Naslov
Psihičke poslijedice primarne i sekundarne traumatizacije u supruga veterana oboljelih od PTSP-a
(Psychological consequences of the primary and secondary traumatisation in vifes of war veterans suffering from PTSD)

Autori
Klarić, Miro ; Frančišković, Tanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka, 5.hravstki psihijatriojski kongres, 2010 / Prof.dr.sc.Ljubomir Hotujac - Zagreb : Hrvatsko psihijatrijsko društvo, Klinika za psihijatriju KBC Rebro, 2010, 39-40

Skup
5.hrvatski psihijatrijski kongres

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 29.09.2010. - 03.10.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
PTSP; veterani; supruge; posredna traumatizacija; depresija
(PTSD; veterans; veteran vifes; vicarious traumatisation; depression)

Sažetak
Kontekst: Epidemiološka istraživanja posljedica ratne traume u općoj populaciji ratom zahvaćenih zemalja ukazuju da je PTSP iako vodeći, rijetko i jedini psihološki poremećaj i da žene imaju značajno lošije mentalno zdravlje. Uz primarnu traumatizaciju supruge veterana oboljelih od PTSP-a često postaju i posrednim žrtvama izmijenjenosti i nefunkcionalnosti svojih partnera što doprinosi održavanju simptoma primarne traumatizacije, ali i razvoju drugih psihičkih poremećaja. Cilj: Usporediti psihičke posljedice primarne i sekundarne traumatizacije supruga veterana s kroničnim PTSP-om i supruga veterana bez PTSP-a. Ispitanici i metoda: Ispitnu skupinu činilo je 154 veterana koji se zbog PTSP-a uzrokovanog ratnom psihotraumatizacijom liječe u KB Mostar, i njihovih supruga. Kontrolnu skupinu činilo je 77 ratnih veterana koji nemaju PTSP, i njihovih supruga. Ispitanici kontrolne skupine kontaktirani su preko veteranskih udruga po snow balling metodi. U istraživanju je korišten Opći demografski upitnik, Harvard trauma upitnik-verzija za BiH, Upitnik posredne traumatizacije (PCL) i MINI. Rezultati: U usporedbi s kontrolnom skupinom supruge veterana s kroničnim PTSP-om doživjeli su značajno veći broj traumatskih događaja (t=2.66 ; P= .008) i postižu značajno više rezultate na simptomima PTSP-a (t=8.93 ; P<.001), percipiranoj osobnoj funkcionalnosti (t=8.17 ; P<.001) i ukupnom rezultatu traumatskih simptoma (t=8.77 ; P<.001), a značajno veća im je i sekundarna traumatizacija (t=11.01 ; P<.001). Uz to, među suprugama veterana s PTSP-om također je značajno više i onih koje zadovoljavaju kriterije za dijagnozu sadašnje depresivne epizode (χ²=20.65 ; p<.001), prethodnu depresivnu epizodu (χ²=24.40 ; p<.001), depresivnu epizodu s melankoličnim obilježjima (χ²=19.20 ; p<.001), distimiju (χ²=7.15 ; p=.007), kriterije za dijagnozu paničnog poremećaja s agorafobijom (χ²=5.28 ; p=.022), PTSP (χ²=18.39 ; ss=1 ; p<.001) i generalizirani anksiozni poremećaj (χ²=19.58 ; p<.001), a češće su i suicidalne (χ²=8.95 ; p=.003). Zaključak: Nalaz ovog istraživanja ukazuje na uzajamnu povezanost efekata primarne i sekundarne traumatizacije koji jedni druge podržavaju, kao i ozbiljnost mentalnih poteškoća s kojima se supruge veterana oboljelih od PTSP-a nose.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA