ࡱ> bjbjcTcT E>>aY""......8.s/.00000111$`(5.11111""00Fbbb1(" 0.0b1bbNː%+~[0i!T."Zs0ז\0*^*`[*.[|11b11111b1111111*111111111 :UDK/UDC 658.5:331.45 Stru ni lanak/Professional paper Dino Cmre njak PRIMJENA GANTOGRAMA U PLANIRANJU AKTIVNOSTI ZA`TITE ZDRAVLJA I SIGURNOSTI GANTT CHART APPLICATION IN PLANNING OF HEALTH PROTECTION AND SAFETY ACTIVITIES Sa~etak Koncept osnovnih funkcija menad~menta pod kojima se podrazumijeva planiranje, organiziranje, upravljanje ljudskim resursima, voenje i kontroliranje sve viae su izra~ene u svim aktivnostima ovjekova rada, pa tako i u podru ju sigurnosti. Posebna pozornost posvetit e se podru ju zaatite zdravlja i sigurnosti, zato ato objedinjuje temelje svih podru ja sigurnosti (zaatita na radu, zaatita od po~ara, zaatita okoliaa itd.). Zna aju promatranog podru ja u radu pridaje takoer primjena tehnike vremenskog planiranja aktivnosti i poslova zaatite na radu u prikazu upotrebom gantograma. Svako odstupanje od sigurnog na ina rada i neizvraavanja potrebnih aktivnosti sve sudionike (radnike) dovodi u ozbiljnu opasnost po ~ivot i zdravlje. Autor smatra kako se planiranjem svih propisanih aktivnosti mo~ebitni rizici mogu zna ajno umanjiti. Ovdje se aktivnostima smatraju mjere zaatite propisane u Zakonu o zaatiti na radu (N.N. br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09), kao i ostalim podzakonskim aktima koje ine minimum od propisanih mjera, no takoer se podrazumijevaju i ostale one ne propisane mjere zaatite koje pokree i nadzire stru njak zaatite na radu, a provede ovlaatenici  neposredni rukovoditelji. Rad se bazira na primjeru tvrtke iz mlinske djelatnosti akove kih mlinova d.d. iz akovca. Klju ne rije i Menad~ment, vremensko planiranje, zaatita zdravlja i sigurnosti, aktivnosti Abstract The concept of the basic functions of management which includes planning, organizing, human resource management, managing and controlling more and more are expressed in all human activities of work, even in the field of security. Special attention will be devoted to the health and safety, because it combines the foundation of all security areas (occupational safety, fire protection, environmental protection, etc.). Significance of the area observed in the work are also given to the application of techniques of time planning activities and work protection in the use of a Gantt chart view. Any deviation from safe mode and non-enforcement activities required all participants (workers) leads to a serious danger to life and health. The author believes that the planning of all prescribed activities eventual risks can be significantly reduced. Here activities are considered protective measures prescribed in the Law on Protection at Work (Narodne novine br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09 ), as well as other laws that make the minimum of the prescribed measures, but also include the other one is not required measures of protection which runs and oversees professional and occupational safety and conduct authorized - just executives. The paper is based on the example of companies from the milling activities akove ki mlinovi d.d. from akovec. Key words Management, time planning, health protection and safety, activities UVOD S danaanjeg glediata na ~ivotno okru~je u kojem se ovjek svakodnevno kree, mo~emo vrlo lako zamijetiti kako potpuna sigurnost, unato  najsuvremenijoj tehnologiji ne postoji. Na ~alost, globalno razmatrajui nezgode na radu e se uvijek dogaati. No taj broj koji je prema statistikama iz godine u porastu, mo~e se djelovati preventivno s ciljem smanjenja tog broja ozljeda na radu i to na na in da svaki pojedinac stru njak zaatite na radu ali i ovlaatenici zaatite na radu po nu s provedbom konkretnih mjera sigurnosti na radu zapo nu na primjeru sredine (tvrtke) u kojoj je zaposlen, a nikako negdje drugdje odnosno s nekog drugog aspekta. Ovdje se podrazumijeva prvenstveno aktivnije provoenje aktivnosti koje su propisane zakonskim i podzakonskim propisima, ali i ne samo propisanih aktivnosti (osnovna i posebna pravila zaatite na radu) ve upotrebom tzv. inovativnog pristupa poslovima zaatite zdravlja i sigurnosti koje svakodnevno obavlja. Spomenuti inovativni pristup u promatranom podru ju svakako uklju uje zauzimanje stajaliata svakog sudionika na poslovima bilo zaatite na radu, zaatite od po~ara itd., kako ja kao stru njak zaatite na radu odnosno bolje re eno in~enjer sigurnosti u svojoj sredini mogu i ~elim svojim radom doprinjeti da sigurnost radnika bude joa bolja?! Povodei se mialju da "uvijek mo~e bolje". U nastavku razrade tematike valja istaknuti kako je ovjek svojim radom, zapa~anjima i napretkom s godinama dosegnuo odreenu razinu sigurnosti. Spomenuta razina sigurnosti danas objedinjava podru je zaatite zdravlja i sigurnosti, odnosno detaljnijom raa lambom podru ja, tu se dakako podrazumijeva zaatita na radu, zaatita od po~ara i zaatita okoliaa. Naglasak e se izmeu ostalog pridati, u kombinaciji osnovnih funkcija menad~menta, osobito prve funkcije menad~menta  planiranja, dok e se aktivnosti razmatrati s aspekta projekta, koje je potrebno provesti. Openito, funkcija planiranja govori nam o tome ato se u projektu mora u initi te u kona nici, tko to treba provesti (stru njak za zaatitu na radu planira, dok ovlaatenici poslodavca iz zaatite na radu provode). Time se definiraju misija i ciljevi projekta. Planiranje kao osnovna funkcija menad~menta sve je viae prisutna u podru ju zaatite zdravlja i sigurnosti. Tome u prilog ide dokumentacija koja na direktan ili indirektan na in upuuje na aktivnosti planiranja. Spomenimo samo neku dokumentaciju - godianji plan sigurnosti, plan evakuacije i spaaavanja, procjenu opasnosti itd. Kod razmatranja pojma planiranja, mo~e se zamijetiti kako i Zakon o zaatiti na radu (Narodne novine br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09) u svojim lancima odgovorne osobe obvezuje upravo na planiranje mjera zaatite na radu. Iz ega je evidentno da planiranje svakako ima prakti nu primjenu, odnosno ono ato je najva~nije jest da ima zakonsko uporiate u poslovnoj praksi zaatite zdravlja i sigurnosti. Nadalje, kad se detaljnije razmatra funkcija planiranja, neizostavne su tehnike prikaza vremenskog planiranja. Tome u prilog ide injenica da sve ato se planira u praksi zaatite zdravlja i sigurnosti ima svoj po etak i svoj kraj, od iniciranja do potpune implementacije odreene aktivnosti u praksi. Ovdje se pod aktivnostima podrazumijevaju mjere zaatite navedene u propisima iz podru ja zaatite zdravlja i sigurnosti, a koje ini samo jedan manji segment tih aktivnosti. Zaato manji segment aktivnosti? Iz razloga ato kako smo ve i ranije spomenuli propisane aktivnosti ine samo minimum koji poslodavac mora provoditi, te kako je gotovo svakodnevno potrebno voditi ra una da se provode aktivnosti koje su u okvirima propisa, ali da su ono neato viae odnosno da su uvijek korak ispred. Pojam minimuma u Propisima odnosi se na idui primjer  strojevi i ureaji s poveanim opasnostima se prema Propisima moraju ispitivati jednom u dvije godine, ato predstavlja minimum, a ato ako se Poslodavac odlu i iste ispitivati godianje?! No, u ovom se radu ~eli naglasak pridati planiranju aktivnosti koje uklju uje prakti ni prikaz istog uporabom gantograma. `to neminovno doprinosi kontinuiranom unapreenja struke sigurnosti ponajprije na primjeru postojeeg stanja u sredini (tvrtci) u kojem smo zaposleni, s aspekta zaatite zdravlja i sigurnosti. U kontekstu tematike rada u tehniku prikaza vremenskog planiranja, ulazi primjena gantograma - prikazat e se primjer pojednostavljene verzije gantograma. U promatranom podru ju postoje pozitivni primjeri, koji sadr~e neku od tehnika prikaza vremenskog planiranja uporabom gantograma, o emu dovoljno govore stru ni radovi koji su pisani na tu tematiku, (iako su u manjini daju na zna aju vremenskog planiranja). Evidentno je kako u praksi postoji prisutnost podru ja projektnog menad~menta, te kako je to dobar pokazatelj da u struci ima mjesta za daljnji odnosno kontinuirani napredak. Ovo je vrlo bitno, osobito danas kad se govori o prakti noj integraciji odnosno objedinjavanju podru ja zaatite zdravlja i sigurnosti (zaatite na radu, zaatite od po~ara, zaatite okoliaa). Kada se razmotri jedna takva cjelina, evidentna su na ela menad~menta, osobito projektnog menad~menta koja imaju svoju aktivnu ulogu u promatranom podru ju. Stoga se, opravdano, mo~e utvrditi sljedei problem promatranog podru ja, slaba primjena tehnika za vremensko planiranje, posebno gantograma, u poslovnoj praksi zaatite zdravlja i sigurnosti. TEORIJSKE OSNOVE PLANIRANJA U PODRU JU ZA`TITE ZDRAVLJA I SIGURNOSTI Problematika koja prati promatrano podru je s aspekta teorije menad~menta mo~e se prepoznati u samom definiranju istog. U razli itoj stru noj literaturi nalaze se razli iti pojmovi, odnosno definicije koje se mogu podijeliti, odnosno razmatrati s dva aspekta i to [2]"semanti ke i sadr~ajne naravi" kako navodi Buble. Kacian [6] sigurnost definira kao stanje u kojem ne dolazi do naruaavanja normalnog stanja stvari zbog razli itih ugro~enosti i opasnosti. S navednom definicijom se mo~emo slo~iti jer sve ono ato je u suprotnosti s re enim, dovodi do ne~eljenog efekta nesigurnosti svih, ali osobito radnika. Kad se spominje pojam sigurnost, podrazumijevaju se sva podru ja koja ine jednu cjelinu. Prvenstveno se to odnosi na podru ja zaatite na radu, zaatite od po~ara, zaatite okoliaa. Openito govorei, za svaku organizaciju pojam sigurnost mo~e uklju ivati i neko dodatno podru je. Tako primjerice, u tvrtci akove ki mlinovi d.d. osim navedenih podru ja podrazumijevaju se i mjere sanitarne zaatite radnika s obzirom da se radi o prehrambenoj industriji. Tvrtka je certificirana HACCP-om u kojem je podru je sanitarnih mjera radnika strogo regulirano. Tako svi zaposlenici koji su neposredno u doticaju hranom svakih 6 mjeseci redovito upuuju se na tzv. sanitarne preglede, koje provodi Zavod za javno zdravstvo Meimurske ~upanije. Aktivnu ulogu u promatranom podru ju s danaanjeg aspekta mo~emo zamijetiti isticanje podru ja podru ja projektnog menad~menta kao sastavnog dijela spomenute integralne sigurnosti. Stoga je opravdano osvrnuti se i na podru je projektnog menad~menta. Tako se pojam projekt mo~e pojednostavljeno definirati kao vremenski, ali i ciljno odreen proces trajanja nekih aktivnosti. Prema mialjenju autora, za podru je zaatite zdravlja i sigurnosti od bitnog je zna aja da se upravo planirane aktivnosti razmatraju s aspekta projektnog menad~menta, ato zna i da se i vode kao projekti. Prema Haucu [5], projektni menad~ment je pojam koji povezuje projekt s menad~mentom ili menad~ment s projektom. Zaklju no, postoji meusobna povezanost projekta i menad~menta, ato ide u prilog da upravo projekti stvaraju promjene koje osiguravaju potrebne uvjete za provedbu aktivnosti  mjera sigurnosti. Za daljnje praenje tematike potrebno je pobli~e pojasniti pojam [1] gantogram koji se definira kao grafi ki prikaz odvijanja nekog posla. Iz pojaanjenja koje se pronalazi u rje niku stranih rije i, evidentno je da se radi o jednoj tehnici vremenskog planiranja, koja se sastoji od pobrojanih aktivnosti te vremena trajanja istih. Dakle, s ponuenim objaanjenjem u potpunosti mo~emo slo~iti, jer se pod imenom gantogram krije vremenski prikaz, dok se va~nost u radu pridaje upravo aktivnostima (mjerama zaatite) iz podru ja zaatite zdravlja i sigurnosti koje je potrebno svakodnevno planirati, provoditi, kontrolirati i nadzirati, a u kojem se dobrim smatra da ima vrlo airoku primjenu u praksi. Re enom u prilog zasigurno ide injenica da u podru ju zaatite zdravlja i sigurnosti postoji dobar primjer prakti ne primjene gantograma, funkcije planiranja i upravljanja, i to u internoj edukaciji zaposlenika. Filipovi [4] navodi "ako edukaciju potpomognemo projektnim upravljanjem, rezultati e biti viaestruko bolji  na usvojeno znanje i na na in stjecanja istog". S pravom mo~emo biti sigurni kako aktivna primjena planiranja kao osnovne funkcije menad~menta te~i ka sustavnom unapreenju promatranog podru ja u praksi, pri tom valja imati na umu, kako s primjenom in~enjeri sigurnosti moraju zapo eti upravo u sredini u kojoj rade i djeluju, a sve s ciljem zaatite zdravlja i sigurnosti onih koji su u svojoj radnoj okolini na bilo koji na in izlo~eni nekom riziku - radnici. Kad-kad spomenuti rizici su bezazlene stvari ili dogaaji koji ne uo e li se ili ne uklone na vrijeme, mogu rezultirati lakaom ili te~om ozljedom. Razmatramo li funkciju planiranja s aspekta teorije, mo~emo se uvjeriti kako se u stru noj literaturi koriste vrlo kompleksne definicije sa airoko koncipiranim sadr~ajem. Stoga Buble navodi kako planiranje kao funkcija menad~menta u svojoj osnovi sadr~i [2] "dijagnozu poslovnog polo~aja poduzea, odreivanje pravca djelovanja, ciljeve koje na tom putu treba ostvariti, strategiju koju treba izabrati za ostvarenje tih ciljeva te menad~ersko odlu ivanje u svim tim fazama". Prema tome, mo~emo zamijetiti kako je i pojednostavljeno definiranje planiranja u svojoj osnovi vrlo kompleksno, ato rezultira time da se planiranje mo~e shvatiti kao metoda, kojom se definira razdoblje u kojem smo trenuta no, pa sve do nekog budueg vremena, odnosno vremena u kojem ~elimo biti, odnosno sve ono ato ~elimo postii. Planiranje je proces koji s(*nr$ & ( \   L ,jz~02:XĺĜΒh50J7B*CJaJphh5hz5\h7Z h5h5hwRh2\: h7Zh7Zh5h5h55\h7vhz5\ h55\hNhS5 hz5\hShzOJQJhwROJQJh+hz-*npr& ( 2468:X $dha$gd50`gd5$a$gd7Z $ a$gdS$a$/$a$$a$' 0d`gd7Zgd7Z$a$ $ a$gd7Z $ a$gd5 $dha$gd5tor`t Z t ^!»ɜ~~wpwpiwpeph+ h+h5 h+hr h+hwRhrhwR h7vhzhSmH sH  hRh7Zh7Z h h7Zh7vh7Z5\h7vhz5\ h55\ h#5\h5 h5h52h5h50J7B*CJaJfHphq !h5h50J7B*CJaJph&^!!!"P"j##:%R%h%%%%&H&L&&&&&&&'''z'(,)<)h).*T**4+h+n+p+&,- --- .0000001111"1D1111(2<2L222^33 4 4845Źhm"h7ZmHnHuh)i>h7ZmHnHuh){mHnHuh){h){6h){OJQJh,h){h}h7Zhr h+hr h+h2\:D''n+p+\3^3zB|B2E4EFFFDGFGIIQQXVZV$a$$a$gdm"$a$gdf< 0d`gdl 0d`gdm"$a$gd7Z 0d`gd7Z 0d`gd,5566 77778^9x999v;<<L=N=P=\=~===>6>\>>>??B?R?f????@F@H@@@AAA>AA(BbBtB~BBBC CCCC0E2E4EEEEFFFžhz hm"hm" hf<5\ hm"5\ h7vhz h7Zhm"hBhlB*phhlU@hc_ h}6h}h}6h}hq3h,hm"h){AFFFBGFG^GGH:HxHHHHI IXI^I`IIIIIIIJ"KBKJKtKKKKKKLLLLLLjMzMMM@NLNbNNNNNNNN>OhOlOOOO:P^P`PPPP QQQQھ־־ھھֺھھھ־ھگ h7hm"hc_hf<hlU@hNhm"6h#h_Ihm"6hm" h!hm" h7vhz hm"5\h7vhzc^5\ h#5\EQQR S8SYFYHYXYZYYZZZZ[$[D[z[|[~[[[ٲѭhc_ hm"6hf<h(hm"B*phh#hlh!hm"5hNhm"6hm" h!hm"hNhm"B*phhlU@ h7hm" hm"5BZVXxeze02@B@Bln*TVXZ\^d$a$gdl 0d`gdl$a$ 0d`gdm"[[\<\B\L\p\\\]]]]]]]^,^.^<^l^^_______``aa*a4afazaa bccLdNddtexezeeeffggtg|g~gg*i,iDiFi\i^iii,j6jjjjjjjkh~hm"6hjWhm"5 hm"5hY&hBh!hm"OJQJ h!h#h#hm"hf< h!hm"hlU@IkkkFkVkfk~kkkkkkl:z| L24Z.02jtΊ܌ڏ܏<Dz<>BDp2·hlh-lh?Rhm"5h!hm"5hC~sh6h-lhlB*phhBhlB*ph h+h+ h+hY& h+hl h+hc_U hm"5hjWhm"5hc_ h!hm"hBhm"7e sastoji od ciljeva, planova, programa te kontrole i nadzora. Ciljevi su u podru ju planiranja od velike va~nosti (uz pretpostavku da su jasni, realni, te mjerljivi), iz vrlo jednostavnog razloga  jer nam slu~e da se viae usredoto imo na stvarnu problematiku u praksi. Bit svega se svodi na vremensko planiranje, provedbu, kontrolu i nadzor. Zaklju no za podru je planiranja kako bi zapravo ono bilo potpuno, svakako svim sudionicima moraju biti jasna pitanja odnosno odgovori na slijedea pitanja: tko, ato, kako, kada, gdje i zaato? Spomenuto doprinosi sustavnom ali prije svega organiziranom pristupu svih sudionika u podru ju zaatite zdravlja i sigurnosti. Planiranju openito u prilog idu rezultati istra~ivanja koje potvruje da u poslovnoj praksi zaatite zdravlja i sigurnosti postoji opravdana potreba za stru nim usavraavanjem znanja i vjeatina menad~menta (planiranje, organiziranje, voenje, kontrola i sl.) voditelja slu~bi zaatite na radu. Dobiveni rezultati istra~ivanja slu~bi zaatite na radu [3] jasno ukazuju da veina ispitanika takav prijedlog ocjenjuje ocjenom u podru ju vrlo dobar. To je od izuzetne va~nosti jer nam ukazuje kako realno postoji interes, ali i svijest za dodatnim usavraavanjem s aspekta menad~menta. Bitno je napomenuti kako bez obzira ato se rezultati spomenutog istra~ivanja odnose na slu~be zaatite na radu, oni se mogu razmatrati s aspekta samostalnog stru njaka zaatite na radu (kod poslodavaca koji prema broju zaposlenih nisu du~ni ustrojiti slu~bu zaatite na radu). Osnovna funkcija menad~menta planiranje, ti e se svih stru njaka zaatite na radu/in~enjera sigurnosti/ovlaatenika iz zaatite na radu, a ne samo voditelja slu~bi zaatite na radu. To svakako ide u prilog tvrdnji kako u praksi promatranog podru ja postoji opravdana potreba da se aktivnije prvenstveno od strane stru njaka zaatite na radu unapreuje i s aspekta funkcija menad~menta osobito prve funkcije - planiranja. Iz ovog se mo~e zaklju iti kako je planiranje osnova za svako dugoro no razmialjanje odgovornih osoba (stru njaka za zaatitu na radu), kao i temelj za uspjeanu organizaciju poslova zaatite zdravlja i sigurnosti u praksi (odnosi se na tvrtku u kojoj je pojedinac zaposlen). Vremensko planiranje Vremensko planiranje proizlazi iz podru ja projektnog menad~menta. Svaki projekt planira se kroz odreen vremenski period, jer u protivnom dobro je pitanje kako e se neato planirati ukoliko je vremenski rok nepoznanica?! Vremensko planiranje definira se kao program, ciljevi i zadaci te odgovorne osobe koje planirano moraju provesti. Temeljito planiranje i upravljanje aktivnostima uvelike e ovisiti upravo o vremenskom planiranju. Evidentno je da imamo brojne aktivnosti, a po eci, odnosno zavraeci pojedinih aktivnosti mogu imati razli ite odnose, ato bi pojednostavljeno zna ilo da jedna aktivnost eka kraj prethodne kako bi zapo ela druga aktivnost. Takoer postoje slu ajevi u kojima aktivnosti po inju u isto vrijeme. Stoga se mo~e rei da se aktivnosti mogu odvijati paralelno i serijski. Takoer se mo~e rei kako se uz vremensko planiranje pojavljuje i upravljanje aktivnostima, ato je veoma bitna stavka u planiranju openito, a osobito u vremenskom planiranju aktivnosti zaatite zdravlja i sigurnosti. Mo~e se zaklju iti da pojam vremena igra zna ajnu ulogu, u prvom redu zbog toga, kako Sikavica, i Bahtijarevi-`iber, navode [7] da je "neelasti no". Razlog tome je vrijeme koje se ne mo~e poveati, njime se samo mo~e manje-viae uspjeano upravljati. Zna aj vremenskom planiranju mo~e se pridavati primjenom softverskih rjeaenja u obliku specijaliziranih programa. To je vrlo prihvatljivo rjeaenje jer e se na taj na in samo olakaati proces vremenskog planiranja. Programi nam joa omoguuju razvijanje rasporeda i nadgledavanje razvijanja projekata te prikazuju troakove. No, opet s druge strane sve navedeno ih ini dodatno slo~enim. Prikaz tehnike gantograma Openito govorei o prednostima ili nedostacima tehnike gantograma, vidljivo je da sama tehnika prenosi jasne poruke, ato je zasigurno prednost, a kao nedostatak javlja se ograni enost sadr~aja. Kako bi se i taj nedostatak uspjeano razrijeaio, u pojednostavljanoj verziji prikaza gantograma koji proizlazi kao rezultat ovog rada stoji mogunost dodjele boje. Za izradu gantograma na danaanjem tr~iatu, postoji niz softverskih rjeaenja u obliku programa ija uporaba esto zahtjeva pohaanje specijaliziranih te ajeva, seminara i sli no. Kod takvih se programa takoer pojavljuje, nemogunost prikazivanja aktivnosti i gantogramskog prikaza na jednoj stranici papira. `to zna i da, ukoliko imamo viae aktivnosti  imat emo i viae papira. Za potrebe primjene gantograma u praksi zaatite zdravlja i sigurnosti, posveuje se takoer pozornost u jednostavnosti primjene prikaza vremenskog planiranja uz pomo tehnike gantograma u praksi. Za tu priliku poslu~it e nam obi an program za pisanje teksta na ra unalu (MS Word), i to tako ato e se definirati u tabli nom obliku. Dobrim se smatra kako je upravo taj program pristupa an svima koji poznaju osnove koriatenja ra unala, te na taj na in znatno olakaava izradu te primjenu gantograma u praksi. Otklanja se nepregledan ispis aktivnosti i gantograma na viae stranica papira  jer na spomenut na in imat emo aktivnosti i gantogram na samo jednoj stranici papira, a nikako na viae njih. Ono ato takoer valja spomenuti jest injenica da je pojednostavljena verzija gantograma definirana tabli no u MS Wordu, on se samim time na jednostavan na in mo~e prilagoditi razli itom razmjeataju aktivnosti i gantogramskog prikaza. Svaki gantogramski prikaz tako postaje unikatan  prilikom oblikovanja samo nas vlastita maata mo~e ograni avati u njegovoj izvedbi. Prakti an model primjene gantograma u akove kim mlinovima d.d. Tablica je definirana na slijedei na in: redni broj, aktivnosti mjeseci te odgovorne osobe. Dan je prikaz nekih aktivnosti kao ato je izrada revizije procjene opasnosti  slu aj svake dvije godine, potom slijedi izrada eleborata znakova sigurnosti, izrada programa osposobljavanja radnika iz podru ja zaatite od po~ara, organizacija odbora zaatite na radu svaka tri mjeseca. Na prakti nom primjeru, prikazana je aktivnost neizostavnog nadzora i kontrole koja uklju uje otklanjanje nesukladnosti za koju se ne definira klasi an vremenski rok, ve je dodijeljen status kontinuiranog kroz godinu (slika 1.). Svaka promatrana aktivnosti posjeduje odreeno stanje odnosno status, i to kako slijedi: planirane aktivnosti, zapo ete aktivnosti te zavraene aktivnosti. Svakom od navednih statusa dodijelili smo boje rasporeene s psiholoakog aspekta promatranja. Planiranim aktivnostima dodijelili smo crvenu boju (aktivnosti pod red. br. 5. i 7.), zato ato se one tek planiraju za neko budue vrijeme (mjesece koji slijede). Crvena boja kao takva bitno isti e status aktivnosti, te upozorava na neato, iako se mo~e shvatiti i s aspekta kriti nog stanja, no u ovom primjeru namjenjena je planiranim aktivnostima  ne zapo etim. Svim onim aktivnostima koje su u podjeli zapo etih aktivnosti dodijelili smo ~utu boju (aktivnost pod red. br. 3.) iz razloga ato po svojoj prirodi ozna uje pripremno stanje aktivnosti za njihovo izvraenje. Zavraenim aktivnostima dodjeljuje se zelena boja (aktivnosti pod red. br. 1. i 2.) koja prikazuje pozitivnu stranu i ostavlja dojam normalnog stanja. Realno je za o ekivati da je u praksi mogua situacija djelomi nog izvraavanja aktivnosti, odnosno stanje neplaniranog privremenog zastoja odreene aktivnosti za taj slu aj mo~e poslu~iti naranasta boja. Mjeseci 2010. godinaRed.br.AktivnostiI.II.III.IV.V.VI.VII.VIII.IX.X.XI.XII.Odgovorne osobe1. Revizija procjene opas.D.C./ Ovlaatenici ZNR2.Elaborat znakova sigurnostiOvlaatenici ZNR3.Izrada programa osposobljavanja radnika ZOPDino Cmre njak4.Odbor ZNR5.Nadzor - otklanjanje nesukladnostiKONTINUIRANO KROZ GODINUNeposredni rukovod./D.C.6......7.Zaklju ak  izvjeataj Upravi DruatvaDino Cmre njakSlika 1. Pojednostavljeni prikaz aktivnosti uz pomo tehnike gantograma ZAKLJU AK Pojam sigurnosti u osnovi ine podru ja kao ato je zaatita na radu, zaatita od po~ara i zaatita okoliaa. Naglasak se u radu pridao, izmeu ostalog, zaatiti na radu, u kombinaciji funkcijama menad~menta, osobito prve funkcije menad~menta  planiranja, a aktivnosti (mjere zaatite) su s pravom razmatrane kao projekti u podru ju zaatite zdravlja i sigurnosti. U samoj razradi tematike mo~e se s mnogo opravdanja zaklju iti kako planiranje predstavlja klju nu kariku u pozitivnom unapreenju promatranog podru ja ali openito doprinosa struci. Planiranje se sastoji od ciljeva, plana, programa te kontrole i nadzora. Pretpostavka jest da su ciljevi u podru ju planiranja jasni, realni i mjerljivi. Postavljeni ciljevi u radu pokazali su se opravdanima i realnima. Uz pomo ciljeva, u mogunosti smo se usredoto iti na stvarnu problematiku u praksi. Bit svega je kako s jedne strane nije od prevelike va~nosti ato inimo, ve je zaato to neato inimo ili poduzimamo. Svaki projekt sadr~i vrijeme, odnosno vremenski period u kojem se planira odvijati ato zna i da svaki plan mora sadr~avati vremenski rok. Takoer proizlazi kako vremensko planiranje predstavljaju ciljevi i zadaci prikazani u jedinici vremena. Te~imo li temeljitom planiranju i upravljanju aktivnostima, shvatit emo koliko je va~no pridati naglasak na (vremensko) planiranje aktivnosti. S aspekta same primjene tehnika za vremensko planiranje - gantograma u podru ju zaatite zdravlja i sigurnosti evidentna je problematika koja se o ituje u slaboj primjeni istih, osobito gantograma. emu u prilog ide za sad skroman doprinos stru ne literature koja se bavi isklju ivo tehnikom vremenskog planiranja odnosno prikazom uz pomo gantograma. Spomenuta injenica predstavlja prakti nu problematiku koju je potrebno rjeaavati  a rjeaenje se isti e u postavljanju po etnog modela tehnike za vremensko planiranje gantograma te primjeni u praksi zaatite zdravlja i sigurnosti u planiranju aktivnosti. Na posljetku, mo~emo pridodati, osim preporuke za daljnju uporabu pojednostavljene verzije gantograma, i smjernicu kako bi se svakako ovakav model gantograma mogao svrstati u specijaliziran ra unalni program bez veih modifikacija u samom izgledu, kako bi primjena bila joa viae prihvatljivija i s aspekta informatizacije koja nas svakodnevno okru~uje i nudi sve viae mogunosti. Literatura [1] Ani, V., Goldstein, I: Rje nik stranih rije i. - Zagreb: Novi Liber, 2004. [2] Buble, M.: Osnove menad~menta. - Zagreb: Sinergija, 2006. [3] Cmre njak, D., Filipovi, A. M., Gori ki, Z., Hrsti, G., Hunjak, D., Magud, M., Minga, I., Petri evi, N., Taradi, J., red., }arak, M.: Slu~ba zaatite na radu, Istra~ivanje problematike organizacije i rada slu~bi zaatite na radu u poslovnim organizacijama u Hrvatskoj, Hrvatsko druatvo in~enjera sigurnosti, Zagreb, 2009. [4] Filipovi, A. M.: Upravljanje projektom interne edukacije zaposlenika iz podru ja sigurnosti. - U: III. Znanstveno-stru na konferencija s meunarodnim sudjelovanje "Menad~ment i sigurnost". - Zagreb: Hrvatsko druatvo in~enjera sigurnosti, Visoka akola za sigurnost, 2008., str. 482-492. [5] Hauc, A.: Projektni menad~ment i projektno poslovanje.  Zagreb: M.E.P., 2007. [6] Kacian, N.: Osnove sigurnosti. - Zagreb: IPROZ, 2000. [7] Sikavica, P., Bahtijarevi-`iber, F.: Menad~ment teorija menad~menta i veliko empirijsko istra~ivanje u Hrvatskoj.  Masmedia, Zagreb, 2004. Podaci o autoru Dino Cmre njak, stru . spec. ing. sec. akove ki mlinovi d.d. akovec, Hrvatska dino.cmrecnjak@cak-mlinovi.hr     PAGE  2Rzȓ8DvԔ<>@Bjlnf(*jr  &6:RԘ0268JVP֚B؛$h(HX^`npŽŹŮh!hlOJQJh#h 3hl6 h!hlhlhC~shl5hC~shC~s5 hm"5hC~sh-lh!hm"5hm" h!hm"DpĞTV\zؠ6Tء.TVZ^bdtȧ(ީ*«īҬh<Ю6L^bչյյ hzA6h!h,^h,^5hqhC~shVh,^hC~shl5hC~shC~s5h6h-lh# h!hlhlh!hlOJQJh{8hl6?68&(*,.XZ$If $$Ifa$gdw $$Ifa$gdw$a$gdl ʱĴƴڵ޵6LNĹ <\np`b¼^x"þîþî殢搌hqhq5hVLhq h0h,^ h0h0 h05 h[ h,^ h,^5hv hvhv hv5h=h,^5h{@7h,^5h&>h,^5 hC~sh,^hC~sh,^h!h0 h06hqh,^64"$(,.X\@X\tHz|02L㤿˜ h|\ hV\hVhV\hwh0CJ\aJ *hwhzA5CJ\aJhwhzACJ\aJhwhzA5\hwhzA5CJ\aJhwhzA5CJ\aJ h|5\h,^hq7Z\lK?????? $$Ifa$gdwkd$$IflFvr!P%=   t0*    44 lapytwƿοԿܿ@BDFHJLNPRTVXFf Ff<$If $$Ifa$gdw\^`bdfhjlnFf$If $$Ifa$gdwnprtHz $$Ifa$gdwFfFf$If $$Ifa$gdwz|9---- $$Ifa$gdwkd#$$Ifl\v r!P%  t0*44 lap(ytw 0Ff-($If $$Ifa$gdw02bh$ ":<l$7^7`a$gd,^$ 7n^n`a$gd,^ 0d`gd,^ 0d`gdV$a$gdV$a$$a$gdl $v`va$gdVFfV/24BHV $h0\*B FH2 (4^`bv DHJ 8Ndfhz̮hVh7vhz5CJ\ h~Bh,^ h!h,^hq hTh,^ hj{Fh,^hLmh,^h7vhzCJh7vhz5\ hm"5\DB\^`bvj$&d "$>n"$:<N~4jz¸퓅hfsh,^5B*\phhfsh,^B*phh,^mHnHuhQ+h,^5\ hQ+h,^h7vhzCJ\h7vhz5\ hf<5\ h,^5\h-l hVh,^hVh2\:h,^ hTh,^hqhLm0 .&(FHZn@prv|`ﶧ|o|c^W h7vhz hz\hKVh,^mHnHuhch,^5B*phh,^B*phhQ+h,^5\ hQ+h,^h,^hHah,^0J6mHnHuhh,^5B*aJphh,^B*aJphhHah#mHnHuh#mHnHuh]Uh#5mHnHuh]Uh#mHnHuh#hQ+h,^mHnHuHNPr 8\ $$Ifa$$a$$a$gd,^$7^7`a$gd,^$7^7`a$gd# 8\hzCJOJQJ^Jhz hz0Jjhz0JUh jh U h7vhlh#hlh2\: h7vhzh7vhzCJ hV5\h7vhz5\!$h]ha$h]h&`#$$a$Gkd3$$Ifl0f!y64 lal  "$&(*,.02468:<>@BDFHJLNNPRTVXZ\^`bdfhjlnprtvxz|~$a$C 0 00P&P 1h. A!"#$% Dp0$$If!vh5= 55#v= #v#v:V l  t0*5= 55/ / / /  apytw$$If!vh5555 5 5 555 5 5 5 5 5 5#v#v#v#v #v#v#v #v #v #v #v:V l  t֖0*5555 555 5 5 5 5/  / / /  ap֖ytw5kd2$$IflNv  ~0Qr!P%     t֖0*<<<<44 lap֖ytw$$If!vh5555 5 5 555 5 5 5 5 5 5#v#v#v#v #v#v#v #v #v #v #v:V l  tF0*5555 555 5 5 5 5/  / / /  ap֖ytwkds$$IflNv  ~0Qr!P%     tF0*<<<<44 lap֖ytw$$If!vh5555 5 5 555 5 5 5 5 5 5#v#v#v#v #v#v#v #v #v #v #v:V l  tx0*5555 555 5 5 5 5/  / / /  ap֖ytwkd$$IflNv  ~0Qr!P%     tx0*<<<<44 lap֖ytw$$If!vh5555 5 5 555 5 5 5 5 5 5#v#v#v#v #v#v#v #v #v #v #v:V l  tn0*5555 555 5 5 5 5/  / / /  ap֖ytwkd$$IflNv  ~0Qr!P%     tn0*<<<<44 lap֖ytw$$If!vh5555 5 5 555 5 5 5 5 5 5#v#v#v#v #v#v#v #v #v #v #v:V l  t֌0*5555 555 5 5 5 5/  / / /  ap֖ytw)kd$$IflNv  ~0Qr!P%     t֌0*<<<<44 lap֖ytw6$$If!vh5555#v#v#v#v:V l  t0*5555/ / /  ap(ytw$$If!vh5555 5 5 555 5 5 5 5 5 5#v#v#v#v #v#v#v #v #v #v #v:V l  t֌0*5555 555 5 5 5 5/  / / /  ap֖ytw)kd/%$$IflNv  ~0Qr!P%     t֌0*<<<<44 lap֖ytw$$If!vh5555 5 5 555 5 5 5 5 5 5#v#v#v#v #v#v#v #v #v #v #v:V l  t֌0*5555 555 5 5 5 5/  / / /  ap֖ytw)kdX,$$IflNv  ~0Qr!P%     t֌0*<<<<44 lap֖ytwe$$Ifl!vh55y#v#vy:V l655y4al^9 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmHsHtHPP  Heading 1$$ & F@&a$5;OJQJRR  Heading 2$ & Fxx@&5OJQJ\B@B  Heading 3$@&5OJQJ\xx  Heading 40$$$d&d@&NPa$5B*CJOJQJ\phRR  Heading 5$$@&a$5B*CJOJQJphPP  Heading 6$$@&a$5CJOJQJ\^J::  Heading 7 <@&@@  Heading 8 <@&6]N N  Heading 9 <@&CJOJQJ^JaJDA`D Default Paragraph FontVi@V 0 Table Normal :V 44 la (k ( 0No List > @> Footer$ 9r a$aJHBH Body Text, uvlaka 3$a$6U6  Hyperlink >*B*ph4"4 Header  p#.)@1.  Page Number>> TOC 1$a$5OJQJ\^J22 TOC 2 ^:44 TOC 3 ^6]22 TOC 4 ^aJ22 TOC 5 ^aJ22 TOC 6 ^aJ22 TOC 7 ^aJ22 TOC 8 ^aJ22 TOC 9 ^aJBB Tablica  & FCJOJQJaJ@@ slika$ & Fa$ CJOJQJDD tablica$ & Fa$ CJOJQJNCN Body Text Indent $h`ha$aJR^R  Normal (Web)!dd[$\$OJPJQJ^JFV!F FollowedHyperlink >*B* phJJ Definition Term#1$ aJhtH VBV Slika!$$ & F& #$./a$CJOJQJaJL#L Table of Figures% ^` >b>  Footnote Text&CJaJ@&q@ Footnote ReferenceH*bb T-9/8-2"($ iV+1$H$`Va$CJOJQJaJmH sH BB Atekst)$ @`a$aJ>>> Title*$a$5OJQJ\^JFJF Subtitle+$a$@CJ(OJQJ^JNQN  Body Text 3,$a$5CJOJQJ\^J*W* Strong5\V/V Default .7$8$H$!B*CJ_HaJmHphsHtH>P@>  Body Text 2/$a$5\:O: Tekst0$dh`a$ xl65o1$dd$d%d&d'd-D9DM NOPQ[$\$a$5OJPJQJ\^J" xl66o2$dd$d%d&d'd-D`9DM NOPQ[$\$a$5OJPJQJ\^J2 xl67^3$dd$d%d&d'd9DNOPQ[$\$a$OJPJQJ^JB xl68T4dd$d%d&d'dNOPQ[$\$OJPJQJ^JR xl69T5dd$d%d&d'dNOPQ[$\$OJPJQJ^J>Oa> ,^tekst1CJOJQJaJo(ph4Oq4 5 long_text1CJaJjj | Table Grid7:V808PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK]   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXGbVQ      !!""##$$%%&&F0(1)2*3+4,5-6.7/8091:2;3<4=5>6?7@8A9BR:C<D''>(?)@*A+B,C-D.E/=EGFHGIHJIKJLKMLNMONPO;SRTSUTVQPUWWX  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWX[  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWGb ^!5FQ[k2p"69:<=>@Aqrtu}~'ZVZnz0N78;?svwxyz{| !/X2$?x2!e2$oC❝5qn76@4 0(  B S  ?Gb69CIJRBJ#%).BG\d57AHdp+289<=KPW]dgno%+7BMVws|0>|n s | / 6 > G M N Q R z | z $ - 9 L     # % 8 : E G L P W X j n t u '(-.:Dei(/").67>IST^_op $%<=SVW_lt~5Ap}!)*~,-6E +7UVWEFgh(QSw|XY&'KLbgUV\bdirt .3OXvw  #$PRSXde1>DJ^_bcef   ! & + - 5 @ B I U ` f k r y z  Y!]!g!n!!!!!!!!!!!" "")"<"D"F"Q"X"Z"l"r"""""""""""""##0#p#q#s#|#####################$ $ $$$$>$B$T$[$\$e$f$q$s$w$$$$$$$ %"%&%3%B%F%M%S%k%{%}%~%%%%%%%%%%%%%&%&/&1&J&N&T&Y&c&d&j&k&|&&&&,'4'5'>'G'P'{'|''''''''''''(()(/(6(=(E(F(N(T(`(v(x((((((())))))-)2)9);)>)R)V)))))))))**!*$*?*@*K*M*S*_*`*b****************+ + +++,+0+E+G+e+k+y++++++++++++,",',*,+,,,8,9,J,M,U,V,,,,,,,,,,,,,,,,,,,------6-@-M-V-s-z-------------..r.y...........%/'///&0(0)000l0o0p0r0s0u00000N1P1i1n1111111111122k2x22222222222222233>3G3L3P3X3c3j3o3y3{33333333333333333333344=4?4J4K4r4w44444445555/505D5F5N5O5X5Y5555566#6$6*6.66666666666g7s77777777788*858S8W8n8o8888888888888 9989A9I9N99999":#:=:H:R:_:q:s::::::: ;;;;;;;;;;;;;<<< <<<<"<#<;<D<j<k<<<<<<<<<<<<==*=3=6=A=H=R=S===============>>>>>*>4>7>>>B>G>J>[>^>i>t>v>z>>>>>>>>>>>(?,?[?c?k?w?|?????????? @@4@7@[@d@@@@@@@@A$A&A,A1A7AFAGAMA[A]AbAeAAAAAAAAB=BBB[BcBlBuBBBBBBBBBBBBBBBBBCC*C/CHCJCCCCCCCCCCCCCCD D D6D>DDDDDDDDDcEhErE{EEEEEEEEEEE,F0FZF]FFFFFFFFFFFFFFFGGGGzG|GGGGGGGGGGGGGGGH HH!H,H5H7HDHiHjHrHsHHHHHHHHHHHHH IIIIIIhIoIsItIIIIIIIIIEJHJXJ[JJJJJJJJJJJJJFKHKzKKKKLLLLWLZLbLhLqLrL}LLLLLLLL?MAMMMMMMMMM N NNN&N3NDNJNNNQOSO_OaOOOOOOOOOOOOOOPPP0P:PFPGPQPRPTPUP`PmPyPzP~PPPPPP/Q=QQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQRRRRRRR,R-R2RARCRERFRaRnR}RRRRRRRRRRRRRRRRRR S S#S$S7S>S@SUSWSXScSnS|SSSSSSSSSSSSTTCTDTETFTMT`TaTcTTTTTUU4U5UbUdUqUuUvU}UUUUUUUUUUUVVVV!V$VSVTV^VaVeVfV|VVVVVV W WWW}WWWWWWWWWWWWWWXXBXCXLXRXtXuXXXXXXXXXXXXXXXYY'Y4Y=Y>YBYCYKYLYUYWYkYnYxYyYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY5Z6ZZZZZZZZZ([0[M[R[[[[[[[[[H\P\Y\Z\z\{\\\\\\\\\ ]]]]']-]?]G]V]Y]r]|]]]]]]]]^F^M^^^^__(`*`-`7`A`c`f`{`|`~````````````$a&a0a3aJaMaTaVa\a^alanaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaHb69GI+,w C F J L <> Z!]!!!""&&+)-)^*_*0066::<<<<==AA+C/CHCJCDDzG|GYJ[JJJLLQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQRRRRR,RARCRERFRaRnR}RRRRRRRRRRRRRR S S#S$SS@SASFSUSWSXS|SSSSSSSSWW3Y4Y[[ ]]]]r]s]]]^_#`(`{`|```JaMa\a^aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaHb6de#6$6*6-666DDFFZJZJJJJJJJHKOKWLbLcLqL|L}LSSWW,X,XYYYY'Y2Y3Y3YYY[[O\Y\z\\\\\\ ] ]]][a\aaaaaaaaaaaaaaaaaabbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbb b b!b!b"b"b#b#b$b$b%b%b&b&b'b'b(b(b)b)b*b*b4b4b5b5b6b6b7b7b8b8b9b9b:b:b;b;bb>b?b?b@b@bAbAbBbBbCbCbDbDbHb RHh"c\N03t$ah2I@v3 ^Zc\?Iq]`8"*z62ZVF#L;oS!UFyB@=PXvKgXhu\H[Zo,ITpz.LDx2n"k!h:^`:o(.h^`.hpLp^p`L.h@ @ ^@ `.h^`.hL^`L.h^`.h^`.hPLP^P`L. Th^T`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJ QJ o( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJ QJ o(^`Y(Slika . h^`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJ QJ o( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJ QJ o( 7^7` Tablica .: h:^`:o([]h^`.hpLp^p`L.h@ @ ^@ `.h^`.hL^`L.h^`.h^`.hPLP^P`L. Th^T`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJ QJ o( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJ QJ o( Th^T`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJ QJ o( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJ QJ o( 77^7`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJ QJ o( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJ QJ o(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJ QJ o(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJ QJ o(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJ QJ o(hTh^T`56CJOJQJo(.h^`.hpLp^p`L.h@ @ ^@ `.h^`.hL^`L.h^`.h^`.hPLP^P`L. Th^T`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJ QJ o( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJ QJ o( Th^T`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJ QJ o( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJ QJ o(7^`o(.777^7`o(..7^`o(...7x ^`xo(.... 7 w ^ `o( ..... 7 X^ `Xo( ...... 7^`o(....... 78^`8o(........ 7`^``o(......... 77^7`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJ QJ o( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJ QJ o( Th^T`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJ QJ o( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJ QJ o( ^` o( Slika .:^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L. Th^T`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJ QJ o( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJ QJ o(:^`:CJOJPJQJ^J()^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.  ^` o( Tablica .:^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.808^8`0o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.!UXhDxNz62 Hh"^Z2I@=PX]`8#LavKg;oSk![Zo"*?ITp&wrfάpT GRjj xiR6JiP4A GdgDCVvYX,l){-z ?vm"#&|r-Z.6Z72\:f<lU@zABwRVXzc^CHb4~c ^h,jimklo?r45rC~s?vYwrc5yu35q3r^87Zc_(fT`mx7v"8-lLmTG'0hfNY&+q03Qrzl8a}Y|!R'vwVLzS,^]5aa@$@{0  !#$(*+,-.34Gb,@ $468>@BDFJLTXZ\^`jUnknown G*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial7.{ @CalibriI. ??Arial Unicode MSeTimes-NewRomanTimes New Roman?. Arial Black7. [ @Verdana?= *Cx Courier New;WingdingsA BCambria Math"1 gg冋7S 17S 1> !990daa 2qHX $P*! xx;Preliminarno istrazivanje menadzmenta integralne sigurnostiLekturirana verzija#Dino Cmre njak;Josip Taradi mr.sig.Dino Cmre njak`                Oh+'0 $hx     <Preliminarno istrazivanje menadzmenta integralne sigurnosti$Dino Cmrenjak;Josip Taradi mr.sig.Lekturirana verzija<Rad za III. Konferenciju Menadzment i sigurnost - M&S 2008NormalDino Cmrenjak2Microsoft Office Word@F#@׎@,T@,T 7S՜.+,0x   ](Znanstveni rad, prethodno priopcenje Zavreno1a <Preliminarno istrazivanje menadzmenta integralne sigurnosti TitleNaslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~ Root Entry F`!T Data 31TableWordDocument ESummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStore!Ti!TB25YOVOOR3Q==2!Ti!TItem  PropertiesUCompObj y   F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q