Naslov
Hrvatska jučer, danas, sutra
(Croatia yesterday, today, and tomorrow)

Autori
Družić, Gordan

Izvornik
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, popularni rad

Godina
2010

Ključne riječi
Hrvatska; stagnacija; politička demokracija; ekonomska politika
(Croatia; Stagnation; Political Democration; Economic Policy)

Sažetak
U proteklih pet stoljeća Hrvatska je, uglavnom zbog ratnih sukoba na svojemu teritoriju (ali ne samo zbog njih), pretrpjela velike demografske gubitke123. Posebno zabrinjava stabilan trend smanjivanja prirodnog priraštaja stanovništva nakon 1954. godine, koji u 1990-im godinama prelazi u prirodnu depopulaciju stanovništva (veći broj umrlih nego rođenih). Ratni sukobi sasvim su sigurno i jedan od razloga sporog razvoja gospodarstva na području današnje Hrvatske u prošlosti. Hrvatska je od 1500. do 2000. imala samo dva kraća razdoblja, mogli bismo reći epizode, u kojima je "hvatala" priključak s razvijenim zemljama. To su razdoblje od 1870. do 1913. kada je BDP po stanovniku uvećan za 2, 3 puta, i od 1950. do 1980. kada je uvećan četiri puta. To je Činjenica o kojoj bismo trebali dobro razmisliti, preispitati ju i izvući pouke. Mišljenja smo da je ključni faktor koji je doveo do ubrzanog razvoja, naravno uz povoljnije faktore iz okruženja (mir, industrijska revolucija, znanstveno-tehnološka revolucija), opredijeljenost političke elite za razvoj. U navedena dva razdoblja je politička elita očito znala što hoće, odnosno znala je definirati gospodarske interese Hrvatske i imala ih je snage provesti. Razdoblje nakon 1980. jest razdoblje najprije stagnacije, a potom u devedesetim godinama, i pada gospodarske aktivnosti. Kao odgovor na slom ekonomskoga i političkog sustava, krajem osamdesetih prilazi se ekonomskim i političkim reformama usmjerenim povratku na kapitalizam i prelasku na višestranački sustav. Pri tome se zaboravilo da su tržište i politička demokracija pretpostavka, a ne rješenje za daljnji ekonomski razvoj, pa su stoga izostale mjere ekonomske politike koje bi omogućile izlazak iz ekonomske krize (Družić 1990:73). Naprotiv, ekonomska je politika ostala monetaristička, odnosno neoliberalna, samo su joj pridodane pretvorba i privatizacija. Osnovni su grijesi makroekonomske politike u proteklih četvrt stoljeća (1980-2004): potpuno nerazumijevanje ili neosjetljivost za ekonomski položaj poduzeća, tog osnovnog privrednog subjekta na kojem počiva ukupno gospodarstvo i odsustvo bilo kakve hrvatske strategije razvoja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA