Pregled bibliografske jedinice broj: 484640
Učinak hidroloških svojstava Kopačkog rita na strukturu bakterioplanktona
Učinak hidroloških svojstava Kopačkog rita na strukturu bakterioplanktona, 2010., doktorska disertacija, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 484640 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Učinak hidroloških svojstava Kopačkog rita na strukturu bakterioplanktona
(Effects of hydrology of Kopački Rit floodplain on the bacterioplankton structure)
Autori
Palijan, Goran
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
01.10
Godina
2010
Stranica
124
Mentor
Fuks, Dragica
Ključne riječi
bakterioplankton; r- i K-stratezi; prostorna i vremenska varijabilnost; konektivitet; poplavni impuls; protočni impuls; limno- i potamofaza
(bacterioplankton; r- and K-strategists; spatial and temporal variability; flood pulse; flow pulse; limno- and potamophase)
Sažetak
Početak plavljenja (protočni puls) Kopačkog rita iznosi +85 cm na vodomjernoj postaji Apatin za Hulovski kanal te +167 cm za Sakadaško jezero. Izljevanje iz korita (poplavni puls) za Sakadaško jezero započinje pri +350 cm na istom vodomjeru. Uzevši u obzir ovu činjenicu može se reći da južni dio Parka prirode ima u hidrološkom smislu dva djela, a što može imati implikacije na razvoj biota u tim područjima. Provođenjem četverogodišnjeg istraživanja utvrđena je ovisnost brojnosti bakterija (ukupnog broja i broja kolonija) o fazama hidrološkog ciklusa te njihova prostorna varijabilnost između različitih vodenih staništa Kopačkog rita. Razvoj kopiotrofnih bakterija (r-stratezi) ovisi o smještaju postaje u poplavnom području. Njihov je udio veći na izoliranijim postajama (manji konektivitet). Takvi rezultati opisuju pojavu uvjeta koji omogućuju sukcesiju specifičnu za postaju unutar rita. Tijekom česte izmjene poplavne faze i faze izolacije (veći konektivitet) prevladavaju oligotrofne bakterije (K-stratezi). Ukupan broj bakterija, biomasa bakterija, broj heterotrofnih nanoflagelata i broj nanofitoplanktona te koncentracija amonij-iona pokazuje obrnuto proporcionalan odnos sa gradijentom konektiviteta i tendencijom vodostaja. Nasuprotno, broj detritusnih čestica te koncentracija nitrata imaju proporcionalan odnos s istima. Prostorna varijabilnost odražava gradijent konektiviteta sa značajnijim razvojem mikroorganizama na izoliranijim postajama te tijekom niskog vodostaja nakon poplava.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
285-0000000-2674 - Zaštita voda Kopačkog rita - ekološke interakcije Dunava i poplavnog područja (Vidaković, Jasna, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Sveučilište u Osijeku - Odjel za biologiju