ࡱ>   PRT&(J "RT"$FH< "z~xz"$6V0 2 !!ȿ6OJQJmHj0JOJQJUmH OJQJmH6CJOJQJmHCJOJQJmHCJOJQJmH 5CJmH5mHH*H*mHj0JUmH j0JUj0JUmHmHmH-Z-`1b133: :p;r;>>JBLBDFFF[[__``ddlgngjjjmmnsps2u4uOxPx^x_xxxxx{y|yyy`zazzz{{{{||T|U|||I}J}_}`}}}R~V~~~~H* j0JUj0JUmHmH6mHj0JUmHmHV   t PR #"#0#2#n$$%''7 7H7J7JFLFdFOO_   t PR #"#0#2#n$$%''7 7H7J7JFLFdFOO__nnnJnRxSx]x^xxx{yy`zz{{|T||I}_}}~~$Dd @__nnnJnRxSx]x^xxx{yy`zz{{|T||I}_}}~~$Dd~~$&DFdfʥ̥bdhj*.TV`bκк|~H*mH6mHH*j0JUmHmH6mHH*mHj0JUmHmH j0JUQdfhT  [$@$NormalmH <A@<Default Paragraph Font>>Style1$dhCJOJQJmH J@JFootnote Text,Footnotes $:>O>Style2$:dhCJOJQJmH 8&@!8Footnote ReferenceH*J  <z%"!+-W.|01 3478O:A lwhg,4DTdILA ~AE_dBDFC&!X!Y!b!c!!!!!!!!!!!""""""C"D"O"P"""####$$$$%%))**++++--W.Z.//|0~011 3^::::::::::: ;;;$;&;,;-;1;2;H;Y;`;a;o;q;t;};;;;;;;;;<<<<<<<<)<J<L<T<W<y<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<== ======'=(=)=*=2=3=;=<=D=F=G=H=Q=R=Y=Z=a=b=g=h=p=q=x=z==========================>>J>M>>>>>4?6?>?A?K?O?Q?T?a?h?????J@M@R@Y@Z@a@b@c@d@g@r@v@z@~@@@@@@@@@@@@@@@@@@@ AAAA#A/AAAA$!&!1!2!%%--3^:::;<<<=>V>>>G?K?^?a??P@Q@r@w@z@@@@@@@@@@AAAHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.docHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.docHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.docHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.docHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.docHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.docHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.docHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.docHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.docHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.doc@]:]:t]:]: !35:@AAppp pp,p2p:pBpFpjpnp@p~p@GTimes New Roman5Symbol3& Arial?5 Courier New"qh%GFG q 0f%F%$ poveanjem fiskalnog pritiska, diktiranim potrebom servisiranja javnog duga. loc. cit , O udjelu meuprora unskih transfera podrobnije vidjeti infra, pod b- navedi broj pod kojim su transferi b-. 4th General..., str. 40 ".. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - " se,1.  oni su2. - supra navedenih3. -hovom primjenomStudije koje su ranije izraivane u sklopu Vijea Europe omoguuju ustanovljenje odreenih specifi nih karakteristika u opem kontekstu problematike financiranja jedinica lokalne samouprave. Jedna od izra~enih takvih karakteristika je relativno malen udio lokalnih poreza kao izvora lokalnih sredstava. Svakako, naglasak je na pridjevu "relativno"; naime, lokalni porezi su ipak i joa uvijek va~an izvor lokalnih prihoda. Prema najnovijim dostupnim podacima, oni, gledajui prosjek zemalja- lanica Vijea Europe, sudjeluju u ukupnim prihodima lokalnih prora una sa 25,73%. Meutim, najva~niji izvor lokalnih financijskih sredstava, potpore sredianje vlasti (meuprora unski transferi), u istom odnosu sudjeluju sa neato manje od 50% (to nije, s 49,03%). No, trend prevlasti dotacija sredianje vlasti kao glavnog izvora lokalnih prihoda uo en je joa prije viae od dvadeset godina. Tako je u jednoj studiji o izvorima lokalnih financijskih sredstava takoer izraenoj u okrilju Vijea Europe, koja se temelji na podacima iz 1978. godine, ve konstatira postojanje trenda zna ajnog poveanja iznosa potpora sredianje vlasti lokalnim i regionalnim vlastima, te se navodi da se "(T)aj trend u veini zemalja ( lanica Vijea Europe, op. H.A.) razvio u tolikoj mjeri da su potpore sredianje vlasti postale glavni izvor financiranja lokalnih i regionalnih vlasti". Zanimljivo je razmotriti najnovije podatke o sudjelovanju pojedinih izvora prihoda u lokalnim prora unima zemalja Vijea Europe s obzirom na podjelu na tranzicijske i netranzicijske dr~ave. Tako, u starijim je dr~avama- lanicama nesrazmjer izmeu poreznih prihoda i meuprora unskih transfera znatno manji od supra navedenog prosjeka  lokalni porezi sudjeluju s 33% a potpore sredianje vlasti s 40%. U tranzicijskim, pak, dr~avama potpore ine skoro 2/3 lokalnih prihoda, a lokalni porezi manje od 18%. 4th General..., str. 39-41.  Isto.  Financial Apportionment and Equalisation, Study Series Local and Regional Authorities in Europe, Study No. 24, Council of Europe, str. 43.  4th General..., str. 41. Oh+'0d   , 8DLT\UVODfVODHrvoje ArbutinarvoNormalAHrvoje Arbutina19oMicrosoft Word 8.0@@H@c.doc@F6O :i+00/C:\0WINDOWS0Recent020d;ơUVODHrvoje ArbutinaHrvoje Arbutina [$@$NormalmH <A@<Default Paragraph Font>>Style1$dhCJOJQJmH J@JFootnote Text,Footnotes $:>O>Style2$:dhCJOJQJmH 8&@!8Footnote ReferenceH*J(q !b!d!#[$'(P*+-600H3D5;?AYB~DEGIKLQN [ *x2'=w s {  [gh /j&&--L3M3F5S599;;A_N`NN}O;PPRBRR}TT$VBVJVVVIYY [ [@@@@@@@@@@@@@@@@@ ~AE_dBDFcCUnknownHrvoje Arbutina- . ...U.V.a.b.r.s.x.y.........)/*/K/L/V/X/^/_/m/n///////00000060900000000011I1J1111111111111112 222)2*23242=2>2}222222222222H3M3e3f3~444444%5&5'5(5/5056575D5G5!6#60626:6;699!:":!;";,;-;P;R;a;b;g;i;|;};;;;;;;;;;;?@@@AAYB\B~DDEEG`NNNNNNNNNNN OOO&O(O.O/O3O4OJO[ObOcOqOsOvOOOOOOO=PDPPPuQQQQRRR R"R%RYGYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYZZ Z ZZZZZ Z'Z.ZoZrZzZ~ZZZZ[ [-K3M3E5G5R5S599;;AAG`NNNOOPR7R;RtR|R^S`S_T{TTTTUUUUUU#V1V5VDVIVVVVWWMXXXYYYYYYYYYZZZZ$ZzZZ [. A!"#$% Ukratko,nuva~avanje lokalnih preferencija, koje bi, bez decentralizacije, vjerojatno ostale neregistrirane od strane sredianje vlasti, te time i nerealizirane, ato bi uzrokovalo nezadovoljstvo stanovniatva jedinica lokalne samouprave.U nizu nesumnjivih razlika , meu kojima su i one na razini ureenja meusobnih financijskih odnosa centralnih i decentraliziranih razina,ena Namjena je ovog teksta, koji je nastao kao jedna dionica znatno aireg projekta "Legislative Frameworks for Decentralisation in Croatia"  upoznati hrvatsku znanstvenu i, napose, stru nu javnost s razli itim aspektima, ali i problemima, financiranja jedinica lokalne samouprave, pri emu je pristup meunarodno komparativni. Imajui u vidu postojei (zna ajno izra~en, blago re eno) fiskalni pritisak na svim razinama politi ko-teritorijalnog ortganiziranja, razmjerno detaljnije je prikazan alternativni na in financiranja lokalnih jedinica  poduzetni ki anga~man elniatava tih jedinica. U okviru takvog anga~mana, a imajui u vidu slabe mogunosti prikupljanja poveanih sredstava primjenom klasi nih instrumenata zbog njihove iscrpljenosti, va~nu, ako ne i najva~niju, ulogu ima javno zadu~enje lokalnih jedinica. Primjena tog instrumenta omoguuje privla enje 1. slobodnih sredstava stanovniatva i pravnih osoba dr~ave u kojoj se lokalne jedinice zadu~uju, i 2. slobodnih sredstava inozemnih ulaga a  oba ova izvora nedostupna su postojeim poreznim instrumentima, pa onda i meuprora unskim transferima. Naime, uvoenje novih proeza ili poveanje postojeih, kao poveanje fiskalnog pritiska, dovelo bi do unutraanjeg "poreznog revolta", a negativno bi djelovalo i na inozemne investitore usmjerene na neposredna ulaganja. Javno zadu~enje jedinica lokalne samouprave, sa svojom osobinom osiguranja konkretne materijalne koristi uz minimalni rizik za ulaga a, ima odreene prednosti u uvjetima iscrpljenog fiskalnog kapaciteta fizi kih i pravnih osoba, napose u tranzicijskim dr~avama.; Potrebno je uputiti jednu sadr~ajno-terminoloaku napomenu: u razli itim tekstovima koriste se za iste (ili sli ne) fenomene razli ita imena, ato mo~e dovesti do problema u razumijevanju. Tako npr, u jednoj studiji Vijea Europe za porezne izvore financiranja lokalnih jedinica koriste se nazivi: isklju ivi (exclusive) porezi (pandan vlastitim porezima), zajedni ki (common) porezi imaju karakteristike preklapajuih poreza, a podijeljeni (shared) porezi dijele u oba teksta jednaki naziv, ali u izvoru objavljenom pod egidom Vijea Europe utjecaj lokalnih jedinica na ove poreze je ograni eniji nego u Messereovom djelu; tj. oni se definiraju kao porezi koji se prikupljaju na nacionalnoj razini a prihod ostvaren njima zatim se djelomi no raspodjeljuje lokalnim jedinicama, ali, mo~e se zaklju iti, bez bilo kakvog utjecaja tih jedinica. Zbog skoro nepostojeeg (Messere) ili nepostojeeg (4th General Report...) utjecaja lokalnih vlasti na prikupljanje i raspodjelu ovih poreza oni se u oba rada prakti ki izjedna avaju s meuprora unskim transferima. Kao ato je supraizlo~eno, trazli itih , razli itih s obzirom na utjecaj jedinica lokalne samouprave na njihovo oblikovanje Tako, npr,p kao najzna ajniji oblik imovinskih porezaih injenicu vlasniatva nadom odreene danas lokalni lokalnih , i upuuje na to, openito gledajui, privatno- ku sferuu SAD najdosljednije primjenjuju.  "Alternativni" izvor financiranja u odnosu na tzv. "klasi ne" izvore, pod kojima treba razumjeti sredstva financijskog (fiskalnog) izravnanja - lokalne poreze i meuprora unske transfere.  4th General Report on Political Monitoring of the Implementation of the European Charter of Local Self-Government: "The financial resources of local authorities in relation to their responsibilities: a litmus test for subsidiarity", Rapporteur: Frecon, Jean-Claude, Council of Europe, Congress of Local and Regional Authorities of Europe, Chamber of Local Authorities, Strasbourg 2000, str. 37.  Messere, str. 191; 4th General..., isto.  Ovo je doista tek openit stav. Za detaljnije uvide, po evai od samih osnova problemHrvoje Arbutina NEKA PITANJA FINANCIRANJA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE - MEUNARODNO-KOMPARATIVNI ASPEKT U radu je, putem analize djelovanja razli itih financijskih instrumenata na proces decentralizacije i financijskih u inaka tih instrumenata, izlo~ena Joa se jedan instrument uobi ajeno javlja kao izvor prihoda lokalnih jedinica u europskim zemljama: naknade za koriatenje odreenih javnih dobara. Ovaj instrument jest uobi ajen ali je od relativno malog zna aja.k-sada 4th i messere o tome ukratko.Danas Hrvoje Arbutina2C:\windows\TEMP\AutoRecovery save of body text.asdHrvoje Arbutina2C:\windows\TEMP\AutoRecovery save of body text.asdHrvoje Arbutina2C:\windows\TEMP\AutoRecovery save of body text.asdHrvoje Arbutina2C:\windows\TEMP\AutoRecovery save of body text.asdHrvoje Arbutina2C:\windows\TEMP\AutoRecovery save of body text.asdHrvoje Arbutina2C:\windows\TEMP\AutoRecovery save of body text.asdHrvoje Arbutina2C:\windows\TEMP\AutoRecovery savatike ste aja jedinica lokalne samouprave, naravno s obzirom na ameri ke prilike, vidjeti: McConell, Michael W, i Picker, Randal C, When Cities Go Broke: A Conceptual Introduction to Municipal Bankruptcy, The University of Chicago Law Review, Vol. 60, No. 2/93. U navedenom djelu izra~eni su, izmeu ostalog, i kriti ki stavovi u odnosu na razlikovanje ste ajnih pravila u sferama privatnog poduzetniatva i javnog gospodarstva; pravila o ste aju u poduzetni kom podru ju znatno su, naime, stro~a prema du~nicima.da KORISNI KE PRISTOJBEjedan, tj. fees and chargesogstandarde Prema jednom stavu, o ito u odnosu na korisni ke pristojbe optimisti kom stavu, ovi prihodi su podru je u kojemu je, "mo~da i viae nego kod poreza", bitna inicijativa lokalnih vlasti; s druge s [$@$NormalmH <A@<Default Paragraph Font>>Style1$dhCJOJQJmH J@JFootnote Text,Footnotes $:>O>Style2$:dhCJOJQJmH 8&@!8Footnote ReferenceH*J(q _ %##'(()+-$4N89:<>_?PA DDFR *x2'= J R Rgh /ab&&---F2&4'49FF3GGHHgJJ(KLLtNPUQRR@@@@@@@@@@@@@ ~AE_dBDFCUnknownHrvoje Arbutina-q.s.E2F2q2r2q3r3|3}33333333333444 444$4'4N8P8R8S899::<<> >_?FFFFF)G,G5G9G=GLG]G`GaGvGxG~GGGGGGGGGGGGGGGGGHHHHIIII^JaJiJpJrJuJJJJJJJJJJJJJJJJJKKKKAKIKKKPKRKXKmKvKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKLL LLLLLL!L"L)L*L/L0L8L9L@LBLILJLLLMLWLXLcLeLkLoL~LLLLLLLLLLLLLLLLLLLJMMMUM\MMMMMMMMMMM^N`NjNmNvNyNzN|N}NNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNOO O OOOOO#O%O-O:O;ODOJOOOOOOOOOOOOOOPP P PPPPPPP*P+P4P5PQ?QFQGQHQIQLQWQ[Q_QcQeQhQqQuQyQ}QQQQQQQQQQQQQQQQRRRRRR-----D2F2%4'499a?F5G:GGHHfJJJJJKKLLLLLRMUMMMMMsNvNNNOPP5Q6QWQ\Q_QnQqQvQyQQQQQQQRRHrvoje Arbutina2C:\windows\TEMP\AutoRecovery save of body text.asdHrvoje Arbutina2C:\windows\TEMP\AutoRecovery save of body text.asdHrvoje Arbutina2C:\windows\TEMP\AutoRecovery save of body text.asdHrvoje Arbutina2C:\windows\TEMP\AutoRecovery save of body text.asdHrvoje Arbutina2C:\windows\TEMP\AutoRecovery save of body text.asdHrvoje Arbutina2C:\windows\TEMP\AutoRecovery save of body text.asdHrvoje Arbutina2C:\windows\TEMP\AutoRecovery save of body text.asdHrvoje Arbutina2C:\windows\TEMP\AutoRecovery save of body text.asdHrvoje Arbutina2C:\windows\TEMP\AutoRecovery save of body text.asdHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.doc@--t--|KTUV2IRfhiotc  %&-.5;<}~9,C_abcp   ()HKD-./13Tf}.`bvwz{"&'(FINOPVWv  !(29himno;ISTu "#)*5}~5>[altu u#&&p'p+p---|3}333333333334444%4'4R?RARFFFGGGGGG H HH/H^HHHHHHHHHHIIIIILJWJ]J^JcJfJgJiJ}JJJJJJLtNNNNNNNNOqOOOOOOOOOCPFPaPtP}PPPPPPPQRRR@AAAA0AAA A2AAȎA؎AAȀ@ AA AAAAA(A& A*A,AVAXA@r @A@t@@A@A^ApArAAAAAA A"A$A6A8AbAdAtA’AĒAAAAAAAAANAPA~AAAAAAADARAjAlAAAAƖAȖAAAAAA(A0A:A<A>ARAbAvAxAAALAAAAAAAAAAΛAA Ap@#AA@@$@AAAAAAAAAAAA0ArAAAAA AAAATAZAdAfAhAtAvAAڟAܟAAAvAxAAAڠAAA AAAA,A:AAAAAẠAԣAAAAAA(A0A4AJAAAA>AZAnApAAʥ@'ḀAΥAA:(AAA>(AAAA(AAA2A(A¦A(AئA(AڦA AA*A)A.A.)A2At)AdA)AhA)AzA)AA*AAT*A,@2A8A8A:ABAF@@HFAARAAAA SAЧASAA ALSAAfSA A*AH@d@S@j@n@@@P@@@AhAlAAAAȨAAAA,A@@@AAAAAA(A,ATAtAA A"AȬAެAAA@AAA*A.A0AH@R@@@@ATA|AAAAAATAANAA AAAA A"A,AAA.ATAfAzAA@A@@~@@@@P@GTimes New Roman5Symbol3& Arial?5 Courier New"qh%GFG op w;bu5$napose u tzv. tranzicijskim zemljama, ili je blizu iscrpljenjate naknada za koriatenje javnih dobara (onih kod kojih je naknadu za njihovo koriatenje uope mogue naplatiti)joa uvijek tek potencijalno odmo~e biti 20dGWbUVODHrvoje ArbutinaHrvoje Arbutina [$@$NormalmH <A@<Default Paragraph Font>>Style1$dhCJOJQJmH J@JFootnote Text,Footnotes $:>O>Style2$:dhCJOJQJmH 8&@!8Footnote ReferenceH*J(q !b!d!#[$'(P*+-600H3D5|=A5CD&F`GHJaMCNO\ *x2'=w s {  \gh /j&&--L3M3F5G5@6M6;;~==8CPPP%QQ2RSST%V:VWWWXXZ{[\\@@@@@@@@@@@@@@@@@ ~AE_dBDFcCUnknownHrvoje Arbutina- . ...U.V.a.b.r.s.x.y.........)/*/^/_/m/n///////0000006090000011111111dvaaju prihod od kazni za prekraaje koji pripada jedinicama lokalne samouprave, te (korisni ke naknade)Primjena ovih aa prihodi prikupljenji njima su ali ipak ne i zanemarivog  iznose oko 12% od ukupnih prihoda lokalnih prora una  Isto, str. 64.  1111112 222)2*23242=2>2}22222222H3M3e3f333~44444444%5&5'5(5/5056575D5G5J5K5M5N5S5T5^5_5p5q5t5u55555556666%6&676>6A677"7$7,7-7R7S7_7`7x7y788<9=9X9Y9;;;;<<<<<< = ===$=%=>=?=Z=[=`=a=o=p=|==AAAA5C9CDD&F(F`GbGHP@PDPEPJPPPPPPPPPPPPPPPPPQ Q QQQQ(Q4Q6Q;QH]adoxRt'FHIEFQVWab~"+-68[t~ #-'2''+--- ..4.>.H.U.a.b.o.r.x........)/^/_/`/m/n//////000!060708000000r1s11111111122)2*22232<2=2F2G2}2222223*3H3I3K3M3e3~444444444%5'5/565D5E5#60616:6,;-;P;Q;R;a;g;|;;;;;;;;;;;GIN_N`N}OOOOOOOOOOP:P;PPPPPPPPBQRQQQQQR RRRRRR-R/R0RARAbAvAxAAALAAAAAAAAAAΛAA Ap@#AAr$AA@A$A@A@%A%AvA~'@@AAAAAAAAAAAA0ArAAAAAxA A AAAATAZAdAfAhAtAvAA̟AڟAAܟAAAAAAAANAARAvAxAAAAAAAAڠA´AAA AȴAAAA̴A,A:AAAAAẠAԣAAAAAA(A0A4AJAAAA>AZAnApAAʥ@'ḀAΥAA:(AAA>(AAAA(AAA2A(A¦A(AئA(AڦA AA*A)A.A.)A2At)AdA)AhA)AzA)AA*AAT*A,@2A8A8A:ABAF@AAAA\ApAAAAAҵAصAAnArAAAAAAFAAAAηAзAA$A2AAAAA&A6A`AbAdADAFAXAκAкAػAڻAAAA$A&ATAAAA"AFAHAXAZAlAnAAAAAA0AʾAоAAHAA@AAAAAA(A*A,A>AAA>ABARA`A|@HFAHAHA H@2HAARAAAA SAЧASAA ALSAAfSA A*AH@d@S@j@n@@@P@@@AhAlAAAAȨAAAA,A@@@AAAAAA(A,ATAtAA A"AȬAެAAA@AAA*A.A0AH@R@@@@A~AA@A@AAAA@AAA@ATA|AAAAAATAANAA AAAA A"A,AAA.ATAfAzAA@A@@~@@@@P@GTimes New Roman5Symbol3& Arial?5 Courier New"qh%GF G V @!W\$trane, pesimisti ki je zaklju ak kako "... dosadaanje iskustvo u veini zemalja nije naro ito ohrabrujue..."; "... cijene koje se naplauju rijtko su one potrebne za postizanje u inkovitosti"; naposljetku "(P)otencijal za poja ano koriatenje korisni ke na՜.+,D՜.+,H hp  Pravni fakultet u ZagrebuD3z  UVOD Title 6> _PID_GUIDAN{B2CFD9F3-5204-11D4-A405-E7BFBF234207}WS0Recent020d]O'UVODHrvoje ArbutinaHrvoje Arbutina [$@$NormalmH <A@<Default Paragraph Font>>Style1$dhCJOJQJmH J@JFootnote Text,Footnotes $:>O>Style2$:dhCJOJQJmH 8&@!8Footnote ReferenceH*J(q !b!d!#[$'(P*+-600H3D562>\BCDFHmI^KNNP{] *x2'=w ) 1 {]gh /j&&--L3M3F5G56667S<T<4>5>CPPAQQRRuTT6UVVXXX5YPYaY[B\y]|]@@@@@@@@@@@@@@@@@@ ~AEg_dBDFcCUnknownHrvoje Arbutina- . ...U.V.a.b.r.s.x.y.........)/*/^/_/m/n///////00000060900000111111111111112 222)2*23242=2>2}22222222H3M3e3f333~44444444%5&5'5(5/5056575D5G5J5K5M5N5Q5R5]5^5q5r5u5v55555555555555555%6'6:6<6I6J6U6V6e6f6g6h66666666666667777778 888.8/8q9s999::S<T<<<==============>>>>%>&>2>5>\B^B`BaBCCDDFFHHmIPPPPQ7Q:QCQGQKQZQkQnQoQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQRRRRSSSSlToTwT~TTTTTTTTTTTTTTTTTTT U"U*U-UOUPZQZZZ[ZbZeZlZmZvZwZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZU[X[][d[e[l[m[n[o[r[}[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[\\"\&\.\:\\\\-K3M3E5G5?6A6L6M6;;}==7C9CHPPP'QYQ4RSSST$TUUV#V'V9VH]adoxRt'FHIEFQVWab~"+-68[t~ #-'2''+--- ..4.>.H.U.a.b.o.r.x........)/^/_/`/m/n//////000!060708000000r1s11111111122)2*22232<2=2F2G2}2222223*3H3I3K3M3e3~444444444%5'5/565D5E5F5J5M5S5^5_5j5p5t5u555555666#6%6&6?67"7#7,7R7_7x7L889<9O9X9<<<<< ==$=>=G=H=Q=Z=[=`=o=}==HJOPP%Q'Q5QHQIQUQcQdQkQQQQQ2R4R5R7R8RTRVRRR=SPSQSSSSSSSSSSSSSSS0VWWWWWWWTXbXvX~XXXXXXXXXXXXYAYYYYYYYZZZiZlZZZZZZZZZ [ \\\\@AAAA0AAA A2AAȎA؎AAȀ@ AA AAAAA(A& A*A,AVAXA@r @A@t@@A@A^ApArAAAAAA A"A$A6A8AbAdAtA’AĒAAAAAAAAANAPA~AAAAAAADARAjAlAAAAƖAȖAAAAAA(A0A:A<A>ARAbAvAxAAALAAAAAAAAAAΛAA Ap@#AAr$AA@A$A@A@%A%AvA~'@@AAAAAAAAAAAA0ArAAAAAxA A AAAATAZAdAfAhAtAvAA̟AڟAAܟAAAAAAAANAARAvAxAAAAAAAAڠA´AAA AȴAAAA̴A,A:AAAAAẠAԣAAAAAA(A0A4AJAAAA>AZAnApAAʥ@'ḀAΥAA:(AAA>(AAAA(AAA2A(A¦A(AئA(AڦA AA*A)A.A.)A2At)AdA)AhA)AzA)AA*AAT*A,@2A8A8A:ABAF@AAAA\ApAAAAAҵAصAAnArAAAAAAFAAAAηAзAA$A2AAAAA&A6A`AbAdADAFAXAκAкAػAڻAAAA$A&ATAAAA"AFAHAXAZAlAnAAAAAA0AʾAоAAHAA@AAAAAA(A*A,A>AAA>ABARA`A|@@A AAA2A4AJAVA^A`AAAnApArA|AAAAA@HFAAHA HAA2HAJALHA|A*JAZAJA@KAARAAAA SAЧASAA ALSAAfSA A*AH@d@S@j@n@@@P@@@AhAlAAAAȨAAAA,A@@@AAAAAA(A,ATAtAA A"AȬAެAAA@AAA*A.A0AH@R@@@@A~AA@A@AAAA@AAA@ATA|AAAAAATAANAA AAAA A"A,AAA.ATAfAzAA@A@@~@@@@P@GTimes New Roman5Symbol3& Arial?5 Courier New"qh%GFG CQ<\$ prema Messere, Tax Policy... str. 191. knade kao sredstva financiranja lokalne samouprave tako ostaje viae potencijal nego ato se ostvaruje". Isto.  Bird, Richard M. i Wallisch, Christine, Financing local government in Hungary, Washington D.C., World Bank, March 1992, Working Paper 869, cit. problematika financiranja jedinica lokalne samouprave. Ukratko je razmotreno i pitanje po~eljne veli ine jedinica lokalne samouprave s obzirom na postizanje optimalnih financijskih u inaka. Klju ne rije i: financiranje jedinica lokalne samouprave, decentr20d1QUVODHrvoje ArbutinaHrvoje Arbutina [$@$NormalmH <A@<Default Paragraph Font>>Style1$dhCJOJQJmH J@JFootnote Text,Footnotes $:>O>Style2$:dhCJOJQJmH 8&@!8Footnote ReferenceH*J(q  !_!a!#X$'(M*+-300E3A56784@^DEFHJoK`MPPR>`  !"#*x2'=w U vezi s prevladavajuim opim pristupom, prednost u rezli itim razdobljima dobivaju bilo koncepcija naglaaenije centralizacije, bilo, suprotno, trendovi usmjereni poja anju decentralizacije. moglo biti potencijalnim uzro nikomdecentraliziranih razina pod E M _ g w |  >`gh /g&}&--I3J3C5D5Y58889U>V>6@7@ERRCSSTTwVV8WXXZZZ7[R[c[k[$\{^_<`?`@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@ ~TAEg_dTBDFcCUnknownHrvoje Arbutina-....R.S.^._.o.p.u.v.........&/'/[/\/j/k///////00 0 00030600000111111111111112222&2'20212:2;2z2|2222222E3J3b3c333{4|4444444"5#5$5%5,5-53545A5D5X5Y5\5]5_5`5e5f5p5q55555555555556666WUYU^U`UfU{UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUVV VVVVVVV'V(V/V0V7V8V=V>VFVGVNVPVWVXVZV[VeVfVqVsVyV}VVVVVVVVVVVVVVVVVVVVXW[WcWjWWWWWWWWWWXlXnXxX{XXXXX,Y/YGYJYRYVYXY[Y]Y_YcYfYgYiYjYpYqYtYuY|Y}YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYZZ ZZZZ'Z(Z1Z7ZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ[[[ [ [[[!["[)[,[3[4[=[>[K[L[M[N[T[U[a[c[j[m[t[w[[[[[[[[[[[[[[[[\\$\+\,\3\4\5\6\9\D\H\L\P\R\U\^\b\f\j\l\o\v\z\|\\\\\\\\\\\\\]n]q]|]-K3M3E5G56677R<T<3>5>CCoIPCQHQQRRtTTTTTUUVVVVV`WcWWWWWXXXXXBYFY]YaYcYYYZ[ ["\#\D\I\L\[\^\c\f\s\v\\\\\\|]Hrvoje Arbutina2C:\windows\TEMP\AutoRecovery save of body text.asdHrvoje Arbutina2C:\windows\TEMP\AutoRecovery save of body text.asdHrvoje Arbutina2C:\windows\TEMP\AutoRecovery save of body text.asdHrvoje Arbutina2C:\windows\TEMP\AutoRecovery save of body text.asdHrvoje Arbutina2C:\windows\TEMP\AutoRecovery save of body text.asdHrvoje Arbutina2C:\windows\TEMP\AutoRecovery save of body text.asdHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.docHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.docHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.docHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.doc@66pt66 KTUV2IRfhiotc  %&-.5;<}~9,C_abcp   ()HKD-./13Tf}. PRSUYZ^_`~!#$89>H]adoxRt'FHIEFQVWab~"+-68[t~ #-'2''+--- ..4.>.H.U.a.b.o.r.x........)/^/_/`/m/n//////000!060708000000r1s11111111122)2*22232<2=2F2G2}2222223*3H3I3K3M3e3~444444444%5'5/565D5E5F5J5M5N5Q5\5]5^5i5o5q5u5v5555555555555%6&6'6:6<6G6I6J6T6U6d6e6g666666666666666666777788.89q999::===========>>>>%>3>5>`I`K`PPPQQQQQ RRR!R=RlRRRRRRRR S SSSSTTZTeTkTlTqTtTuTwTTTTTTTVXXXXXXX YY,Y4Y5Y8Y:YOYPY`YaYuYxY|Y}YYYYZ^ZZZZZZZZZ0[3[N[a[j[t[[[[[[\y]z]{]@AAAA0AAA A2AAȎA؎AAȀ@ AA AAAAA(A& A*A,AVAXA@r @A@t@@A@A^ApArAAAAAA A"A$A6A8AbAdAtA’AĒAAAAAAAAANAPA~AAAAAAADARAjAlAAAAƖAȖAAAAAA(A0A:A<A>ARAbAvAxAAALAAAAAAAAAAΛAA Ap@#AAr$AA@A$A@A@%A%AvA~'@@AAAAAAAAAAAA0ArAAAAAxA A AAAATAZAdAfAhAtAvAA̟AڟAAܟAAAAAAAANAARAvAxAAAAAAAAڠA´AAA AȴAAAA̴A,A:AAAAAẠAԣAAAAAA(A0A4AJAAAA>AZAnApAAʥ@'ḀAΥAA:(AAA>(AAAA(AAA2A(A¦A(AئA(AڦA AA*A)A.A.)A2At)AdA)AhA)AzA)AA*AAT*A,@2A8A8A:ABAF@AAAA\ApAAAAAҵAصAAnArAAAAAAFAAAAηAзAA$A2AAAAA&A6A`AbAdADAFAXAκAкAػAڻAAAA$A&ATAAAA"AFAHAXAZAlAnAAAAAA0AʾAоAAHAA@AAAAAA(A*A,A>AAA>ABARA`A|@@A AAAAA2A4AJAAVA^A`AAA A A*A,AHANAPA`AAAAAA&AAAA4AAHAAfAA"A$AtA|A*AA^A`AbArAzAA@@A@JFAAHA HAA2HAJALHA|A*JAZAJA@KAARAAAA SAЧASAA ALSAAfSA A*AH@d@S@j@n@@@P@@@AhAlAAAAȨAAAA,A@@@AAAAAA(A,ATAtAA A"AȬAެAAA@AAA*A.A0AH@R@@@@A~AA@A@AAAA@AAA@A@ATA|AAAAAATAANAA AAAA A"A,AAA.ATAfAzAA@A@@~@@@@P@GTimes New Roman5Symbol3& Arial?5 Courier New"qh%GFG B"o"Id$20dQUVODHrvoje ArbutinaHrvalizacija 1. UVOD Problematika financiranja lokalne samouprave razmjerno je dinami no podru je koje u mnogim dr~avama neprestano generira potrebu za promjenama, esto i zna ajnim, postojeeg stanja. Promjenjene potrebe, novi problemi koje donose nove tehnliti ko-teritorijalnog (ili samo teritorijalnog) organiziranjaoo ureenih razlikamae i Tako je,u" raa lanjujuojave u kontekstu financijskih odnosa i financiranja u Hrvatskoj, nauatrb "klasi nih" meuprora unskih transfera, tj, mogunostogaorato je bi zna ilo dodatno moglo bisti s politi kim posljedicama o kojima u demokratski ureenoj dr~avi svaka trenutno vladajua struktura mora voditi ra una, ,gdje se, ee namajuaza razliku od nevelikog ali ipak postojeeg takvog utjecaja premajstudijib- pitanje dali ovaj odlomak.iska e iz kontexta. mo~da da ako unijeti trendove iz 4th general  b- , usporeeno s udjelom sredstava ostvarenih po osnovi meuprora unskih transfera starije dr~ave- lanice i napodemno Sachverstndigenrat zur Begutachtung der gesamtwirtschaftlichen Entwicklung, Gegen Pessimismus, Jahresgutachten 1982/83, Stuttgart und Mainz, 1982, Ziff. 79, cit. prema loc. cit.Termin a odnosi se nae razli iteodih kao najzna ajnije, te korisni ke pristojbe Naravno, ne samo prednosti; i ono, naime, prijeti. A!"#$% PAGE 1 PAGE 15 oje Arbutina [$@$NormalmH <A@<Default Paragraph Font>>Style1$dhCJOJQJmH J@JFootnote Text,Footnotes $:>O>Style2$:dhCJOJQJmH 8&@!8Footnote ReferenceH*/ j!.$%)j)l)+c,/0X24678:<<B>EIF>H>T>CCEE?KRRRUUXV`VVWX9YYZmZ[)\\D^^^F`````aaddd eee$6%606163646>6?6@6A6Z6[6]6^6p6q66666666677<7=7?7B7G7H7I7J7^7a7r7s77777777777788888999999 : :::0:1:s;u;;;<<U>V>>>??????????????@@@@'@(@4@7@^D`DbDcDEEFFHHJJoKRRRRS9SV>5@7@EEqKRESJSSTTvVVVVVWWXXXXXbYeYYYYYZZZZZD[H[T[b[e[j[&\E\F\]]]^^_ ___!_&_)_6_9_F_I_V___?`Hrvoje Arbutina2C:\windows\TEMP\AutoRecovery save of body text.asdHrvoje Arbutina2C:\windows\TEMP\AutoRecovery save of body text.asdHrvoje Arbutina2C:\windows\TEMP\AutoRecovery save of body text.asdHrvoje Arbutina2C:\windows\TEMP\AutoRecovery save of body text.asdHrvoje Arbutina2C:\windows\TEMP\AutoRecovery save of body text.asdHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.docHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.docHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.docHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.docHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.doc@RRptRRC$Eƀb'pKTUV2IRfhiotc  %&-.5;<}~9,C_abcp   ()HKD-./13Tf}. MOPRVW[\]{~ !56;EZ^alu|~Oq   $CEFBCNST^_{(*35Xq{} #*'/''+---..1.;.E.R.^._.l.o.u........&/[/\/]/j/k//////0 00030405000000o1p11111111122&2'2/20292:2C2D2z222222 3'3E3F3H3J3b3{444444444"5$5,535A5B5C5X5\5_5`5e5p5q5|55555555555666666"6$6%6/6063646<6=6>6@6S6Y6Z6]6a6p66666666666777<7?7G7I7^7_7`7a7g7q7r777777777777777778858888888889999 ::0:;s;;;<<??????????@ @@@@'@5@7@bKbMbRRRSSSTT TTT#T?TnTTTTTTTT UUUUUV V\VgVmVnVsVvVwVyVVVVVVVXZZZZZZZ [[.[6[7[:[<[Q[R[b[c[j[k[m[}[[[[\\#\$\8\;\?\@\D\Y\\\!]N]]]]]]]]]]^$^-^7^H^y^z^{^^_<`=`>`@AAAA0AAA A2AAȎA؎AAȀ@ AA AAAAA(A& A*A,AVAXA@r @A@t@@A@A^ApArAAAAAA A"A$A6A8AbAdAtA’AĒAAAAAAAAANAPA~AAAAAAADARAjAlAAAAƖAȖAAAAAA(A0A:A<A>ARAbAvAxAAALAAAAAAAAAAΛAA Ap@#AAr$AA@A$A@A@%A%AvA~'@@AAAAAAAAAAAAAA0ArAAAAAxA A AAAATAZAdAfAhAtAvAA̟AڟAAܟAAAAAAAANAARAvAxAAAAAAAAڠA´AAA AȴAAAA̴A,A:AAAAAẠAԣAAAAAA(A0A4AJAAAA>AZAnApAAʥ@'ḀAΥAA:(AAA>(AAAA(AAA2A(A¦A(AئA(AڦA AA*A)A.A.)A2At)AdA)AhA)AzA)AA*AAT*A,@2A8A8A:ABAF@AAAA\ApAAAAAҵAصAAnArAAAAAAFAAAAηAзAA$A2AAAAA&A6A`AbAdADAFAXAκAкAػAڻAAAA$A&ATAAAA"AFAHAXAZAlAnAAAAAA0AʾAоAAHAA@AAAAAA(A*A,A>AAA>ABARA`A|@@@A AA.AA2A4AJAVA^A`AAA AA8ABAAAADAA&AAdAA4AAHARAhAdAAfAAAxA$AtA|A*AA^A`AbArAzAAAzAAAAA\AbArAvAAAAAAAAAA A A,A.A4A@ALANAVAAAAAAAANA\AAA@@A@JFAAHA HAA2HAJALHA|A*JAZAJA@KAARAAAA SAЧASAA ALSAAfSA A*AH@d@S@j@n@@@P@@@AhAlAAAAȨAAAA,A@@@AAAAAA(A,ATAtAA A"AȬAެAAA@AAA*A.A0AH@R@@@@A~AA@A@AAAA@AAA@A@A@AAAAAA|A A@NATA|AAAAAATAANAA AAAA A"A,AAA.ATAfAzAA@A@@~@@@P@P@GTimes New Roman5Symbol3& Arial?5 Courier New"qh%GFG1 gE5?}$20dSKJL4646tvx*,TV68>@jlxz BDHLxz  .0R ".0246:<HJNPRZ0JmH0J j0JUmH6mH j0JUH*Pologije, nestanak postojeih i pojava novih poslova, promjene u ravnote~i interesa na lokalnoj razini i promjene prevladavajuih pristupa i opih naziranja o zna aju i ulogama lokalnih jedinica  sve to utje e i na razli ite pristupe u pogledu financiranja lokalnih jedinica. U vezi s prevladavajuim opim pristupom, prednost u rezli itim razdobljima dobivaju bilo koncepcija naglaaenije centralizacije, bilo, suprotno, trendovi usmjereni poja anju decentralizacije. U podru ju javnih financija, i centralizacija i decentralizacija imaju argumente sebi u prilog. Tako, "centralizirani sustav (a) osigurava odreeni standard obavljanja usluga svakoj lokalnoj jedinici, (b) primjenjuje jednake poreze, i (c) usmjerava raspodjelu na regionalnoj i osobnoj razini". Ukratko, navedene prednosti centralizacije usmjerene su na izjedna avanje uvjeta ~ivota i standardiziranje zadovoljavanja potreba u razli itim regionalnim i lokalnim jedinicama i u tom su smislu sredstvo unifikacije pomou fiskalnih instrumenata. Decentralizirani sustavi "(a) omoguuju lokalnim jedinicama autonomiju, (b) poja avaju zainteresiranost lokalnih uprava, i (c) sredstvo su nadzora nad preraspodjelom (tj. omoguuju da ona ostane u razmjerno skromnim razmjerima)". Prednosti decentraliziranih sustava prBx.NPR 68:RTVXZh&`#$otute~a su prednostima centralizacije; one omoguuju uva~avanje lokalnih preferencija, koje bi, bez decentralizacije, vjerojatno ostale neregistrirane od strane sredianje vlasti, te time i nerealizirane, ato bi moglo biti potencijalnim uzro nikom nezadovoljstvo stanovniatva decentraliziranih razina politi ko-teritorijalnog (ili samo teritorijalnog) organiziranja. Usprkos nizu nesumnjivih razlika izmeu federalno i unitarno ureenih dr~ava, meu kojim razlikama su i one na razini ureenja meusobnih financijskih odnosa centralnih i decentraliziranih razina, neki problemi do kojih dolazi u vezi s financiranjem razli itih razina vlasti mogu biti univerzalno zanimljivi bez obzira na to kakvo je unutraanje ureenje odreene dr~ave jer je i konkretni problem od zna aja za dr~ave s razli itim ureenjem  npr. razlike u stupnju razvijenosti pojedinih podru ja koja mogu biti politi ki i teritorijalno organizirana kao razli ite jedinice lokalne samouprave. Ovi problemi rjeaavaju su odreenim instrumentima u okviru op@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@ ~AEg_dBDFcCUnknownHrvoje Arbutina66666]6^6i6j6z6{66666666666072777777777"8$8T8U8^8_8h8i8r8s8888888+9,9G9H9T9U9999999.:0:w:x:y:z:::::::::::::::::::::::;;$;&;);*;W;Y;i;l;y;z;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<!<-</<j<k<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<==F=Q=0>1>B>H>"?$?)?+?3?4?Y?Z?f?g???@@CADA_A`ACCCCDDDDDEEEEE+E,EEEFEaEbEgEhEvEwEEEIIII]D]E]G]H]P]Q][]]]a]e]l]m]o]p]y]z]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]^^^^^'^/^0^5^7^:^^^^^^^^^^^__'_.___________0`2`<`?`J`P`Q`a`b`k`l`v`w`~```````````````````aaaaa#aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaabbbb bbbb"b#b+b,b3b4b>b@bGbJbQbRbTbUb]b^bebgbnbpbxbbbbbc&c'c,c-c5c6c8c:c@cAcHcJcKcLcTcUc\c_cecfchcicucvcccccccccccccccccccccccccccccccdd d ddzd}dddddddddddddddddddddddddddddeeeee688::::D>H>S>T>CCEE>K@KPRUUZV_VWWXXYYoZ[\\[\c\E]G]^^^$_'_____E```````aaaaacfchcdddddddddddddddeeHrvoje Arbutina2C:\windows\TEMP\AutoRecovery save of body text.asdHrvoje Arbutina2C:\windows\TEMP\AutoRecovery save of body text.asdHrvoje Arbutina2C:\windows\TEMP\AutoRecovery save of body text.asdHrvoje Arbutina2C:\windows\TEMP\AutoRecovery save of body text.asdHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.docHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.docHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.docHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.docHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.docHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.doc@UUptUUC$Eƀb'$&/19R[`alvx(hs{789PQ_`bcinyz%&( ) l n o . 0 w037N]fgnov|}!"9z #Tjklq#/0:BC]^jlmr qrw#+IRWZ[}OPQSUvQSQIJ- . !!!! !!!!!!!5!6!>!?!A!B!X!y!!!!!!!!!!!!!!!!!!"'"."/"2"<"O"P"Q"V"X"Y"r"t"w"""""""""""""""""F#G#H#L#O#T#r##########$ $$.$/$1$7$8$@$H$I$P$Q$R$`$$$$$$$$$$$$$$$$$$$G%U%_%`%%%%%%%%%%%%%%M&N&Y&^&_&i&j&&&&&&&&&&&&& '$'*'3'5'>'@'c'|'''''''''( ((+5/://356666<6F6P6]6i6j6w6z6666666660777777777777"8T8^8h8r8z88888888+9G9T99999999.:O:w:y::::::::::::::::::;;;$;);*;W;X;Y;i;j;l;w;y;z;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<< <-<.<j<k<l<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<===F=G=I=J=K=P=Q== >0>B>C>D>E>F>G>$?)?*?3?Y?f??S@@%ACAVA_ADDDEEEE+EEENEOEXEaEbEgEvEEEPRRR+S,S5SpSqSSST TTTT3TFTITPTRT`TTTTTTTTTTTTUUU&UsUvUUUUUUUU`VbVVVVVVWWWJWKWRWWWWWWWWWWWWWWWWWW X XXX!X3XCXrXXXXXXX YY8Y9YwYZmZoZpZrZsZZZ%[5[x[[[[[[[[[[[\\\\'\(\)\E^F^K^^^^F`J``````````````aaaaaaUaaaaaaaaaaa?bfbbbcccc%c&c+ccccccccddd0ddddd e e e eoe}eeeeee@@AAAABATAXAhAAAAAAAAA&AJALA`A~A@@ AAAAA0AAA A2AAȎA؎AAAAAlAAAAA,A.A0A^A`A@ AA AAAAA(A& A|AH A~A` A*A,AADAVAXAAr AAx AAAAAAAAA@rAA@A"A.@NAAtAAAAAAF@AA@A^ApArAAAAAA A"A$A6A8AbAdAtA’AĒAAAAAAHAA`AԔAAAAANAAAAPAAjAA|A~AAAAAAADARAjAlAAAAƖAȖAAAAAA(A0A:A<A>ARAbAvAxAAALAAAAAAAAA A6AArA,AAA2A̚AAAAAAΛAA ApA"A@$@nA@@#AAr$AA@A$A@A@%A%AvA~'@@AAAAAAAAAAAAAA0ArAAAAAxA A AAAATAZAdAfAhAtAvAA̟AڟAAܟAAAAAAAANAARAvAxAAAAAAAAڠA´AAA AȴAA(A¡A*A2AnA~AAA̴A,A:AAAAAẠAԣAAA8AԡA<AA>AAġANAҡAAPAAAAA@AAXAAAAA(A0A4AJAAAA>AZAnApAAʥ@'AAAAAAAAAA'ḀAΥAA:(AAA>(AAAA(AAA2A(A¦A(AئA(AڦA AA*A)A.A.)A2At)AdA)AhA)AzA)AA*AAT*A,@2A8A8A:ABAF@AAAA\ApAAAAAҵAصAAnArAAAAAAAFADAFAAAAηAзAA$A2AAAAA&A6A`Ab@HAd@AAAJAAAAAA(A*A,A>AAA>ABARA`A|@@@A AA.AA2A4AJAVA^A`AAA AA8ABAAAADAA&AAdAA4AAHARAhAdAAfAAAxA$AtA|A*AA^A`AbArAzAAAzAAAAAA\AbArAvAAAAAAAAAA A A,A.A4A@ALANAVAAAAAAAANA\AAA@@A@JFAAHA HAA2HAJALHA|A*JAZAJA@KAARAAAA SAЧASAA ALSAAfSA A*AH@d@S@j@n@@AfADAFAXAκAкAػAڻAAAA$A&ATAA|AAAAAA"AFAHAXAZAlAnAAAAAA0AʾAоAAHAA@@P@@@AA@@A@AAAAAAABADARA@A@@AhAAlA ApA AA&AA(AA<AƨAȨA@AAAADA A,AAhApArA@AA@AT@A@@@@AAAAAA(A,ATAtAA A"AȬAެAAA@AAA*A.A0AAP@R@@AA2A2A@@@@AAAJ@A~AA@AAA@A@A@AAAAAA|A A@NATA|AAAAAATAANAA AAAA A"A,AAA.ATAfAzAA@A@@~AAAAAA@AAAA@@@P@GTimes New Roman5Symbol3& Arial?5 Courier New"qh%GFG&I GD$20dWUVODHrvoje ArbutinaHrvoje Arbutina u\u]ȉVv F f&DfFF%+ tHHw&|Nދ&GF=uَFiǦf&fF;FގFiϦىFVf&fHf;Fvk ^&'FFfF^ f&9G t ~FF&/teFFn&FF^&9Fu,F&9Gu#^&~^ &GFFFFF^&9/w^ f&GjNvQ^ f&w_ t+N^ &iwUVODHrvoje ArbutinaHrvoje Arbutina [$@$NormalmH <A@<Default Paragraph Font>>Style1$dhCJOJQJmH J@JFootnote Text,Footnotes $:>O>Style2$:dhCJOJQJmH 8&@!8Footnote ReferenceH*, @2,Footer  9r &)@A& Page Number<w O"#U&+',R/z237M7O7v9F:=|>>@ACfEuF|HJJ'LRTXoZ;[`]^_aŋ  !"#$%&'()*bG_3 N }     $ +<DcDL^fvŋijk  n o > CD_` R"S"-'.',,,--B.z.T/U/33U<V<n<CCxFzF~HHH*L,L;LRRTTrZsZaaaWdXdffggtjujjjTkUkkkl lllmmnnoooooo}p~pppqqrqqq&r'rrr9s:s4t5tttttrvsvwwyyy.zz{s|||X}~pD_%*5!<MUtˊU]ow‹Ƌ@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@ @eg ureenja financijskih odnosa izmeu politi ko-teritorijalnih jedinica razli ite razine, istim instrumentima koji se primjenjuju u dr~avama koje su razli ito ustrojene s obzirom na oblik unutraanjeg ureenja, pa je mogue da rjeaenja u podru ju javnih financija budu sli na za nerazvijene lokalne jedinice i u federativnim i u unitarnim dr~avama. Ovo se mo~e ilustrirati na primjeru problema koji su u podru ju lokalnih financija uo eni u SR Njema koj, dakle izrazito federativno ureenoj dr~avi. Tako je, u sklopu rjeaavanja problema financiranja opina, koje su u SR Njema koj, kao i u Republici Hrvatskoj, jedinice lokalne samouprave, Savjet stru njaka za ocjenjivanje opeg gospodarskog razvitka predlagao reformu sustava financiranja opina u SR Njema koj. Za ovo tijelo, "dobar sustav financiranja opina ima obilje~ja," "- da opine u vlastitom interesu  ovdje, u interesu ato je mogue trajnijih poreznih prihoda, naime rasta porezne osnovice opinskih poreza  provode politiku koja ujedno odgovara i interesima graana, - da, kao osnovno, raspored porezne snage bude argumentirano predvien, ime bi razmjerno otpala i potreba za financijskim izravnanjem". Citirani zahtjevi, iako bez sumnje vrlo openiti, primjenjivi su u svim dr~avama u kojima lokalna samouprava ima neki stupanj financijske autonomije. Prilog je to tezi da su financijska, pa i javnofinancijska, pitanja esto od opeg zna aja, a njihova rjeaenja, mutatis mutandis, ope primjenjiva. Stoga e u nastavku teksta pa~nja biti usmjerena na suatinu problema i njihovih rjeaenja koja mogu biti od va~nosti za Hrvatsku, dok e unutraanje ureenje pojedine dr~ave, iako svakako uvijek u obzoru autora, esto biti u drugom planu. Promotre li se, meutim, trendovi, tada je svakako opravdan pristup koji je primjenu naaao u analiti nim, podacima izvrsno fundiranim radovima Kena Messera, upornog i temeljitog istra~iva a kretanja u podru ju oporezivanja u zemljama lanicama OECD, naime podjela na federativno i unitarno ureene dr~ave kada se raa lanjuju pojave u kontekstu financijskih odnosa i financiranja razli itih razina vlasti. Namjena je ovog teksta, koji je nastao kao jedna dionica znatno aireg projekta "Legislative Frameworks for Decentralisation in Croatia"  upoznati hrvatsku znanstvenu i, napose, stru nu javnost s razli itim aspektima, ali i problemima, financiranja jedinica lokalne samouprave, pri emu je pristup meunarodno komparativni. Imajui u vidu postojei (zna ajno izra~en, blago re eno) fiskalni pritisak na svim razinama politi ko-teritorijalnog organiziranja u Hrvatskoj, razmjerno detaljnije je, nauatrb "klasi nih" meuprora unskih transfera, prikazan alternativni na in financiranja lokalnih jedinica  tj, mogunost poduzetni kog anga~mana elniatava tih jedinica. U okviru takvog anga~mana, a imajui u vidu slabe mogunosti prikupljanja poveanih sredstava primjenom klasi nih instrumenata zbog njihove iscrpljenosti, va~nu, ako ne i najva~niju, ulogu ima javno zadu~enje lokalnih jedinica. Primjena tog instrumenta omoguuje privla enje 1. slobodnih sredstava stanovniatva i pravnih osoba dr~ave u kojoj se lokalne jedinice zadu~uju, i 2. slobodnih sredstava inozemnih ulaga a  oba ova izvora nedostupna su postojeim poreznim instrumentima, pa onda i meuprora unskim transferima. Naime, uvoenje novih poreza ili poveanje postojeih, ato je bi zna ilo dodatno poveanje fiskalnog pritiska, moglo bi dovesti do unutraanjeg "poreznog revolta", s politi kim posljedicama o kojima u demokratski ureenoj dr~avi svaka trenutno vladajua struktura mora voditi ra una, a negativno bi djelovalo i na inozemne investitore usmjerene na neposredna ulaganja. Javno zadu~enje jedinica lokalne samouprave, sa svojom osobinom osiguranja konkretne materijalne koristi uz minimalni rizik za ulaga a, ima odreene prednosti u uvjetima iscrpljenog fiskalnog kapaciteta fizi kih i pravnih osoba, napose u tranzicijskim dr~avama. 2. PITANJE VELI INE LOKALNIH JEDINICA Veli ina jedinica lokalne samouprave od bitne je va~nosti ato se ti e njihovog fiskalnog kapaciteta, tj. sposobnosti osiguranja nov anih sredstava za izvraavanje zadataka iz njihove nadle~nosti. Vrlo je raaireno mialjenje da je u odreenim situacijama potrebno objedinjavanje dviju ili viae manjih jedinica, kako bi se time stvorili uvjeti za formiranje "kriti ne mase" potrebnih sredstava. Male, fiskalno neadekvatne jedinice lokalne samouprave nisu u mogunosti udovoljiti svojim obvezama te stoga sredianja vlast mo~e nai za shodno upra~njavanje poja anog nadzora ili ak i prenoaenje nekih zadataka na viae razine politi ko-teritorijalnog organiziranja. Nadalje, fiskalna neadekvatnost mo~e dovesti elniatva lokalnih jedinica u frustrirajui polo~aj nemogunosti zadovoljavajueg ispunjenja postavljenih zadataka, sa openito atetnim posljedicama za djelovanje lokalnih vlasti. S druge strane, prisutan je i argumentiran stav koji govori protiv objedinjavanja malih jedinica lokalne samouprave, nudei pri tome metode prevladavanja nesumnjivih nedostataka usitnjene lokalne samouprave. Tako se u jednoj studiji posveenoj istra~ivanju navedenog problema u SAD ukazuje na injenicu da se stanovnici jedinica lokalne samouprave, ukoliko mogu birati, rijetko opredjeljuju za uklanjanje "usitnjenih" lokalnih jedinica. 3. MEUPRORA UNSKI TRANSFERI (POTPORE) Potpore lokalnim jedinicama, koje se tehni ki realiziraju kao meuprora unski transferi mogu biti vertikalni ako se radi o potporama sredianje vlasti, ili horizontalni ako se radi o transferima izmeu politi ko-teritorijalnih jedinica iste razine. Va~na je i podjela na potpore ope i namjenske potpore; kod ove podjele ve iz samog imena jasno je razlikovanje meu njima. Prema pokazateljima prikupljenim i analiziranim u sklopu aktivnosti Vijea Europe vezanih uz problematiku financiranja regionalne i lokalne samouprave, najva~niji izvor lokalnih financijskih sredstava su meuprora unski transferi (potpore) sredianje vlasti. U ukupnim sredstvima lokalnih prora una, naime, takve potpore sudjeluju sa neato manje od 50% (to nije, s 49,03%). Ovakvo stanje nije, meutim, tek jedan pokazatelj. Trend prevlasti potpora sredianje vlasti kao glavnog izvora lokalnih prihoda uo en je joa prije viae od dvadeset godina. Tako je u jednoj studiji o izvorima lokalnih financijskih sredstava takoer izraenoj pod okriljem Vijea Europe, koja se temelji na podacima iz 1978. godine, ve konstatirano postojanje trenda zna ajnog poveanja iznosa potpora sredianje vlasti lokalnim i regionalnim vlastima, te se navodi da se "(T)aj trend u veini zemalja ( lanica Vijea Europe, op. H.A.) razvio u tolikoj mjeri da su potpore sredianje vlasti postale glavni izvor financiranja lokalnih i regionalnih vlasti". `toviae, taj trend joa i dobiva na zna aju pa su u nekim zemljama, va~nim po veli ini, gospodarskoj snazi i utjecaju, neki lokalni porezi zamijenjeni, ili se razmatra njihova zamjena, potporama sredianje vlasti. Potpore se, u usporedbi s lokalnim porezima i u kontekstu zahtjeva za veom decentralizacijom putem vee autonomije lokalnih jednica, openito smatraju manje po~eljnim izvorom financiranja. Razlog tome jest to ato lokalne jedinice u pravilu nemaju nikakvog utjecaja na odreivanje visine potpora, osim mo~da u fazi normativnog reguliranja kriterija za njihovu dodjelu, putem mogueg utjecaja u zakonodavnom tijelu. Druga vrsta kritike koja se upuuje potporama jest njihovo destimulativno djelavanje na koncepciju oporezivanja u fiskalno kapacitiranijim (tj. bogatijim) lokalnim jedinicama. Takve, naime, jedinice mo~da e se ustru avati poveavati porezno optereenje, za koje u njima ima prostora, ukoliko imbenici odlu ivanja o takvom optereenju u njima procijene da e se dio sredstava prikupljenih oporezivanjem, putem meuprora unskih transfera, preliti drugim, siromaanijim lokalnim jedinicama. S druge strane, sigurnost dobivanja potpora prijeti odustajanjem siromaanijih lokalnih jedinica od primjene optimalnog oporezivanja na svom podru ju. S obzirom na ova ograni enja instituta potpora, ali i njihov nesumnjiv zna aj, stalno je pozivanje u studijama i prijedlozima Vijea Europe na prevlast potpora ope namjene nad namjenskim potporama, jer "(T)ransferi ne smiju ograni avati lokalnu samoupravu", niti bogatije i siromaanije lokalne jedinice smiju zbog njih, svaka iz svojih razloga, odustati od najveeg mogueg koriatenja svojih fiskalnih kapaciteta. 4. POREZI S obzirom na uobi ajeni stupanj autonomije regionalnih i lokalnih razina vlasti u oblikovanju pojedinog poreza, porezi se mogu podijeliti na sljedee vrste: "Vlastiti porezi: Osnovica i stopa pod nadzorom lokalnih vlasti. Preklapajui porezi: Porezna osnovica definirana na razini dr~ave, ali stope pod nadzorom lokalnih vlasti. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Podijeljeni porezi: Osnovica i stope odreuju se na razini itave dr~ave, ali uz postojanje utjecaja ni~e razine vlasti bilo na razmjer prihoda koji joj se dodjeljuju ili na iznos koji svaka razina vlasti ostvaruje." Potrebno je dati jednu sadr~ajno-terminoloaku napomenu: u razli itim tekstovima koriste se za iste (ili sli ne) fenomene razli ita imena, ato mo~e dovesti do problema u razumijevanju. Tako se, npr, u jednoj studiji Vijea Europe za porezne izvore financiranja lokalnih jedinica koriste nazivi: 1. isklju ivi (exclusive) porezi  oni su pandan vlastitim porezima, 2. zajedni ki (common) porezi - imaju karakteristike supra navedenih preklapajuih poreza, a 3. podijeljeni (shared) porezi - dijele u oba teksta jednaki naziv, ali u izvoru objavljenom pod egidom Vijea Europe, gdje se oni definiraju kao porezi koji se prikupljaju na nacionalnoj razini a prihod ostvaren njihovom primjenom zatim se djelomi no raspodjeljuje lokalnim jedinicama, ali, mo~e se zaklju iti, bez bilo kakvog utjecaja tih jedinica, lokalne jedinice namaju utjecaja na ove poreze za razliku od nevelikog ali ipak postojeeg takvog utjecaja prema Messereovoj studiji. Zbog skoro nepostojeeg (Messere) ili nepostojeeg (4th General Report...) utjecaja lokalnih vlasti na prikupljanje i raspodjelu ovih poreza oni se u oba rada prakti ki izjedna uju s meuprora unskim transferima. Prihodi od poreza tipi an su i nezaobilazan izvor financiranja jedinica lokalne samouprave. Kao ato je supra izlo~eno, ti prihodi mogu potjecati od razli itih poreza, razli itih s obzirom na utjecaj jedinica lokalne samouprave na njihovo oblikovanje. Porez na nekretnine, npr, kao najzna ajniji oblik imovinskih poreza, kod kojih se nastanak porezne obveze ve~e za injenicu vlasniatva nad nekretninom koja se nalazi na podru ju odreene jedinice lokalne samouprave, danas je tipi an lokalni porez, i on se mo~e nai u popisu lokalnih prihoda velikog broja europskih dr~ava. U nekim dr~avama lokalnim jedinicama pripada, meutim, i prihod od lokalnog poreza na poduzetni ku djelatnost. Tako npr, u `panjolskoj opinama pripada prihod od poreza na samostalnu djelatnost (Impuesto sobre Actividades Econmicas), a u SR Njema koj prihod od poreza na poslovnu djelatnost (Gewerbesteuer),. Obuhvat ovih dvaju exempli gratia uzetih poreza je u obje dr~ave razmjerno vrlo airok; u Njema koj su obveznici sva trgova ka druatva koja obavljaju poslovnu djelatnost (za sva trgova ka druatva vrijedi pretpostavka da obavljaju poslovnu djelatnost), a u `panjolskoj su obveznici fizi ke i pravne osobe, te entiteti bez pravne osobnosti, koje (koji) obavljaju djelatnosti koje se oporezuju, a to je "obavljanje, na dr~avnom podru ju, u mjestu odreenom tarifom poreza, poslovnih, stru nih ili umjetni kih aktivnosti, bilo da su registrirane ili ne". I u Republici Hrvatskoj oporezuje se lokalnim porezom gospodarska djelatnost, iako je to vidljivo iz karakteristika a ne iz imena poreza  naime, Zakonom o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave propisan je, kao gradski odnosno opinski porez, porez na tvrtku ili naziv. Obveznici su pravne i fizi ke osobe koje su obveznici poreza na dobiti i dohodak, a porez se, za razliku od usporedivih navedenih apanjolskog i njema kog poreza, razrezuje u apsolutnom iznosu (najviae do protuvrijednosti od 500 njema kih maraka). Smatram da se i hrvatski porez na reklame, takoer opinski i gradski izvor financiranja, mo~e tuma iti kao sredstvo dodatnog oporezivanja gospodarske djelatnosti poduzetnika, fizi kih i pravnih osoba. 4.1 TRENDOVI KOD POREZA Iako se neprestano govori o potrebi poveanja va~nosti neporeznih prihoda kao sredstva financiranja lokalne samouprave, prihodi od poreza i meuprora unski transferi ostaju va~nim lokalnim izvorima prihoda, i to porezi u federativno ureenim dr~avama, s izuzetkom Australije, a meuprora unski transferi u unitarnim dr~avama, izuzimajui Dansku i Francusku. U Danskoj su porezi izuzetno va~an izvor prihoda lokalnih jedinica; izravnim i neizravnim porezima prikupljeno je 58% ukupnih prihoda lokalnih jedinica u 1997. godini. Promotri li se praksa najrazvijenijih industrijskih dr~ava svijeta, onih okupljenih u okviru OECD, uo ljive su zna ajne razlike u udjelu primitaka sredianje vlasti u odnosu na primitke ni~ih razina vlasti u unitarno ureenim dr~avama- lanicama ove organizacije. Raspon iznosi od 93% udjela sredianje vlasti na Novom Zelandu do 44% u Japanu; udio lokalnih jedinica u ukkupnim poreznim prihodima kree se od 30% u `vedskoj do neato preko 1% u Gr koj. `to se ti e trenda, provedeno istra~ivanje pokazalo je blage pomake u sudjelovanju u ukupnim poreznim prihodima u korist lokalnih jedinica u veini zemalja, osim u `vedskoj gdje je taj pomak bio izra~eniji. Meutim, najzna ajniji pomak, i to u suprotnom smjeru, ostvaren je u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je udio sredianje vlasti porastao sa 71 na 77%, a udio lokalnih vlasti, ionako ispod prosjeka OECD, pao je sa 10 na 4%. Ipak, usprkos ovako zna ajnom smanjenju udjela lokalnih poreza u ukupnom poreznom optereenju, nema izvjeaa o ozbiljnoj krizi financiranja lokalne samouprave u Ujedinjenom Kraljevstvu. ini se stoga da je opravdan stav kako je ovlaaenje jedinica lokalne samouprave da same odreuju osnovice i stope poreza u svojoj nadle~nosti prikladniji kriterij ocjene stupnja autonomnosti lokalne samouprave u podru ju svojeg financiranja nego ato je to udio lokalnih jedinica u sredstvima ukupno prikupljenim porezima. Studije koje su ranije izraivane u sklopu Vijea Europe omoguuju ustanovljenje odreenih specifi nih karakteristika u opem kontekstu problematike financiranja jedinica lokalne samouprave. Jedna od izra~enih takvih karakteristika je relativno malen udio lokalnih poreza kao izvora lokalnih sredstava, usporeeno s udjelom sredstava ostvarenih po osnovi meuprora unskih transfera. Svakako, naglasak je na pridjevu "relativno"; naime, lokalni porezi su ipak i joa uvijek va~an izvor lokalnih prihoda. Prema najnovijim dostupnim podacima, oni, gledajui prosjek zemalja- lanica Vijea Europe, sudjeluju u ukupnim prihodima lokalnih prora una sa 25,73%. Zanimljivo je razmotriti najnovije podatke o sudjelovanju pojedinih izvora prihoda u lokalnim prora unima zemalja Vijea Europe s obzirom na podjelu na starije dr~ave lanice i na tranzicijske dr~ave. Tako, u starijim je dr~avama lanicama nesrazmjer izmeu poreznih prihoda i meuprora unskih transfera znatno manji od supra navedenog prosjeka  lokalni porezi sudjeluju s 33% a potpore sredianje vlasti s 40%. U tranzicijskim, pak, dr~avama potpore ine skoro 2/3 lokalnih prihoda, a lokalni porezi manje od 18%. 5. KORISNI KE NAKNADE Joa se jedan instrument uobi ajeno javlja kao izvor prihoda lokalnih jedinica u europskim zemljama: korisni ke naknade, tj. naknade za koriatenje odreenih javnih dobara (fees and charges). Primjena ovog instrumenta je standardna a prihodi prikupljeni njime su od relativno malog ali ipak ne i zanemarivog zna aja  iznose oko 12% od ukupnih prihoda lokalnih prora una. Prema jednom, o ito u odnosu na korisni ke naknade optimisti kom stavu, ovi prihodi su podru je u kojemu je, "mo~da i viae nego kod poreza", bitna inicijativa lokalnih vlasti; s druge strane, pesimisti ki je zaklju ak kako "... dosadaanje iskustvo u veini zemalja nije naro ito ohrabrujue..."; "... cijene koje se naplauju rijtko su one potrebne za postizanje u inkovitosti"; naposljetku "(P)otencijal za poja ano koriatenje korisni ke naknade kao sredstva financiranja lokalne samouprave tako ostaje viae potencijal nego ato se ostvaruje". 6. ZADU}IVANJE Trendovi u financiranju zadovoljavanja na razini lokalne samouprave javnih potreba isti su ili sli ni onima koji su uo eni na razini sredianje vlasti, a to zna i  stalni rast potreba za nov anim sredstvima. Danas, meutim, napose u tzv. tranzicijskim zemljama, iscrpljen je ili je blizu iscrpljenja potencijal instrumenata koji bi se mogli nazvati klasi nim sredstvima za prikupljanje prihoda namijenjenih financiranju potreba jedinica lokalne samouprave, to jest lokalnih poreza i meuprora unskih transfera, te naknada za koriatenje javnih dobara (onih kod kojih je naknadu za njihovo koriatenje uope mogue naplatiti). Odgovor na ovakvu situaciju bilo je iznala~enje novih izvora financijskih sredstava. Meu njima, joa uvijek tek potencijalno od naro itog zna aja, mo~e biti zadu~ivanje jedinica lokalne samouprave. Ova metoda zna ajno se razlikuje od ranije spomenutih. Naime, primjena tih, "klasi nih", metoda nije uklju ivala element rizika za elniatva lokalnih jedinica; trebalo je naprosto ili prikupiti lokalne poreze ili se, na normativnoj ili provedbenoj razini, izboriti za ato je mogue vei iznos potpora u obliku meuprora unskih transfera. Uvoenje javnog duga kao sredstva financiranja zna i ujedno i uvoenje elementa neizvjesnosti, tj. poduzetni kog na ina razmialjanja u sustav planiranja prihoda i rashoda jedinica lokalne samouprave. To je, uostalom, posve u skladu s obvezom koju su, u skladu s lankom 9, to kom 8. Europske povelje o lokalnoj samoupravi, preuzele dr~ave lanice Vijea Europe, potpisnice Povelje: "8. Kako bi se financirali njihovi troakovi investiranja, lokalne jedinice moraju imati, u skladu s zakonom, pristup nacionalnom tr~iatu kapitala.". Zadu~ivanje lokalnih jedinica ima razmjerno ve dugu tradiciju, tokom koje su prikupljeni brojni i razli iti pokazatelji. U vezi s time, pa~nju je vrijedno obratiti na neka ameri ka iskustva, ve zbog injenice da su tamo "pravila igre" mo~da najoatrija  tako, npr, nad ameri kim jedinicama lokalne samouprave mo~e biti otvoren ste ajni postupak, i upuuje na to da se, openito gledajui, odnosi karakteristi ni za privatno-poduzetni ku sferu u SAD najdosljednije primjenjuju. U zadnjih nekoliko desetljea na ameri kom tr~iatu obveznica jedinica lokalne samouprave zabilje~eni su dogaaji koji se bez pretjerivanja mogu ocijeniti burnima, u mnogo emu ne bitno razli itim od dogaanja karakteristi nih za poduzetniatvo. Kako javni dug zna i, naravno, obvezu koju je zajmoprimac preuzeo, neudovoljavanje toj obvezi, ak i ako se radi o javnopravnom tijelu, tj. odreenoj teritorijalnoj zajednici, mo~e imati posljedice iste ili sli ne onima koje pogaaju poduzetnika koji ne udovoljava svojim dospjelim obvezama. Tako npr, lokalne obveznice podvrgnute su ocjenjivanju od strane specijaliziranih agencija kao i obveznice koje izdaju privatnopravni subjekti, pa su agencije Moody's Investors Service Inc. i Standard & Poor's Corporation obveznicama New York Cityja dodjelile ocjenu A. Meutim, 1975. godine New York nije uspio udovoljiti svojim dospjelim obvezama po osnovi izdanih obveznica. Sve do tada lokalne obveznice smatrane su vrlo sigurnim ulaganjem, odmah iza obveznica savezne vlade, ali ovaj je dogaaj poljuljao povjerenje u njih. Do druge krize doalo je 1983. godine. Tada Washington Public Power Supply, ije su obveznice bile takoer visoko ocijenjene, viae nije moga udovoljavati dospjelim obvezama. Ove dvije situacije izazvale su zabrinutost meu investitorima i dovele do nastanka "jedne sasvim nove djelatnosti" u podru ju financiranja lokalnih potreba, naime do razvoja djelatnosti osiguranja duga i kreditnih jamstava. Ameri ko iskustvo poznaje obveznice javnog zajma lokalnih jedinica koje se mogu pojaviti u dva oblika: kao opeobvezujue obveznice (general obligation bonds) i kao namjenske obveznice (revenue bonds). Ova podjela tek sekundarno se oslanja na uobi ajeni kriterij, tj. na namjenu sredstava prikupljenih javnim zadu~enjem lokalne jednice. U prvom planu je kriterij izvora sredstava za povrat pozajmice. Naime, u slu aju opeobvezujuih obveznica, izvor sredstava za povrat duga po osnovi obveznica je ukupna porezna snaga ("full faith and credit") izdavatelja; u slu aju namjenskih obveznica, sredstva prikupljena njima namijenjena su izgradnji nekog odreenog objekta a povrat duga predvien je iz prihoda ostvarenog temeljem koriatenja tog objekta. Dugo vremena opeobvezujue obveznice bile su prevladavajui oblik zadu~enja jedinica lokalne samouprave; krajem aezdestih godina 65% svih godianje izdavanih obveznica bile su te vrste. Koncem sedamdesetih, meutim, trend se promijenio i namjenske obveznice su skoro dvostruko nadmaaile opeobvezujue obveznice. Bila je to posljedica, djelomi no, potrebe za novim vrstama namjenskih obveznica, ali dobrim dijelom i rezultat revoltiranosti poreznih obveznika visokim porezima na imovinu; ti su porezi slu~ili kao izvori sredstava putem kojih su jedinice lokalne samouprave servisirale obveze koje su dospjevale temeljem izdanih opeobvezujuih obveznica. Valja spomenuti joa jednu vrstu obveznica, karakteristi nu za podru je lokalnih financija: moralno obvezujue obveznice (moral obligation bonds). Sredstva za vraanje duga kod ovih obveznica prikupljana su od projekta koji je zajmom financiran, ali moralnu (iako ne i pravnu) obvezu za povrat duga ako bi doalo do problema u otplati zajma dodatno je preuzimala dr~ava u kojoj se nalazila jedinica lokalne samouprave. Koriatenje ove vrste obveznica zna ajno se smanjilo krajem osamdesetih godina. 7. ZAKLJU AK Uspjeana decentralizacija zavisi od mnogih imbenika; financiranje lokalnih razina jedan je od njih, i to sigurno zna ajan. Meutim, i u inkovito, racionalno lokalno financiranje zavisi od razli itih aspekata provedbe decentralizacije, npr. od veli ine lokalnih jedinica. Stavovi o tom pitanju nisu jedinstveni. Teorija pozna argumente koji govore i u prilog ujedinjavanju lokalnih jedinica radi poveanja njihovog fiskalnog kapaciteta, i one koji se tome protive inzistirajui na elasti nom, potrebama diktiranom povezivanju lokalnih jedinica ija je veli ina determinirana preferencijama lokalnog stanovniatva. Instrumenti financiranja jedinica lokalne samouprave mogu se promatrati s obzirom na razli ite ciljeve koji se njima ~ele postii. U gornjem tekstu najzastupljeniji su kriteriji - njihovo djelovanje na stupanj autonomije lokalnih jedinica te njihova va~nost kao izvora sredstava lokalnih jedinica. Meuprora unski transferi danas su, ukoliko se kao referentna grupa zemalja uzmu zemlje lanice Vijea Europe, najva~niji izvor prihoda, no, zbog centraliziranog odlu ivanja o kriterijima njihove dodjele, oni nisu najpo~eljniji sa stanoviata promocije lokalne autonomije. Lokalni porezi su uobi ajeni izvor lokalnih sredstava. Zavisno od njihovog koncipiranja, oni mogu biti zna ajni instrument postizanja veeg stupnja decentralizacije. Oni, meutim, po svojoj izdaanosti zna ajno zaostaju za potporama. Ta injenica nije tek jedan podatak nego dugoro ni trend s tendecijom poja anja. Korisni ke naknade i zadu~enje lokalnih jedinica imaju potencijal izvora sredstava koji bi se mogli realizirati u sklopu poja ane poduzetni ke aktivnosti elniatava tih jedinica. Danas su oba ova izvora prihoda, promotre li se dr~ave lanice Vijea Europe, ipak tek sekundarna po svom zna aju, zaostajui zna ajno iza potpora i poreza. Ipak, neka iskustva iz SAD, u kontekstu zahtjeva iz Euproske povelje o lokalnoj samoupravi i injenice iscrpljenosti uobi ajenih instrumenata lokalnog financiranja, napose u tranzicijskim zemljama, upuuju na budui potencijal, napose javnog duga kao instrumenta prikupljanja potrebnih sredstava za kapitalne investicije na lokalnoj razini. LITERATURA Draft Recommendation on "The Financial Resources of Local Authorities in Relation to their Responsibilities: A Litmus Test for Subsidiarity", Rapporteur: Jean-Claude Frecon, Council of Europe, Strasbourg, 2000. European Tax Handbook, urednici: Kesti, Juhani, Andersen, Peter S, Swanhagen, Christina, IBFD, 1999. Europska povelja o lokalnoj samoupravi, "Narodne novine", dodatak  Meunarodni ugovori, br. 14/97. Financial Apportionment and Equalisation, Study Series Local and Regional Authorities in Europe, Study No. 24, Council of Europe. Fiscal Policies in Economies in Transition, Edited by Vito Tanzi, International Monetary Fund, Washington, D.C., 1992. 4th General Report on Political Monitoring of the Implementation of the European Charter of Local Self-Government: "The financial resources of local authorities in relation to their responsibilities: a litmus test for subsidiarity", Rapporteur: Frecon, Jean-Claude, Council of Europe, Congress of Local and Regional Authorities of Europe, Chamber of Local Authorities, Strasbourg 2000. Fundamentals of Municipal Bonds, Public Securities Association, 3rd Edition, PSA, New York, 1987. Junkernheinrich, Martin, Reform des Gemeindefinanzsystems, Archiv fuer Kommunalwissenschaften, Vol. 31, 1992, Zweiter Halbjahresband. Leamons, F. A., Changing Patterns of Local Government, The Hague, 1970. McConell, Michael W, i Picker, Randal C, When Cities Go Broke: A Conceptual Introduction to Municipal Bankruptcy, The University of Chicago Law Review, Vol. 60, No. 2/93. Messere, Ken, Half a Century of Changes in Taxation, Bulletin for International Fiscal Documentation, Vol. 53, br. 8-9/99. Messere, Ken, OECD Tax Developments in the 1990's, Bulletin for International Fiscal Documentation, Vol. 51, br. 7/97. Messere, Ken, Tax Policy in OECD Countries, IBFD, Amsterdam, 1993, str. 187. Municipalities and Counties in Denmark, Tasks and Finance, Danish Ministry of Interior, January 1999. The Organization of Local Public Economies, Advisory Commission on Intergovernmental Relations (ACIR), Washington, DC, 1987, str. III. Prez, Susanna Anbarro, Municipal taxes in Spain,Rivista di diritto tributario internazionale (International Tax Law Review), br. 2/99. Preliminary Draft Report on "Methods of Estimating Local Authorities' Spending Needs and Methods for Estimating Revenue", Council of Europe, Steering Committee on Local and Regional Democracy, Committee of Experts on Local Finance, Strasbourg, 2000. Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave, "Narodne novine" br. 117/93. SA}ETAK Autor u tekstu razmatra razli ite na ine financiranja jedinica lokalne samouprave, polazei od kriterija njihovog utjecaja na stupanj decentralizacije i od njihove fiskalne izdaanosti. Uvodno, ukratko su navedeni argumenti za i protiv objedinjavanja viae jedinica lokalne samouprave. Objedinjavanjem se poveava fiskalni kapacitet; s druge strane, i manje lokalne jedinice mogu se meusobno povezivati u vezi s konkretnim zadacima a da to povezivanje nema trajni karakter. Meuprora unski transferi ve su du~e vrijeme najzna ajniji izvor prihoda lokalnih jedinica, ali su oni nepogodno sredstvo unaprijeenja decentralizacije. Lokalni porezi u tom su smislu bolje sredstvo ali je njihov potencijal u mnogim, napose tranzicijskim dr~avama, blizu iscrpljenja. Korisni ke naknade i javni dug kao dobrim dijelom poduzetni ka sredstva lokalnog financiranja zasada su od sekundarnog zna aja. No dok je za korisni ke naknade prisutno predvianje da e one takve i ostati, zadu~enje lokalnih jedinica, kao ato pokazuju neka ameri ka iskustva, potencijalno mo~e biti zna ajan izvor prihoda, napose za svrhe kapitalnih ulaganja u lokalnim jedinicama.  Fiscal Policies in Economies in Transition, Edited by Vito Tanzi, International Monetary Fund, Washington, D.C., 1992, str. 345.  Isto.  Junkernheinrich, Martin, Reform des Gemeindefinanzsystems, Archiv fuer Kommunalwissenschaften, Vol. 31, 1992, Zweiter Halbjahresband, str. 224.  Sachverstndigenrat zur Begutachtung der gesamtwirtschaftlichen Entwicklung, Gegen Pessimismus, Jahresgutachten 1982/83, Stuttgart und Mainz, 1982, Ziff. 79, cit. prema Junkernheinrich, loc. cit.  Termin "alternativni" odnosi se na izvore financiranja razli ite od tzv. "klasi nih" izvore, pod kojima kao najzna ajnije treba razumjeti sredstva financijskog (fiskalnog) izravnanja - lokalne poreze i meuprora unske transfere, te korisni ke naknade.  Naravno, ne samo prednosti; i ono, naime, prijeti poveanjem fiskalnog pritiska, diktiranim potrebom servisiranja javnog duga.  Leamons, F. A., Changing Patterns of Local Government, The Hague, 1970, str. 48.  Isto.  The Organization of Local Public Economies, Advisory Commission on Intergovernmental Relations (ACIR), Washington, DC, 1987, str. III.  Za detaljan prikaz joa jedne, slo~enije, podjele potpora sredianje vlasti, iji prikaz prelazi granice ovog rada, vidjeti svakako: Preliminary Draft Report on "Methods of Estimating Local Authorities' Spending Needs and Methods for Estimating Revenue", Council of Europe, Steering Committee on Local and Regional Democracy, Committee of Experts on Local Finance, Strasbourg, 2000, str. 15-22.  4th General Report on Political Monitoring of the Implementation of the European Charter of Local Self-Government: "The financial resources of local authorities in relation to their responsibilities: a litmus test for subsidiarity", Rapporteur: Frecon, Jean-Claude, Council of Europe, Congress of Local and Regional Authorities of Europe, Chamber of Local Authorities, Strasbourg 2000, str. 40.  Financial Apportionment and Equalisation, Study Series Local and Regional Authorities in Europe, Study No. 24, Council of Europe, str. 43.  4th General..., str. 54.  Draft Recommendation on "The Financial Resources of Local Authorities in Relation to their Responsibilities: A Litmus Test for Subsidiarity", Rapporteur: Jean-Claude Frecon, Council of Europe, Strasbourg, 2000, str. 7.  Messere, Ken, Tax Policy in OECD Countries, IBFD, Amsterdam, 1993, str. 187.  4th General..., str. 37.  Messere, str. 191; 4th General..., loc. cit.  Prez, Susanna Anbarro, Municipal taxes in Spain,Rivista di diritto tributario internazionale (International Tax Law Review), br. 2/99, str. 20-28.  European Tax Handbook, urednici: Kesti, Juhani, Andersen, Peter S, Swanhagen, Christina, IBFD, 1999, str. 207-208.  Kritiku poreza na poslovnu djelatnost u SR Njema koj, koja se temelji na izostanku neutralnosti i njegovom preuskom obuhvatu, i prijedlog njegove zamjene novim lokalnim porezom (porezom na ostvarenje vrijednosti) vijeti u: Junkernheinrich, str. 222-228.  Prez Anbarro, str. 21, 25.  Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave, "Narodne novine" br. 117/93.  Messere, str. 192.  Municipalities and Counties in Denmark, Tasks and Finance, Danish Ministry of Interior, January 1999, str. 30.  Messere, Ken, OECD Tax Developments in the 1990's, Bulletin for International Fiscal Documentation, Vol. 51, br. 7/97, str. 308.  Isto, str. 308-309.  Messere, Ken, Half a Century of Changes in Taxation, Bulletin for International Fiscal Documentation, Vol. 53, br. 8-9/99, str. 361.  O udjelu meuprora unskih transfera podrobnije vidjeti supra, pod 3.  4th General..., str. 39-41.  4th General..., str. 41.  Isto, str. 64.  Isto.  Bird, Richard M. i Wallisch, Christine, Financing local government in Hungary, Washington D.C., World Bank, March 1992, Working Paper 869, cit. prema Messere, Tax Policy... str. 191.  Europska povelja o lokalnoj samoupravi, "Narodne novine", dodatak  Meunarodni ugovori, br. 14/97.  Ovo je doista tek openit stav. Za detaljnije uvide, po evai od samih osnova problematike ste aja jedinica lokalne samouprave, naravno s obzirom na ameri ke prilike, vidjeti: McConell, Michael W, i Picker, Randal C, When Cities Go Broke: A Conceptual Introduction to Municipal Bankruptcy, The University of Chicago Law Review, Vol. 60, No. 2/93. U navedenom djelu izra~eni su, izmeu ostalog, i kriti ki stavovi u odnosu na razlikovanje ste ajnih pravila u sferama privatnog poduzetniatva i javnog gospodarstva; pravila o ste aju u poduzetni kom podru ju znatno su, naime, stro~a prema du~nicima.  Fundamentals of Municipal Bonds, Public Securities Association, 3rd Edition, PSA, New York, 1987, str. 4; vidjeti takoer i str. 43-51.  Isto.  Isto, str. 1-3.  Isto.  Isto, str. 2.  Isto, str. 3.  Isto, str. 4. "~&|*X Z    d%f%h%%((Z2d!`%b%(((++00V2X2Z24==BBEEHHpJtJKKLLRRRRRRRRVVXX\\__``|d~dggkknnppts~stt x xlynyN|P|ln6OJQJmHH*OJQJmH6OJQJmHj0JOJQJUOJQJj0JOJQJUmH OJQJmHj0JOJQJUmH OJQJmHEZ2\2===*??@@BBKK\\\kkpptt*uT|X|v|prn•ޘvxž46ħƧv<8<h "$(*8:\^n02H*mH j0JUOJQJCJmHCJH*CJmHCJj0JOJQJUmH OJQJmHj0JOJQJUmH OJQJmHHrȧʧ&(tv>@DF46:<~LN^`rthj 0"$"@@ ~!nZAEg_d"Z2r"BZBDFcCUnknownHrvoje Arbutina !T!T   jtyyyyIyMyNySyyyyyyyyyyyyyyyyyyy zzz"z$z'z.z.z0zCzDzGzHzTzUzXzYzozpz{z}zzzzzzzzzzzzzzzzz { {{{{{{ {,{-{6{{{{{{{|||||||||%|&|0|1|:|;|C|E|O|P|X|Y|e|f|l|m|q|s|:=DDEZahjmɂʂ̂͂ԂՂ߂>FHMOUj"(8\0J44t*T6>jxBJL4646tvx*,TV68>@jlxz BDHLxz  .0RmH6mH j0JUH*ABx.NPR. A!"#$%t$u g@u.E \$|$ Eۉtc;|QUS$SP\$tD|$ ;|PS$SA tPEPP$S|$ 3]_^[pAVD$ W8t!(tD$@L$ D$3A_^ L$A@AL$AHAu Q-3D$SVWUl$$D$EuWr\$uPu-Hu3P u">USV؅uD$ 0VW@]_^[VUVODHrvoje ArbutinaHrvoje Arbutina [$@$NormalmH <A@<Default Paragraph Font>>Style1$dhCJOJQJmH J@JFootnote Text,Footnotes $:>O>Style2$:dhCJOJQJmH 8&@!8Footnote ReferenceH*<w O"#U&+',R/z237M7O7v9F:=|>>@ACfEuF|HJJ'LRTXoZ;[`]^_a  !"#$%&'()*bG_3 N }     $ +<DcDL^fvijk  n o > CD_` R"S"-'.',,,--B.z.T/U/33U<V<n<CCxFzF~HHH*L,L;LRRTTrZsZaaaWdXdffggtjujjjTkUkkkl lllmmnnoooooo}p~pppqqrqqq&r'rrr9s:s4t5tttttrvsvwwyyy.zz{s|||X}~pD_%*5!<MUtˊU]ow@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@ ~!nRAEg_d"Z2r"BRBDFcCUnknownHrvoje Arbutina   jtyyyIyMyNySyyyyyyyyyyyyyyyyyyy zzz"z$z'z.z.z0zCzDzGzHzTzUzXzYzozpz{z}zzzzzzzzzzzzzzzzz { {{{{{{ {,{-{6{{{{{{{|||||||||%|&|0|1|:|;|C|E|O|P|X|Y|e|f|l|m|q|s|:=DDEZahjmɂʂ̂͂ԂՂ߂>FHMOUjsƒÃăƃǃЃЃ҃փڃ%&-.56;<DELNUVXYcdoqw{  # !%'*7>Ɔdž׆؆!!36<<>BDGOShijrtvyz|}ˆÈψЈ׈؈ #%-:;DJ҉ۉ܉ *+45<?FGPQ^_`aghtv}Ɋˊˊ/27>?FGHILW[]]_cehquy}   jtyyyyyyy.z.zzz{{{{||s|DDEFZZ^ɂЃ),!47!!.2<<>LOTtvωˊˊ56W\]]_nqvyHrvoje Arbutina2C:\windows\TEMP\AutoRecovery save of body text.asdHrvoje Arbutina2C:\windows\TEMP\AutoRecovery save of body text.asdHrvoje Arbutina2C:\windows\TEMP\AutoRecovery save of body text.asdHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.docHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.docHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.docHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.docHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.docHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.docHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.doc @yytyyFHI`ahijkrXa   n o > CD^_`aY R"S""$-'.'*,,,,----B.z.T/U/012333040:U<V<n<CC0DxFzF0G~HHHHH3J:J,K*L+L,L;L+M+RRRTTrZsZaaaaaaa bFbHbIbJbXb[bdbxbbbbbbbb*c8c9c@cFcNcYc^cVdWdXdYdcddddddd e e eFeJePeQeRe^eneoeweee f f fff2f:f=f>fDfEfMfNfSffffffff(g*g:gHgNg\gcgegfgogrg}g~ggggggggggggghhhSiTiyiiii jj&jsjtjujjjRkTkUkkkkl llllmmmnnnnnooooooooEp|p}p~ppppoqpqqqrqqq$r%r&r'rrrrrrr7s8s9s:sQs2t4t5tttttt1uuuuuuuuupvqvrvsvvvvvwJwTwWw]wtwwwwwwwwwwwx2x;xRxVx]x|xxxyyyy.zz{{{|s|X}}~~jklDEFZЃ!<tˊ]A@@ A"A<AAAAA@@@AAAAAA.A2ALAfAlAzAAAAAAAAAAA&ARAhAjAlAtAvAxAz@|A~AAAAAA@@A@$A&@$@A@$@@@|A@$A*@$@X @Z @ A A$ A$A$@@A@A @"@d%@f%Ah%@j%A%@%@(A(A)@-@Z2A\2A9@=@=@=@=A*?AL?@N?@?@@@@@BABA$EA$GA$I@$K@KAKA`L@`X@\@\@\@kAk@`l@pAp@`r@tAtAu@(uA*uAfxAtx@XzAT|@V|@X|Av|AV~@V@@@p@r@@@ȧAʧAЧ@AAAAAAAAAAAȨAAAAJA\AAAATApArAAAAA@@AAAƬAA>ADAAAAAAAAAAAAAܮAޮAAAAAAAA8AdAtAzA|AAAAA@$@&A(AAAƱAֱAPATAtAAAAƲAʲA̲A޲AAAAAAAAJALANA^Aj@@AAAABAAAAA޷AAA2AL@@@@A@@A@p@t@v@>A@@@@DAF@0@4A6@6@:A<A@@A@ @A@@AA@@A@@AA@@@@~AAH@J@L@N@^A`AnAAAAn@p@rAtA@d@hAjA@@@ A0AbAAdAfAhAjAAAA@@AAAAA>AAAA@@"A$AbAhAAAAAAA AdAvAAAAALA|A@ @"@8@\AA"A@@@A@AAAA@@0@AAA@AA A.ANAP@RADAFA@A8ABAF@V@*AxAAAAA@@B@x@2@AA2@2@@@2@N@PGTimes New Roman5Symbol3& Arial?5 Courier New"1h%GFGF *e@"$4dz[UVODHrvoje ArbutinaHrvoje ArbutinaWjHdžjT3ɉPPXPPL3_^D$SVWUt|$ D$D$@ t|$ D$RIFFGD$'@t|$ D$LISTGD$3|$ D$D$t$\$$GjWVjjG |bjbjَ y]>>ƭƭƭƭ4T$nZ6  N W ƭ\Root Entry F? W@1TableHvWordDocumentSummaryInformation(     ? !"#$%&'()*+,-./012345@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~DocumentSummaryInformation8CompObjj0Table~ AN{B2CFD9F3-5204-11D4-A405-E7BFBF234207}Oh+'0d   , 8DLT\UVODfVODHrvoje ArbutinarvoNormalAHrvoje Arbutina18oMicrosoft Word 8.0@ސ@H@" *e  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q՜.+,D՜.+,H hp  Pravni fakultet u ZagrebuD@z  UVOD Title 6> _PID_GUIDx}  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFgRIJKLMNOP\wSTUVWXYZ]^_`abcdefyhijklmnopqrstuv{z|G QsƒÃăƃǃЃЃ҃փڃ%&-.56;<DELNUVXYcdoqw{  # !%'*7>Ɔdž׆؆!!36<<>BDGOShijrtvyz|}ˆÈψЈ׈؈ #%-:;DJ҉ۉ܉ *+45<?FGPQ^_`aghtv}Ɋˊˊ/27>?FGHILW[]]_cehquy}Ƌ   jtyyyyyyyy.z.zzz{{{{||s|DDEFZZ^ɂЃ),!47!!.2<<>LOTtvωˊˊ56W\]]_nqvyƋHrvoje Arbutina2C:\windows\TEMP\AutoRecovery save of body text.asdHrvoje Arbutina2C:\windows\TEMP\AutoRecovery save of body text.asdHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.docHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.docHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.docHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.docHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.docHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.docHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.docHrvoje Arbutina7C:\Hrvoje projekti\tekui projekti\Lokfin\body text.doc @ptFHI`ahijkrXa   n o > CD^_`aY R"S""$-'.'*,,,,----B.z.T/U/012333040:U<V<n<CC0DxFzF0G~HHHHH3J:J,K*L+L,L;L+M+RRRTTrZsZaaaaaaa bFbHbIbJbXb[bdbxbbbbbbbb*c8c9c@cFcNcYc^cVdWdXdYdcddddddd e e eFeJePeQeRe^eneoeweee f f fff2f:f=f>fDfEfMfNfSffffffff(g*g:gHgNg\gcgegfgogrg}g~ggggggggggggghhhSiTiyiiii jj&jsjtjujjjRkTkUkkkkl llllmmmnnnnnooooooooEp|p}p~ppppoqpqqqrqqq$r%r&r'rrrrrrr7s8s9s:sQs2t4t5tttttt1uuuuuuuuupvqvrvsvvvvvwJwTwWw]wtwwwwwwwwwwwx2x;xRxVx]x|xxxyyyy.zz{{{|s|X}}~~jklDEFZЃ!<tˊ]‹ËċŋA@@ A"A<AAAAA@@@AAAAAA.A2ALAfAlAzAAAAAAAAAAA&ARAhAjAlAtAvAxAz@|A~AAAAAA@@A@$A&@$@A@$@@@|A@$A*@$@X @Z @ A A$ A$A$@@A@A @"@d%@f%Ah%@j%A%@%@(A(A)@-@Z2A\2A9@=@=@=@=A*?AL?@N?@?@@@@@BABA$EA$GA$I@$K@KAKA`L@`X@\@\@\@kAk@`l@pAp@`r@tAtAu@(uA*uAfxAtx@XzAT|@V|@X|Av|AV~@V@@@p@r@@@ȧAʧAЧ@AAAAAAAAAAAȨAAAAJA\AAAATApArAAAAA@@AAAƬAA>ADAAAAAAAAAAAAAܮAޮAAAAAAAA8AdAtAzA|AAAAA@$@&A(AAAƱAֱAPATAtAAAAƲAʲA̲A޲AAAAAAAAJALANA^Aj@@AAAABAAAAA޷AAA2AL@@@@A@@A@p@t@v@>A@@@@DAF@0@4A6@6@:A<A@@A@ @A@@AA@@A@@AA@@@@~AAH@J@L@N@^A`AnAAAAn@p@rAtA@d@hAjA@@@ A0AbAAdAfAhAjAAAA@@AAAAA>AAAA@@"A$AbAhAAAAAAA AdAvAAAAALA|A@P@"@8@\AA"A@@@A@AAAA@@0@AAA@AA A.ANAP@RADAFA@A8ABAF@V@*AxAAAAA@@B@x@2@AA2@2@@@2@A A*A.A0A2@4@6@8A:ADAHAJAN@P@R@T@V@PGTimes New Roman5Symbol3& Arial?5 Courier New"1h%GF Ic33r'vY4dzG[UVODHrvoje ArbutinaHrvoje Arbutinap0PGuVP7u f@CǃTjEPMQURWEtU}wE@PuSMMEk0k0t04MSk0tP SEMEk0k0t4tMEk0C+HH3UE9~OEG bjbjَ y]vdd(DDD8|4T(FF(nnnnnn$nnnnnn,nn6,,,n nn((n,, n @ (DR  Root Entry F? @ @1TableHWordDocument SummaryInformation(     ? !"#$%&'()*+,-./012346789:;<=>@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~AN{B2CFD9F3-5204-11D4-A405-E7BFBF234207}Oh+'0d   , 8DLT\UVODfVODHrvoje ArbutinarvoNormalAHrvoje Arbutina19oMicrosoft Word 8.0@@H@c  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q՜.+,D՜.+,H hp  Pravni fakultet u ZagrebuD3z  UVOD Title 6> _PID_GUID Q