Naslov
Izvješće o provedenim arheološkim istraživanjima n alokalitetu AN 14 Josipovac - Selište
(Report on archaeological research conducted n alokalitetu AN 14 Josipovac - Selište)

Autori
Filipec, Krešimir

Izvornik
Zagreb

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, izvještaj

Godina
2008

Ključne riječi
srednji vijek; selište; prapovijest; naselje
(Middle Ages; prehistory; village; cemetery)

Sažetak
Arheološki lokalitet AN 14 Josipovac – Selište smješten je na trasi Autoceste Beli Manastir – Osijek - Svilaj, dionica Osijek – Đakovo, na čvoru Josipovac. Najstariji nalazi pripadaju lasinjskoj kulturi. Značajni nalazi pripadaju latenskom vremenu, kada je i na najvišoj koti nalazišta izgrađena poluukopana kuća. Ona je gotovo pravokutna, ukopana je oko sedamdesetak centimetara u zdravicu, orijentirana je SZ-JI i ima dimenzije 5, 6x4, 1 m. U unutrašnjosti su se nalazila dva stupa koja su držala dvostrešni krov. Ulaz se nalazio na istočnoj strani. Na dnu zemunice pronađen je mali kantharos u kojem se nalazilo pet srebrnih tetradrahmi (2. st. pr. Kr.). Nedaleko od poluukopane kuće pronađena je i poluukopana peć, od koje su ostali sačuvani samo donji dijelovi. Riječ je o okrugloj peći koja je imala otvor na sjevernoj strani u obliku dvije pregradne stijene od čvrsto zapečene zemlje. Ložište se nalazilo u iskopanoj jami na toj sjevernoj strani. Vjerojatno je riječ o krušnoj peći koja je bila u vezi s nađenom kućom. Pronađeno je dosta grube i fine latenske keramike. Na lokalitetu je otkriveno više antičkih jama. Uz kućnu keramiku pojavljuju se i fina keramika tankih stijenki i ulomci terrae sigillatae. Srednjovjekovno selište pozicionirano uz nekadašnju rijeku Kravicu i zauzima veći dio lokaliteta. Uglavnom su to jame i rupe za stupove koje su dio nekih nadzemnih konstrukcija, veće jame različitih dimenzija i namjena, jame za žito, nekoliko stambenih građevina, radionica i bunara te različite druge jame. Nađeno je veliki broj srednjovjekovnih i novovjekovnih stambenih i gospodarskih građevina o kojima svjedoče jame različitih oblika i veličina. Najveći i najznačajniji cjeloviti srednjovjekovni sklop je ukopani objekt u čijem se sastavu nalazi bunar s četvrtastom drvenom oplatom i dva ognjišta. Otkriveno je više jama za žito istog oblika i pretežno istih dimenzija. Pronađena su tri tipa bunara od kojih neki pripadaju stambenim, a neki radioničkim kompleksima. U onima koji su pripadali radioničkim kompleksima pronađena je velika količina zgure. Na lokalitetu prevladava kasnosrednjovjekovna keramika (od grube uporabne keramike do fine oslikane keramike). Nađeno je dosta željeznih predmeta (ostataka noževa i čavala) te relativno velika količina zgure, što zasigurno ukazuje na metaluršku djelatnost. Kasnosrednjovjekovno i novovjekovno selište datira se od 14. do najkasnije 17. st. Pojedini nalazi mogu se pripisati i ranom srednjem vijeku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA