Pregled bibliografske jedinice broj: 484354
Usmena i pučka epika u tradicijskoj baštini Hrvata iz Mućko-lećevačke regije
Usmena i pučka epika u tradicijskoj baštini Hrvata iz Mućko-lećevačke regije // Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije / Mate Matas & Josip Faričić (ur.).
Zadar : Split: Sveučilište u Zadru ; Kulturni sabor Zagore ; Ogranak Matice hrvatske u Splitu, 2010. str. 37.-37. (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 484354 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Usmena i pučka epika u tradicijskoj baštini Hrvata iz Mućko-lećevačke regije
(The oral and folk epic in the traditional heritage of Croats from the region of Muć and Lećevica)
Autori
Dragić, Marko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije
/ Mate Matas & Josip Faričić - Zadar : Split : Sveučilište u Zadru ; Kulturni sabor Zagore ; Ogranak Matice hrvatske u Splitu, 2010, 37.-37.
ISBN
978-953-7237-71-4
Skup
Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije
Mjesto i datum
Dugopolje, Hrvatska; Zadar, Hrvatska, 19.10.2010. - 21.10.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Novela; povijesne predaje; junaci; hajduci; identitet
(short story; historical folk tales; heroes; outlaws in the fight against the Turks (called)
Sažetak
U radu se navodi i interpretira dvadesetak primjera usmene i pučke epike. Ti su primjeri nastajali u selima: Kladnjicama, Ogorju Donjem, Ramljanima, Niskom i Brštanovu od 2004. do 2010. godine. Najviše je primjera novelā, te povijesnih predaja. Tamošnji junaci: Stipe Matas, Gale Knezović, Mijoč Galić, kao i Andrijica Šimić i danas su usmenoj komunikaciji u tome kraju. Potresna je pučka pjesma o Luci Maleš koju su partizani strijeljali 1943. godine. Navedeni primjeri imaju životnu i estetsku funkciju, a značajan ih dio ima antologijsku vrijednost. Prosječna starost kazivačica i kazivača je osamdeset godina, što pored ostaloga upozorava na opasnost od trajnoga gubljenja iznimnoga tradicijskoga blaga. Tradicijska kulturna baština najzaslužnijom je za očuvanje identiteta svakoga naroda. U toj baštini sadržano je višestoljetno i višemilenijsko iskustvo predaka koje je edukativno i didaktično.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Povijest, Etnologija i antropologija