Naslov
Utjecaj pasmine i redoslijeda laktacije na mliječnost koza u Hrvatskoj
(The effect of breed and parity on goat milk yield in Croatia)

Autori
Herceg, Martina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
01.10

Godina
2010

Stranica
34

Mentor
Mioč, Boro

Ključne riječi
pasmina; francuska alpina; sanska koza; laktacija; redoslijed laktacije; kozje mlijeko
(breed; French Alpine; Saanen goat; lactation; parity; goat milk)

Sažetak
Cilj ovog rada bio je utvrditi utjecaj pasmine, redoslijeda i stadija laktacije te sezone jarenja na proizvodnju i kemijski sastav kozjeg mlijeka. Predmetnim istraživanjem je obuhvaćeno 3.702 mliječna grla francuske alpine i 411 sanskih koza, uzgajanih u Hrvatskoj. Kontrola mliječnosti provedena je AT metodom, jednokratnim ručnim izmuzivanjem (jutro ili večer) jednom mjesečno (svakih 28-34 dana), mjerenjem količine pomuzenog mlijeka i uzimanjem uzoraka mlijeka za kemijske analize. Ukupno je prikupljeno 25.255 podataka o dnevnoj količini proizvedenog mlijeka, zatim 25.065 podataka o sadržaju mliječne masti, 25.382 podatka o sadržaju bjelančevina, te 24.810 podataka o sadržaju laktoze. Sanske koze su ostvarile značajno (P<0, 01) veću prosječnu laktacijsku i dnevnu proizvodnju mlijeka (720 kg i 2, 63 kg/dan) nego francuska alpina (577 kg i 2, 08 kg/dan). Sadržaj bjelančevina i laktoze u mlijeku istraživanih pasmina bio je podjednak (P>0, 05), dok je u mlijeku francuske alpine utvrđen značajno (P<0, 05) viši sadržaj masti (3, 47%) nego u mlijeku sanskih koza (3, 25%). Statističkom obradom podataka utvrđen je značajan utjecaj stadija i redoslijeda laktacije na gotovo sve analizirane pokazatelje. S odmicanjem laktacije prosječna dnevna proizvodnja mlijeka se smanjivala, uz smanjenje udjela laktoze, dok se udio bjelančevina povećavao. Najniži sadržaj mliječne masti utvrđen je sredinom laktacije, a najviši u posljednjem stadiju laktacije. Ukupna laktacijska i dnevna proizvodnja mlijeka u obje istraživane pasmine su se povećavale od prve do četvrte laktacije. Koze ojarene tijekom zimskog razdoblja (prosinac-veljača) bile su boljih mliječnih odlika nego koze ojarene u proljeće (duža laktacija, viša proizvodnja mlijeka i veći udio mliječne masti). Stoga, u cilju poboljšanja proizvodnih odlika mliječnih koza, uzgajivači koza bi trebali primjenjivati raniji pripust uz odgovarajuće uzgojne postupke.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA