Naslov
Prilog gospodarenju morskim resursima, primjer kirnji Epinephelus ssp. u Jadranskom moru
(Contribution to the marine resources management, exemple of groupers ssp. in the Adriatic sea)

Autori
Glamuzina, Branko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka priopćenja sedmog hrvatskog biološkog kongresa / Ljubešić, N. - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 2000, 225-227

Skup
Sedmi Hrvatski Biološki Kongres

Mjesto i datum
Hvar, Hrvatska, 24.09.2000. - 29.09.2000

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
morski resursi; kirnje; Jadransko more
(marine resources; groupers; Adriatic sea)

Sažetak
U Jadranskom moru žive četiri kirnje roda Epinephelus i to: kirnja golema, Epinephelus marginatus, kirnja zlatica, Epinephelus costae, kirnja zubuša, Epinephelus caninus i bijela kirnja, Epinephelus aeneus. Sve vrste su vrlo cijenjene i izložene stalnom izlovu više načina ribarenja. Poradi složenog životnog ciklusa i sporog spolnog sazrijevanja, te protoginičnog hermafroditizma i promjene spola tek nakon desetak godina života, kirnje predstavljaju vrlo osjetljivi dio jadranskih ekosustava. Najčešća vrsta, kirnja golema je početkom devedesetih u cijelom Mediteranu bila prelovljena, radi čega je kao ugrožena vrsta uključena u ANEX III Bernske konvencije. Međutim recentna istraživanja ukazala su na iznenađujuće promjene statusa kirnji. Niz znanstvenih dokaza, upotpunjenih izvješćima ribara i ronilaca, ukazuju na značajne promjene u biološkim značajkama kirnji. Sva nova saznanja vezana za status kirnji u Jadranu mogu se sažeti u dva zaključka: 1. uspješnost mriješćenja kirnji u južnom Jadranu svake godine se povećava, što rezultira pojačanim novačenjem mlađi. 2. nova kolonizacija srednjeg i sjevernog Jadrana većim primjercima, posebice kirnje goleme, uz još uvijek nepotvrđeno mriješćenje.. Ove značajke jasno ukazuju na sve bolje životne uvjete za kirnje i znak su da su kirnje zadnjih deset godina u Jadranu u snažnoj biološkoj ekspanziji. Od niza autora, ona se tumači kao direktna posljedica recentnog zagrijavanja mediteranskih voda. Velika brojnost populacija mlađi kirnji u južnom Jadranu, kao i odraslih jedinki u sjevernijim vodama, sigurno dovodi do nove situacije u autohtonim jadranskim ekosustavima. U plićim vodama nedorasle kirnje do 500 grama predstavljaju najjače karnivore, kao i odraslije jedinke na većim dubinama. Njihovo povećano sudjelovanje u tradicionalnim hranidbenih lancima uslijed povećane brojnosti ili ulaska u nova staništa, mijenja dosadašnju trofičku strukturu ekosustava, ali predstavlja i novi ribarstveni resurs.Tek bi buduća biološka i ribarstvena istraživanja ove recentne ekspanzije jadranskih kirnji trebala dati odgovore o štetnosti i dobrobiti koje ona uzrokuje ekosustavima i lokalnom ribarstvu. Primjer kirnji ukazuje na velike recentne promjene mediteranske ihtiofaune i ukazuju na potrebu započimanja istraživanja o učincima ovih promjena u Jadranu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA