1806. godine spalili Crnogorci. Sredinom prošlog stoljeća nekadašnji je dor bio popravljen, ali nova namjena ruralnog karaktera rezultirala je tek njegovim ambijentalnim kvalitetama. Detaljnim istraživanjem građevne strukture i arhivskih izvora, došlo se međutim do novih saznanja o oblikovanju dvora prije crnogorske ratne destrukcije: sagrađen u gotičko-renesansnom periodu prema detaljnom planu iz 1427. godine, dvor je radikalno obnovljen i povećan u XVII. st., kada je zadobio obilježja osebujne fortificirane barokne rezidencije s konzolno istaknutim ugaonim stražarnicama. Originalnost i kvaliteta te dominantne barokne faze s kojom se stereotipni izgled dvora iz XIX st. teško može usporediti, poticaj su za pokušaj njezine rekonstrukcije, iako su mnogi izvorni arhitektonski elementi bespovratno uništeni spomenutim ratnim razaranjem.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
00200102
Ustanove:
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb
Profili:
Katarina Horvat-Levaj
(autor)
