ࡱ> ghfܥhW eK!Hfffffff`g`g`g`g`gpggF`gJgg"gggggg&(((-U)eXdfg&( ggggffggg]fgfg&]ۘf>fhffffg&vVeterinarski fakultet Sveuilita u Zagrebu Mogunost razlikovanja izmeta vuka i psa po mirisu Dinko Novosel apsolvent Veterinarskog fakulteta Zagreb, travanj 1997 Mogunost razlikovanja izmeta vuka i psa po mirisu Dinko Novosel Zavod za biologiju.Veterinarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska Saetak Utvrivane su razlike izmeu mirisa vujih i pseih izmeta. Prikupljene su dvije skupine od po 10 vujih i pseih izmeta. U prvoj je bilo po 5 izmeta od vukova i pasa hranjenih istom hranom (sirova prokrvavljena govedina), a u drugoj od po 5 vukova iz prirode i pasa hranjenih uobiajenom pseom hranom. Pokusi razlikovanja mirisa raeni su s ljudima i psima iz grada (nisu bili u doticaju s vukovima) i psima iz stanita vuka, te osobno od autora na osnovu vlastitog iskustava koje je stekao s mirisima izmeta. Biljeena su miljenja ljudi i uoavane reakcije pasa koje bi mogle pokazivati na raspoznavanje mirisa. I ljudi i psi su po rezultatu testova uoavali razliitost mirisa izmeu izmeta gradskih pasa i ostale tri vrste izmeta: izmeta pasa i vukova hranjenih istom hranom i vukova iz prirode. Kada su ivotinje bile hranjene istom hranom ta je tonost bila 66%. Ne postoje razlike po rezultatima testova u osjetu mirisa izmeu mukaraca i ena ni puaa i nepuaa. Vjebanjem prepoznavanje ta se tonost moe znaajno poveati. Razlika koja postoji izmeu mirisa izmeta gradskih pasa i ostale tri vrste izmeta posljedica je razliitosti hranidbe. Stoga ne postoji mogunost sigurnog raspoznavanja vujih i pseih izmeta, odnosno postoji mogunost pogreke da se izmet proglasi vujim, a da se radi zapravo o izmetu podivljalog psa. Kljune rijei: vuk, pas, izmet, miris Uvod Kako u svijetu tako i kod nas postoje veliki problemi i zablude u razlikovanju vuka od psa. Vuk i pas su pripadnici iste vrste ivotinja Canis lupus. Genetski se razlikuju vrlo malo, a razlika koje pokazuje enzimski test je na razini razlika meu vujim populacijama, npr. naeg dinarskog vuka i vuka koji ivi u Italiji (Lorenzini i Fico 1995). Za razliku od genotipske razlike, fenotipska razlika u veini je sluajeva vrlo uoljiva, pa je jasno da se pas pasmine npr. pudl nikako ne moe zamijeniti sa vukom. Ponekad meutim, i kada se pred sobom ima ivotinju, vrlo teko moe utvrditi pripadnost, posebno za neke pasmine pasa. Budui da je vuk u Hrvatskoj zatien zakonom od 15. svibnja 1995. godine (Anon.1995), vano je sa sigurnou moi raspoznati te dvije ivotinje, naroito je aktualno u podrujima gdje su uestale tete na domaim ivotinjama od strane vukova, pasa i agljeva. Vukovi su predatori koji ive u oporu sa strogo odreenom hijerarhijom. Jedan opor obitava na odreenom teritoriju, a kojeg brani od upada vukova pripadnika drugog opora. Od divljih ivotinja najea hrana vuku su srne, jeleni, zeevi, mali sisavci, a neki puta znadu jesti hranu biljnog porijekla. Ovisno o okolnostima vuk kolje i domae ivotinje, zanimljivo je da su to najee rtve pas ili ovca (Huber i sur. 1994). Vrlo vanu aktivnost opora predstavlja ostavljenje mirisa. Kod enki su to sekreti koji privlae mujake i govore o njenoj seksualnoj aktivnosti (Rrwm i Jaram 1995) dok mujaci obiljeavaju teritorij urinom ali i izmetima. Engelhart i Mullerschwarze (1995) su dokazali da dabrovi znaajno manje koriste onu hranu na koju se nanese miris izmeta od njihovih predatora. Vrlo esti trag koji se moe pronai je izmet. Obino se pouzdano moe utvrditi da je od vrste Canis lupus , ali ostaje nepoznato da li se radi o vuku ili psu. Veliina, boja, sastav i oblik ovisi o ishrani ivotinje. Obino se u izmetu nalazi vea koliina dlake, dok boja i oblik ovise prvenstveno o udjelu kostiju i krvi. Veliina je u korelaciji sa veliinom ivotinje. Postoje razmiljanja da bi se moda prema mirisu moglo s odreenom vjerojatnou utvrditi da li se radi o vuku ili psu. Iskustva lovaca govore da vuji izmet jae smrdi, ili da pas kada osjeti miris vuka podvije rep, zacvili i potrai zaklon gospodara. U ovom radu je pokuano uoiti da li postoji razlika u mirisu izmeta vuka i psa. Testirana je prosjena populacija ljudi, te lovakih i gradskih pasa s obzirom na mogunost razlikovanja izmeta po mirisu. Materijal i metode Izmeti su podjeljeni u dvije skupine (A i B). Skupina A izmeta (n=5 vujih "Av" i n=5 pseih "Ap") prikupljana je od ivotinja hranjenih pod kontrolom, tj. hranjenih iskljuivo sirovom govedinom od neiskrvarene ivotinje. Ta hrana koritena je i zato to je najslinija prirodnoj vujoj hrani. Izmeti vukova su sakupljeni iz zagrebakog zoolokog vrta, gdje se hrane sa sirovim goveim mesom. Psei izmeti su sakupljeni od pasa koji su u kavezima takoer hranjeni iskljuivo sirovim goveim mesom tijekom 5 dana da bi izmeti prikupljeni posljednji dan u potpunosti poprimili karakteristike hrane kojom je ivotinja hranjena. B skupina izmeta je od vukova iz prirodnog stanita (n=5 "Bv"), i pasa koji su hranjeni od gospodara (n=5 "Bp"). Izmeti su drani u zaepljenim plastinim posudama i uvani na temperaturi -18C. Prije provoenja pokusa drani su nekoliko minuta na sobnoj temperaturi. Ispitanici su bili nasumino odabrani ljudi (n=39) mlae i srednje dobi (studenti i djelatnici Veterinarskog fakulteta). Test na miris sa ljudima izvoen je tako da je svakoj osobi bilo ponueno 10 posudica s izmetima A skupine, 5 vujih i 5 pseih koje je ispitivani morao razvrstati u dvije skupine po 5 posudica. Izmet s intenzivnijim, neugodnijem mirisom smatrani su vujim, a oni drugi smatrani su pseim. Dodatni test se sastojao da je autor rada na osnovu svog iskustva s mirisima obje vrste ivotinja pokuao razlikovati psee i vuje izmete A skupine. Tako se on postavio u ulogu ispitanika i isti postupak kao i ispitanici prethodnog testa ponovio test 25 puta. Kako bi se izbjegla svaka subjektivnost posudice s izmetima su zamotane dodatno u gazu da se izbjegne vizualno prepoznavanje. Posudice nisu uzimane u ruku prilikom testa kako teina posudice ne bi utjecala na prepoznavanje i rezultate testa. Pilot istraivanja i autorovo osobno iskustvo su pokazali da izmete iz B skupine ljudi mogu lako razlikovati, pa s njima nije sproveden test razvrstavanja. Vuji izmeti su imali neugodniji i intenzivniji miris od pseih pa su zato i u drugim testovima izmeti s neugodnijim mirisom smatrani vujim. Pokus reakcije na miris je izvren i sa 50 pasa. U prvom pokusu testirano je 25 gradskih pasa razliitih dobi i pasmina. U drugom pokusu je tetsirano 25 pasa iz stanita vuka, u mjestima Ravna Gora i Klana u Gorskom kotaru. Psi iz stanita vuka odabrani su na osnovu izjave vlasnika ili loklnog lovnika da je pas u lovu (lovaki) bio u doticaju s vukovima ( na tragu) ili da su vukovi prolazili blizu obitavalita psa odnosno naselja gdje ivi ( psi uvari). Svakom gradskom psu je ponuena posuda s po jednim vujim i jednim pseim izmetom iz A skupine, uvijek u dva razliita dana. Biljeene su reakcije na svaki ponueni miris. Psima iz stanitu vuka, ponueni su izmeti A skupine, jedan Av i jedan Ap. U sluaju kada je ispitivani pas pokazao znakove straha ili odbojnosti na Av iliAp ( uzmicanje, podvinut rep, bijeg u kuicu, itd.) ponuena su mu i dva dodatna izmeta B skupine Bv i Bp. Takoer su biljeene reakcije na sve ponuene izmete. Raunani su postoci tonosti ispravnog razvrstavanja za sve dobivene podatke u svim testovima, te su usporeivani i na osnovi neke osobina ispitiva ( muko - ensko; pua - nepua ), te je raunan Hi2 test kako bi se utvrdile statistiki znaajne razlike od sluajne raspodjele frekvencija, pri tom je postavljen prag vjerojatnosti p<0.05. Za tu je vjerojatnost granina vrijednost Hi kvadrata Hi2>3.841 uz 1 stupanj slobode (1DF). Rezultati i razmatranje Trideset i devet osoba testiranih (n=39) na miris izmeta A skupine svrstalo je 66% (Hi2=19.082, p<0.001) vujih izmeta (Av) u skupinu vujih (Tablica 1 i Slika 1). etiri od 5 vujih izmeta vie od polovice ispitanika pravilno razvrstalo i to Av1 85% (Hi2=18.692, p<0.001), Av2 51% (Hi2=0.026), Av4 90% (Hi2=24.641, p<0.001) i Av5 64% (Hi2=3.103), dok je samo Av3 vie od polovice ispitanika (39%) (Hi2=2.077) razvrstalo u skupinu pseih. Isto tako su i 4 psea izmeta veina ispitanika pravilno razvrstala, odnosno manje od 50% ih je stavilo u skupinu vujih, i to Ap1 13% (Hi2=21.564, p<0.001), Ap2 15% (Hi2=18.692, p<0.001), Ap3 31% (Hi2=5.769, p<0.02), Ap5 36% (Hi2=3.103). Jedino je uzorak Ap4 ak 77% (Hi2=11.308, p<0.001) ispitanih smatralo vujim. Od ukupno 10 uzoraka iz ove skupine, po 4 vuja i 4 psea izmeta u veini su pokusa ispravno razvrstani (Slika 1) iako su samo za 2 vuja (Av1 i Av4) i 3 psea (Ap1, Ap2 i Ap3) te razlike bile statistiki znaajne (Tablica 1). Jedan vuji (Av3) i psei (Ap4) su u veini (61% i 77%) pokusa bili pogreno razvrstani, a ta je razlika za Ap4 ak i statistiki znaajna. Ovo umanjuje vrijednosti podataka da je za sve uzorke u pokusu ipak statistiki znaajno ispravno razvrstavanje. Proizlazi da najmanje 20% uzoraka pokazuje mirisno obiljeje suprotne vrste, te treba oekivati najmanje toliku vjerojatnost pogreke i pri radu s veim uzorkom, odnosno prilikom rjeavanja praktikih situacija. Ako promatramo uzorke koji imaju tipino obiljeje pripadajue vrste (Av1, Av2, Av4, Av5, Ap1, Ap2, Ap3 i Ap) dobiti emo podatak da je kod tih uzoraka vjerojatnost ispravnog prepoznavanja 75%. ak je tada i statistiki signifikantna razlika za svaki od tih uzoraka Av1(Hi2=47.040, p<0.001), Av2(Hi2=80.667, p<0.001), Av4(Hi2=42.667, p<0.001), Av5(Hi2=66.667, p<0.001), Ap1(Hi2=130.667, p<0.001), Ap2((Hi2=126.960, p<0.001), Ap3(Hi2=105.840, p<0.001) i Ap5(Hi2=99.227, p<0.001). Razlika u osjetu mirisa izmeu mukih i enskih ispitivaa nije postojala, jer je 65% (Hi2=0.0086) mukih i 66% (Hi2=0.0096) enskih osoba ispravano razvrstalo uzorke. Izmete iz skupine Av je 65% (Hi2=0.000027) nepuaa je svrstalo meu vuje i 67% (Hi2=0.0042) puaa. Razlika nije znaajna. Test s izmetima A skupine koji je radio sam autor na osnovu svog vlastitog iskustva sa izmetima pokazuje da je u 82% (Hi2=9.837, p<0.01) sluajeva (n=103) ispravno prepoznao vuje izmete. Razlika u odnosu na ostale ispitanike je 16%. Takoer je u pokusu autora utvrena statistiki znaajna razlika tonosti u prepoznavanju svakog pojedinog izmeta. Tako je za Av2 tonost bila kod ostalih ispitanih 51% a u ovom testu 96% (Hi2=12.174, p<0.001), Av5 kod svih ispitanih 64% prema 92% (Hi2=4.923, p<0.05), Ap8 31% prema 4% (Hi2=5.191, p<0.05) i Ap4 36% prema 40% (Hi2=7.356, p<0.01). Nakon svakih 5 razvrstavanja tonost prepoznavanja je rasla sa 72% u prvih 5 razvrstavanja do 92% koliko je u zadnjih 5 razvrstavanja vujih izmeta bilo svrstano meu vuje (Slika 2). Razvrstavanje izmeta gradskih pasa (Bp) i divljih vukova (Bv) koji su jeli uobiajenu hranu bila je u pokusima unutar100% tono.Tonost prepoznavanja vujih i pseih izmeta iz grupe B nije u specifinosti mirisa izmeta tih dviju vrsti izmeta, ve u razlici prehrane. Od 25 gradskih pasa (Tablica 2) jedan (4%) nije htio mirisati vuji izmet (Av), ve je stajao ispred osobe koja mu je ponudila posudicu s izmetom bez znatielje da ju omirii, a dva (8%) nisu htjela mirisati psei (Ap). Ostali su mirisali ponuene izmete. U najveem broju sluajeva nije bilo reakcije odnosno psi su prili posudici s izmetom nekoliko sekundi mirisali i nezainteresirano se odmaknuli bez posebnih reakcija i to u 20 sluajeva (80%) na vuji izmet (Av) i u 18 sluajeva (72%) na psei izmet (Ap). Ova razlika od 8% (Hi2=0.109) nije signifikantna. U samo 4 sluaja reakcija istog psa na vuji i psei izmet je bila razliita (16%). Ostale pojedinane reakcije su bile: da pas laje (4% za Av i Ap), mae repom (4% za Av i Ap), da lie posudicu (0% za Av i 4% za Ap), da hoe gristi (0% za Av i 4% za Ap) ili da da neobino dugo mirii izmet (4% za Av i Ap) ili da pobjegne u kuicu (4% za Av i 0% za Ap). Nije bilo mogue uoiti razliku reakcija na ponuene mirise vuka i psa ovakvom vrstom testa. To se moe objasniti i time da gradski psi nikada nisu doli u doticaj sa vukovima pa im je vjerojatno i ta vrsta mirisa isuvie nepoznata da bi mogli na nju iskazati bilo kakvu posebnu reakciju. Slijedei test (Tablica 3) je bio sa psima koji su bili u doticaju sa vukovima. Kao i kod gradskih pasa samo dva (8%) od 25 pasa u stanitu vuka nisu htjeli mirisati ni psei (Ap) ni vuji izmet (Av). Najvei broj sluajeva je bio n=20 80% da nisu pokazali nikakve posebne znakove nakon mirisanja ni vujih (Av) ni pseih izmeta (Ap). Tri psa (12%) su iskazala strah kada su pomirisala izmete i vuje (Av) i psee (Ap) tako da im se nakosrijeila dlaka na grebenu, podvili su rep i zavukli se u kuicu. Sva tri psa su lovaka koji esto idu u lov, a za jednog je vlasnik tvrdio da se boji vukova. Nakon toga su im bila ponuena jo dva dodatna izmeta B skupine. Na