Naslov
Izvješće o provedenim zaštitnim arheološkim istraživanjima na lokalitetu AN 15 Josipovac Verušed
(Report on the protective archaeological researches conducted at the site AN 15 Josipovac Verušed)

Autori
Filipec, Krešimir

Izvornik
Zagreb

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, izvještaj

Godina
2008

Ključne riječi
srednji vijek; selište; prapovijest; Vučedol; Kostolac; Baden; naselje; groblje
(Middle Ages; selište; prehistory; Vučedol Kostolac; Baden; village; cemetery)

Sažetak
Arheološko je nalazište na gredi koja se pruža od istoka prema zapadu. U istraživanjima 2007. i 2008. godine definirano je nekoliko cjelina i to: prapovijesna naselja iz bakrenog doba (badenska, kostolačka i vučedolska kultura), brončanog doba, iz mlađeg željeznog doba, te antičko i srednjovjekovno naselje. Prapovijesni slojevi prostirali su se na cijelom nalazištu, ali je njihova najveća koncentracija evidentirana uzduž cijele prilazne ceste prema naplatnim kućicama. Osim mnogo ulomaka grube, nađeno je i dosta fine keramike. Dio istraženog antičkog naselje smjestio se također uz južni rub prilazne ceste na jednom od uzvišenja. Najveća gustoća nalaza iz antike bila je na zapadu, dok prema istoku njihov broj opada. Istraženi su različiti stambeni i gospodarski sklopovi. Svi se antički nalazi mogu preliminarno datirati od 2. st. do polovine 4. st. Ostaci srednjovjekovnog selišta nalazili su se u središnjem dijelu lokaliteta na najvišoj koti i u cijelosti su rezultat istraživanja iz 2008. godine. Istraživanjem je obuhvaćen središnji i dijelom zapadni dio naselja koji se pruža u smjeru SI-JZ, dok je preostali dio ostao izvan zone zahvata. Većinu istraženih jama i rupa od stupova moguće je smisleno povezati u veće ili manje cjeline. Riječ je o stambenim i gospodarskim građevinama veličine od 6x3 m do onih većih 10x6 m. Sve definirane cjeline pravokutnog su ili kvadratnog oblika i pružaju se u smjeru SZ-JI. Veće jame i ukopani objekti služile su kao radioničke jame ili jame za čuvanje hrane. U središnjem dijelu dominira veća četvrtasta jama u čijoj je zapuni nađena velika količina zgure i željeznih predmeta. Na lokalitetu je ustanovljeno više bunara. Bunari su najčešće imali četvrtastu konstrukciju načinjenu od četiri ugaona drvena stupa povezana drvenim daskama koje su činile oplatu. Drvo oplete i konstrukcije sačuvalo se kod više njih. Istražene su i duboke okrugle jame, u neposrednoj blizini bunara. Vjerojatno su služile za čuvanje hrane ili se iz njih vadila glina. Zabilježeno je i više vatrišta koja su se u većini slučajeva nalazila izvan stambenih građevina, tj. ispred kuća, te različite druge građevine i jame. Prema dostupnim podacima selište se može preliminarno datirati u kasni srednji i novi vijek (15. – 17. stoljeće). Pojedini oblici i strukture posuda pokazuje i mogući raniji postanak. Naselje se spominje u povijesnim izvorima kao Vörösed. Velika istražena površina i mnogobrojne otkrivene građevine omogućuju da se kasnosrednjovjekovno i novovjekovno naselje mogu prilično dobro rekonstruirati.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA