Naslov
Nova nalazišta i analiza kariotipa endemične vrste Hyacinthella dalmatica (Lallem.) Trinajstić
(New localities and karyotype analysis of endemic species Hyacinthella dalmatica (Lallem.) Trinajstić)

Autori
Puizina, Jasna ; Kamenjarin, Juraj ; Trinajstić, Ivo ; Papeš, Dražena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka priopćenja Sedmog hrvatskog biološkog kongresa / Ljubešić, Nikola - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 2000, 84-85

Skup
Sedmi hrvatski biološki kongres

Mjesto i datum
Hvar, Hrvatska, 24.09.2000. - 29.09.2000

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Hyacinthella dalmatica; endem; kariotip
(Hyacinthella dalmatica; endemic species; karyotype)

Sažetak
Rod Hyacinthella obuhvaća šesnaest vrsta, od kojih su četiri pronađene u jugoistočnoj Europi, a dvanaest u jugozapadnoj Aziji. Jedini predstavnik tog roda u Hrvatskoj je Hyacinthella dalmatica (Lallem.) Trinajstić, endemična vrsta u svom rasprostranjenju ograničena na primorski dio Dinarida, neke jadranske otoke i poluotok Pelješac. Dva nova nalazišta vrste H. dalmatica (Blaca i Debelo brdo na Kozjaku) prijavljena su u ovom radu. S obzirom na somatski broj kromosoma vrste H. dalmatica u literaturi su pronađeni proturječni podaci. Stoga je cilj rada bio ispitati somatski broj kromosoma i strukturu kariotipa jedinki prikupljenih sa novih lokaliteta te ih usporediti s podacima za populaciju s Hvara, za koju je prethodnim kromosomskim istraživanjima utvrđeno da posjeduje četiri različita citotipa s B kromosomima, te s osnovnim citotipom 2n=2x=18. Naši rezultati pokazuju, međutim, da sve tri analizirane populacije (Blaca, Debelo brdo i Hvar) imaju jedinstveni broj kromosoma, 2n=2x=20. Nisu opaženi B kromosomi niti raznolikosti u broju kromosoma među jedinkama ili među stanicama. Kromosomi su klasificirani u deset kromosomskih parova čija je prosječna duljina iznosila od 1,6 do 5,5 mm. Opažena je, međutim, veoma polimorfna struktura kromosomskog para broj 4, koji posjeduje veoma dugačku regiju sekundarnog suženja zbog čega se često pojavljuju otkinuti sateliti. Pretpostavljamo da su upravo ti otkinuti sateliti u nekim prethodnim studijama mogli biti krivo interpretirani kao B kromosomi. Rezultati ovog rada potkrijepljuju hipotezu da bi sve europske vrste roda Hyacintella sa 2n=2x=20, mogle potjecati od ishodišnog kromosomskog broja 2n=2x=18, s hipotetskim centrom nastanka u Južnoj Turskoj.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA