Pregled bibliografske jedinice broj: 48512
Šumski sjemenski rajoni (jedinice) u Hrvatskoj
Šumski sjemenski rajoni (jedinice) u Hrvatskoj // Radovi Šumarskog instituta, Jastrebarsko, 34 (1999), 1; 55-93 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 48512 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Šumski sjemenski rajoni (jedinice) u Hrvatskoj
(Forest Seed Units in Croatia)
Autori
Gračan, Joso ; Krstinić, Ante ; Matić, Slavko ; Rauš, Đuro ; Seletković, Zvonko
Izvornik
Radovi Šumarskog instituta, Jastrebarsko (0351-1693) 34
(1999), 1;
55-93
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
podjela hrvatskih šuma; sjemenske zone i rajoni; 40 godina šumskog sjemenarstva
(Division of Croatian Forests; Seed zones and units; 40 years of seed husbendry)
Sažetak
Povodom obilježavanja 40 godišnjice organiziranog šumskog sjemenarstva u Hrvatskoj (30.04.1999.) u ovom je radu prikazana razdjelba šuma Hrvatske na sjemenska područja (oblasti), zone i jedinice (rajone). Razdjelbu je izradila i predložila Komisija za rajonizaciju Hrvatskih šuma, p.o. Zagreb na temelju Zakona o šumskom sjemenu i šumskom sadnom materijalu (NN 11/1990). Na osnovi domaćih i vanjskih rezultata, a uvažavajući dosadašnja iskustva do kojih je došla hrvatska šumarska znanost i praksa, šume Hrvatske podijeljene su na 5 područja, 13 zona i 57 sjemenskih jedinica (rajona).
Za osnivanje kulture topola i vrba dane su preporuke za upotrebu 6 priznatih i 14 klonova u uporabi (topole), te 7 priznatih i 18 klonova u uporabi (vrbe). Za osnivanje kulture alohtonih četinjača (europski ariš, duglazija i borovac) preporučena je uporaba reprodukcijskog materijala, kako iz priznatih ili izabranih sjemenskih sastojina, tako i iz uvoza.
Sjemenske su jedinice (rajoni) izrađene za 19 vrsta šumskog drveća i to: hrast lužnjak (Quercus robur L.), kitnjak (Q. petraea, Liebl.), crniku (Q. ilex L.), medunac (Q. pubescens Thuill.), bukvu (Fagus sylvatica L.), poljski jasen (Fraxinus angustifolia Wahl.), obični ili bijeli jasen (F. excelsior L.), crnu johu (Alnus glutinosa Garth. (Z), bijelu vrbu (Salix alba L.), crnu topolu (Populus nigra L.) i njezine hibride, običnu jelu (Abies alba Mill.), običnu smreku (Picea abies L. (Karsten)), obični bor (Pinus sylvestris L.), crni bor (Pinus nigra Arnold), alepski bor (P. halepensis Mill.), brucijski bor (P. Brutia Ten); Alohtone vrste: američki borovac (P. strobus L.), zelenu duglaziju (Pseudotsuga menziesii Mirb. (Franco), europski ariš (Larix decidua L.) i primorski bor (P. pinaster Ait.).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biotehnologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
00240101
Ustanove:
Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko
Profili:
Ante Krstinić
(autor)
Slavko Matić
(autor)
Zvonko Seletković
(autor)
Đuro Rauš
(autor)
Joso Gračan
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Forestry Abstracts
- CAB International