Pregled bibliografske jedinice broj: 483610
Održivost termoelektrana na ugljen
Održivost termoelektrana na ugljen, 2010., postdiplomski specijalisticki, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb
CROSBI ID: 483610 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Održivost termoelektrana na ugljen
(Sustainability of a coal power plant)
Autori
Kovačić, Gabrijela
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, postdiplomski specijalisticki
Fakultet
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
Mjesto
Zagreb
Datum
27.09
Godina
2010
Stranica
89
Mentor
Matijašević, Ljubica
Ključne riječi
termoelektrana; ugljen; ugljikov dioksid; hvatanje; apsorpcija; geološko skladištenje
(power plant; coal; carbon dioxide; capture; absorption; geological storage)
Sažetak
U ovom radu dan je pregled „čistih tehnologija ugljena“ čijom se primjenom mogu zadovoljiti stroge odredbe zakonodavstva iz područja zaštite okoliša vezane za emisije u zrak velikih ložišta na ugljen. Dan je i pregled tehnologija u razvoju usmjerenih prvenstveno na smanjenje emisije ugljikovog dioksida s naglaskom na tehnologiju hvatanja ugljikovog dioksida iz dimnih plinova nakon izgaranja na bazi kemijske apsorpcije s vodenom otopinom monoetanolamina (MEA). Sustav za hvatanje CO2 na bazi monoetanolamina simuliran je u programskom sustavu ChemCAD uz procjenu investicijskih i pogonskih troškova za termoelektranu Plomin C koja se planira izgraditi na lokaciji postojećih blokova TE Plomin 1 i 2. U radu je pokazano kako je ova tehnologija energetski intenzivna te bi se radom ovog sustava smanjila djelotvornost termoelektrane za gotovo 10 postotnih točaka. Također, ovaj sustav zahtjeva povećanje količine rashladne vode do 50%. Zbog značajnih investicijskih troškova, te velikog parazitskog djelovanja na neto električnu snagu termoelektrane, procjenjen je porast cijene proizvodnje električne energije za 50% ugradnjom ovog sustava. Procjenjeno je kako cijena izbjegnutog CO2 za TE Plomin C sa ugrađenim sustavom za hvatanje CO2 (samo postrojenje) iznosi 38, 5 €/t CO2 što je vrijednost koja određuje cijenu emisijskih jedinica pri kojoj bi ovaj sustav bio isplativ. Ukoliko bi se sustav naknadno ugrađivao (što je vjerojatnije) cijena bi bila još i viša, te bi za cjelokupni CCS sustav koji uključuje transport i geološko skladištenje izdvojenog CO2 ova vrijednost mogla doseći i prijeći 50 €/t CO2. Da bi se CCS sustav mogao ugraditi u sustav termoelektrane potrebno je još riješiti brojna otvorena pitanja vezana za sigurnu i socijalno prihvatljivu te ekološki i ekonomski održivu primjenu CCS sustava.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Kemijsko inženjerstvo
Napomena
Rad je uveden pod rubrikom Magistarski rad, jer radi se o poslijediplomskom specijalističkom studiju Ekoinženjerstvo. Za takav rad trenutno ne postoji rubrika za unošenje, a kada se uvede rad će biti prebaćen u odgovarajuću kategoriju.
POVEZANOST RADA
Projekti:
125-1251963-2573 - Primjena katalize u zaštiti okoliša (Zrnčević, Stanka, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb
Profili:
Ljubica Matijašević
(mentor)