psei izmet (Bp) ni kod jednog od tih pasa nije bilo neke posebne reakcije, a na vuji (Bv) su iskazali ve prije opisanu reakciju po kojoj se dade zakljuiti da je prisutan strah. Ovaj test je pokazao da niti psi u stanitu vuka vjerojatno ne razlikuju mirise izmeta pasa (Ap) i vukova (Av) po nekoj specifinosti mirisa koje posjeduju vuji izmeti, ve ga prepoznaju na osnovi hrane od koje potjee. Ako se radi o psima i vukovima hranjenim istom hranom (krvavom govedinom) zbog velikog udjela krvi u hrani kojom su ivotinje hranjene izmet ( A skupina) imat neugodan miris, kao i kod divljih vukova (Bv izmeti) koji u svom prirodnom jelovniku imaju u znaajnom postotku zastupljeno krvavo meso (od zaklanih divljih ivotinja: srne, jelena, divlje svinje, itd.). Hrana gradskih pasa sastoji se uglavnom od razliitih sastojaka. Meso je porijeklom od domaih ivotinja, koje u tehnolokom procesu klanja (Anon. 1992) moraju biti iskrvarene zbog manje kvarljivosti mesa, a psima se daje podvrgnuto termikoj obradi to u velike promjeni njegove karakteristike ( izmeti Bp). Naravno u ishrani pasa znaajan udjel ini druga ljudska hrana kojom se psi hrane kao tzv otpatcima od stola. Nije uspio pokus s domaim ivotinjam rtvama vuka ovcama i kozama. ivotinje su prilikom izvoenja testova bile previe uzbuene nepoznatom osobom (izvoaem pokusa) nego to su se usredotoile na mirisanje. Zakljuci 1. Miris izmeta pasa hranjenih uobiajenom pseom hranom izvjebana osoba moe razlikovati od mirisa izmeta vukova iz slobodne prirode sa priblino 100%-tnom tonou. 2. Mirise izmeta pasa i vukova hranjenih istom hranom (neiskrvarenom govedinom u ovom pokusu) ljudi mogu razlikovati sa vjerojatnou od 66%. Najmanje 20% izmeta veina ispitanika razvrstava pogreno. 3. Psi koji ive u stanitu vuka jednako reagiraju na miris izmeta vuka iz prirode i vuka i psa hranjenih istom hranom, a pokazuju razliitu reakciju samo na miris izmeta psa hranjenog uobiajenom pseom hranom. 4. Izmeti pasa koji ive u slobodnoj prirodi i ponaaju se kao vukovi, odnosno na isti nain se hrane, teko se mogu mirisom razlikovati od vujih izmeta. Literatura Anon. (1993): Pravilnik o kvaliteti mesa. N.N. Anon. (1995): Zakon o zatienim ivotinjskim vrstama. N.N. Engelhart, A. D. Mullerschwarze (1995): Responses of beaver (Castor canadiensis Kuhl) to predator chemicals. Journal of Chemical Ecology. 21.1349-1364. Lorenzini, R., R. Fico (1995): A genetic investigation of enzyme polymorphisams shared by wolf and dog: suggestions for conservation of the wolf in Italy. Acta Theriologica, Suppl. 3, 101-110. Huber, , B. Radii, D. Novosel, A. Frkovi (1994): Istraivanje javnog mnijenja o vukovima u Hrvatskoj. umarski list 118. 167-172. Rrwm, D., V. Jaram (1995): Male and female prefernces in captive wolf pack (Canis lupus)-specificity versus spread of sexual attention. Behaviour 132, 127-149. Novosel, D.: Feasibility of olfactory determination of wolf and dog scats SUMMARY The differences between wolf and dog scat odors have been investigated. Two groups of 10 wolf and 10 dog scats were collected. Five scats from each group originated from wolves and dogs fed by the same food (raw bloody beef), and the other 5 of free-living wolves and of dogs fed by common dog food. Olfactory determination experiments were performed with random people, by the author himself, with city dogs and with dogs from the wolf range (likely experienced with wolf smell). Both humans and dogs registered the differences between the odors of scats of dogs fed with common dog food and the other 3 groups of scats: free-loving wolves and dog and wolves fed by the same food. Among the scats of animals fed by the same food the correct separation was only 66%. No differences in the percent of correct determination were found between human males and females as well as between smokers and nonsmokers. The correctness of author's tests has been increasing by practice; from 72% to 92%. It was concluded that the most of odor difference between wolf and dog scats was due to the different food ingested. There is no safe way to determine the scat odor difference between the free-living wolf and feral dog. Key words: wolf, dog, scat, odor Tablica 1. Odredba vujih (Av) i pseih (Ap) izmeta na osnovi ljudskog osjeta mirisa (N=39 ispitanika). Opredjeljivanje ispitanika je promatrano za svaki izmet pojedinano. Vrsta i br. izmetan**%**Hi2***P<***Av*13384.6%18.6920.001Av 22051.3%0.026-Av 31538.5%2.007-Av 43589.7%24.6410.001Av 52564.1%3.103-Ukupno12866.0%19.0820.001Ap 1512.8%21.5640.001Ap 2615.4%18.692-Ap 31230.8%5.7690.02Ap 43076.9%11.3080.001Ap 51435.9%3.103-Ukupno6733.0%19.0820.001* Izmeti iz skupine Asu od vukova i pasa hranjenih istom hranom (krvavom govedinom) ** n i % ispitanika koji su taj izmet svrstali u kategoriju vujih *** znaajnost razlike u odnosu na sluajnu raspodjelu frekvencija (50%:50%) Tablica 2. Reakcije gradskih pasa (N=25) na vuji i psei izmet pregled postotaka i broja tipinih reakcija pasa na obje vrste izmeta A skupine VUJI IZMETPSEI IZMETpomirisaoreakcijan%n%danita2080%1872%laje14%14%mae repom14%14%lie00%14%grize00%14%dugo mirisao14%14%pobjegao14%00%ne14%28% Tablica 3 Reakcije pasa (N=25) u stanitu vuka na vuji i psei izmet (pregled postotaka i broja tipinih reakcija pasa na obje vrste izmeta A skupine) VUJI IZMETPSEI IZMETomirisaoreakcijan*%*n*%*danita2080%1872%strah28%28%pobjegao14%14%ne28%28% PAGE  PAGE 10 .A ,;mnp} ai a l m n E!F!i!!!!""""""""######$$$ $I$J$;(<(U(V(o(p(((((((((((c)d)})~)))****++,,]chV]c]cU]cU]c]c U]c ]c$]c&U]c$]]cP,;,<,c,d,7.8.N0O022:;==@@1AEEFFFIImJ$KCKKKKKKKKKKKKKKKKKuPaP uDP]c]h]U]c]ch]c+,-./0123456789:;nop~ K                   { { { { { { { { { { { { { { { { { { { {    h+_`ai U pBi!! )/*8.2,::;;x<L===                                           hhhhhhh&=!>]>>?<@@@@)A1AEFFFFFFFFFFFFFGGG GGG      [      ,l @G`& hhh1%hGGGG!G'G-G/G0G5G8G>GEGKGLGQGTGZG`GbGcGjGnGtG{GGGGGG,l @G`& ,l @G`&GGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGHHH HHHHHl G`&,l @G`&!HsHHIIIIFIIIIIIIIIIIIIIIIIIII         2l Lc2 n l (3 q IIIIIIIIIIJJJ J J JJJJJJJJJ%J'J*J,J2l Lc2 n 2l Lc2 n ,J/J0J1J>J@JCJEJHJIJJJSJUJXJZJ]J^JaJbJdJgJiJlJmJnJoJpJ   2l Lc2 n 2l Lc2 n pJqJJ K K KK#K$K-K6K9K@AKLPQVW`nvz  #$%&*5<=?@JKRT^_fioprs|}        % & 0 2 9 = A B I J N P V W Y Z \ ] ` m u v } ~          % & 1 2 4 5 ; < B D H I J K S V \ ] _ ` i j n o s v | }          ! " ' ( , - / 0 4 6 < > D F J K R V Z [ _ ` e f k l q r y z       ' ( 3 4 : < ? @ E F H L S T X Y a b i j k l r u { |         ! " ' ( / 0 3 4 9 : < = A E K L Q R X Y [ \ d e n p t u z {     &'()./47>?HJPV\]cdhiqrwy|}  ()67?@BCEIMPTUXY\^fgmntuwx}~  "#)*./0146?@BCLMWX]_abjklmuvz} !#%(34679:CDMR[]_ajkuv}~   $&*.3467>?FGLNSTZ[]^hiklpquvx{!"+,48?@FGIJLMSTVW`aiprvwx|}  #$*+-.45@CMNPQUV_`hinv{|}~ &*0125;<@ACDNOTU_bghopru}    !$,-1278ABIJUV[\]^cdjmtvz   !#$,-47;<>BJKSTacklpqx{ !()./3489DKPQUV_ertyz %&'(*.26;<BCLMOS[\`aklpqrsz~ !")*124578;>BDKMPS[^fiklqsvwyz|}   "%,.47:;DEIKTUWX`acdijrsxz  #%-38;ACFIQRTUWXYZ]^eflovwyz{|~  '()*,-3489@AJMRU[]belprsuv}"#+,6:BMORYZairstu "'-.039:@AEFHIQR\]efpqr  ' * 1 2 8 : > ? C D F G H K P Q W X ^ _ i j r s }  )!/!0!2!3!9!>!A!\!e!f!n!o!u!w!y!z!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!""" """"!"""("*"+"2"8"C"D"L"N"U"Z"_"`"e"l"m"n"s"z"|""""""""""""""""""""""""""""""""""## # # ######$#%#)#*#5#6#>#?#G#H#U#W#`#a#c#d#l#q#x#y###################################$$ $ $$$$ $)$+$.$/$9$:$@$A$E$F$K$L$S$T$]$^$i$j$o$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$%%%%% %%%&%(%)%,%-%4%%% &&&&&!&"&(&)&/&0&1&2&9&:&D&E&I&J&S&U&X&Y&[&m&s&t&u&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&'''' '$'%'-'7'?'B'I'J'N'O'Q'X'['\'a'b'd'e'k'l'p'q'z'{''''''''''''''''''''''''''''(((((((!("($('(-(.(4(5(=(>(I(J(R(S(Z([(c(f(s(t(z({((((((((((((((((((((((((((()) )/)4)L)M)V)[)u)z){)))))))))))))))))))))))))))*** * ******!*#*(*-*:*;*A*B*J*K*O*Q*S*U*V*W*^*_*e*g*i*k*o*p*r*s*w*x*******************************++++ + ++++++ +#+&+-+.+6+8+:+>+F+G+K+M+T+X+]+c+g+h+l+m+u+v+{+|+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++,, ,,,,,,,,&,',/,0,6,:,B,C,H,I,R,S,W,X,\,],e,f,m,n,q,r,t,u,{,|,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,--- - - ----$-&-'-,---2-4-6-=-D-E-G-W-[-\-i-m-q-t-{-|------------------------------------------... ......... .$.%.-.5.7.8.9.@.B.E.G.H.L.M.S.[.].^._.f.h.j.m.n.p.q.s.t.|.}.........................................// / /////////$/%/*/2/6/7/@/A/B/H/J/K/R/S/V/W/]/^/b/c/h/k/r/s/u/v/~/////////////////////////////////////////00 000000000 0!0#0$0(0+030406070?0A0D0E0F0G0J0K0S0T0X0Y0]0^0a0g0i0m0q0t0|0}0000000000000000000000000000000000000000011 1 1111111#1%1'1)1+1,1213191;1=1@1C1D1G1N1P1Q1Y1Z1_1`1d1e1g1h1r1s1y1z1{1|11111111111111111111111111111111111111111111122 2 2 2222 2!2#2$2+2,222325292=2>2D2F2K2Q2S2T2V2W2[2\2d2e2h2i2l2m2t2u2{2~22222222222222222222222222222222222222222222233 3 3333333(3)3+3,3.3/37383=3?3C3I3K3L3S3T3V3W3[3\3_3b3j3k3o3p3z3~3333333333333333333333333333333333333333344 4 4 4444444#4'4*4/4041424:4;4D4E4J4K4Q4S4Z4[4d4f4j4k4r4s4y4z4~4444444444444444444444444444444444444444555555!5"5*5+56575=5>5B5D5F5G5O5P5W5X5a5c5g5i5o5q5w5x5~555555555555555555555555555555555566 6 66 6&6'6+6,66676;6<6A6B6N6W6\6`6d6e6o6p6y6z666666666666666666666666666666666667777 777777 7!7#7$7)7,7071767=C!C"C(C*C,C.C/C0C6C8C:C[`d HP LaserJet 4L@g ,,@MSUDHP LaserJet 4L>[`d C!C CCJTimes New Roman Symbol &ArialTimes New Roman CE"1hH ;  L#d;Mirisna razlika izmeta vukova i pasa hranjenih istom hranom Darko&Dinko uro Huber  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdejrRoot EntryCBF8FXFGGG