Pregled bibliografske jedinice broj: 484081
Samonikla i uresna flora otoka Sv. Klement (Pakleni otoci)
Samonikla i uresna flora otoka Sv. Klement (Pakleni otoci) // Treći hrvatski botanički kongres 2010. / Third Croatian Botanical Congress 2010 / Jasprica, Nenad ; Pandža, Marija ; Milović, Milenko (ur.).
Zagreb, 2010. str. 131-132 (poster, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 484081 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Samonikla i uresna flora otoka Sv. Klement (Pakleni otoci)
(Native and decorative flora of the island of St. Klement (Pakleni archipelago))
Autori
Magajne, Marina ; Alegro, Antun ; Bogdanović, Sandro
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Treći hrvatski botanički kongres 2010. / Third Croatian Botanical Congress 2010
/ Jasprica, Nenad ; Pandža, Marija ; Milović, Milenko - Zagreb, 2010, 131-132
ISBN
978-953-99774-3-4
Skup
Treći hrvatski botanički kongres 2010. / Third Croatian Botanical Congress 2010
Mjesto i datum
Murter, Hrvatska, 24.09.2010. - 26.09.2010
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
flora; uresna flora; Pakleni otoci
(flora; decorative flora; Pakleni archipelago)
Sažetak
Otok Sv. Klement najveći je u srednjodalmatinskoj skupini Paklenih otoka, smještenoj ispred jugozapadne obale otoka Hvara. Građen je uglavnom od vapnenca i dolomita kredne starosti te je za područje karakteristična krška morfologija reljefa. Klima otoka Sv. Klement klasificira se prema Koppenu kao sredozemna klima s vrućim i suhim ljetom te blagom, kišovitom zimom (Csa). Samonikla i uresna flora otoka Sv. Klement istraživana je tijekom 2007., 2008. i 2009. godine te ukupna flora danas obuhvaća590 vrsta, podvrsta, varijeteta i kultivara iz 346 rodova i 102 porodice. Terenskim istraživanjem potvrđene je nalaz 93 svojte, dok su zabilježene 432 nove svojte, od čega 168 samoniklih i 264 uresne svojte. Najzastupljenije porodice u samonikloj flori su Fabaceae (11, 66%), a zatim slijede Poaceae (10, 74%) te Asteraceae (5, 83%), dok su u uresnoj najzastupljenije Arecaceae (19, 32%), Agavaceae (16, 67%), Cactaceae (7, 26%) i Zamiaceae (5, 30%). Životni oblik najzastupljeniji u samonikloj flori su terofiti (42, 33%), a potom hemikriptofiti (23, 93%) i geofiti (12, 27%). U ukupnoj flori prevladavaju kultivirane i adventivne biljke (45, 93%), no ukoliko u obzir uzmemo samo samonikle vrste, uočava se jasna dominacija mediteranskog flornog elementa (57, 36%). Od uresnih svojti u vrtovima prevladavaju svojte porijeklom iz Meksika (16, 67%), Južne Amerike (14, 39%) te Južne Amerike (8, 71%). U flori otoka zabilježeno je ukupno sedam endemičnih svojti, 29 svojti navedenih u "Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske" te 38 svojti uvrštenih na "Crveni popis" IUCN-a. "Pravilnikom o proglašenju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim" zaštićeno je 66 zavičajnih i 27 stranih divljih svojti. Za potrebe uspoređivanja bogatstva flore otoka na temelju eksponencijalnog modela (Arrheniusova jednadžba) izračunata je z- vrijednost, kao i α – indeks raznolikosti.
Izvorni jezik
Hrvatski, engleski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
119-1191193-1227 - Bioraznolikost vaskularne flore Jadranskog područja (Nikolić, Toni, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb