Naslov
Utjecaj gnojidbe prirodnih livada potkalničkog kraja na kemijski sastav i hranidbenu vrijednost sijena klupčaste oštrice (Dactylis glomerata)
(Influence of fertilization of natural meadows in the Kalnik piedmont region on the chemical composition and nutrient value of cocksfoot (Dactylis glomerata) hay)

Autori
Pintić, Vinko ; Dadaček, Nada

Izvornik
Krmiva : časopis o hranidbi životinja, proizvodnji i tehnologiji krme (0023-4850) 39 (1997); 143-150

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
prirodna livada ; hranidbena vrijednost ; klupčasta oštrica
(natural meadows ; nutrient value ; cocksfoot)

Sažetak
Zbog visokih cijena proizvodnje i uskladištenja žitarica te dorade i prometa koncentrata, obiteljska poljoprivredna gospodarstva u proizvodnji mlijeka i mesa nailaze na sve veće teškoće. Izlaz treba tražiti u maksimalnom iskorištavanju osnovnih izvora voluminozne krme, a na većini poljodjelskih gospodarstava to su, još uvijek, prirodne livade. Upravo stoga na različitim tipovima tala i na različitim livadnim zajednicama istraživano je kako promjene kemijskih svojstava tla uvjetovane gnojidbom, utječu na promjenu kemijskog sastava i hranidbenu vrijednost sijena klupčaste oštrice (Dactylis glomerata ), najzastupljenije trave u botaničkom sastavu livada potklaničkog kraja. Pokusi su postavljeni u ožujku 1990. godine, po blok rasporedu u pet repeticija i pet kombinacija gnojidbe: 0, PK, (P80K, 00), NK (N6OKl00), NP (N60P80) i NPK (N60P80K100). U vrijeme košnje prvog otkosa 1992. godine, u stadiju pune cvatnje, uzete su biljke klupčaste oštrice i tla dubine 0-15 cm za kemijske analize. Analizirajući utjecaj gnojidbe na promjenu kemijskog sastava i hranidbenu vrijednost sijena klupčaste oštrcie, utvrđena je analizom varijance signifikantna razlika na svim lokacijama (P<0, 05 i P<0, 01), za sirove bjelančevine, pepeo, sirovu vlakninu i sadržaj hranidbenih jedinica. Isto tako, na sve četiri lokacije, kod sirovih masti i sirovog NET-a nije utvrđena signifikantna razlika utjecaja gnojidbe (P>0, 05 i P>0, 01). Gledano po gnojidbenim kombinacijama, najveće učinke u sadržaju sirovih bjelančevina dala je kombinacija NK (N60K100), dok kod PK kombinacije (P80K100) nije utvrđen nikakav učinak. Na sadržaj hranidbenih jedinica u sijenu, najveći utjecaj imala je također NK gnojidbena (N60 K, 00) kombinacija i to na I, II i III lokaciji, a na IV lokaciji, nešto veći učinak imala je NP gnojidbena (N60P80) kombinacija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA