Naslov
Glukozinolati sedam samoniklih biljaka porodice Brassicaceae
(Glucosinolates of seven wild-growing plants of Brassicaceae family)

Autori
Andrea Čulić

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Kemijsko-tehnološki fakultet

Mjesto
Split

Datum
19.07

Godina
2010

Stranica
58

Mentor
Radonić, Ani

Neposredni voditelj
Blažević, Ivica

Ključne riječi
Brassicaceae; glukozinolati; vodena destilacija; ekstrakcija; GC/MS
(Brassicaceae; glucosinolates; hydrodistillation; extraction; GC/MS)

Sažetak
U ovom radu proučavani su glukozinolati sedam samoniklih biljaka porodice Brassicaceae: izverugane gromotulje (Aurinia sinuata (L.) Griseb.), jadranske rumenice (Aurinia leucadea (Guss) C. Koch), streličaste grbice (Cardaria draba (L.) Desv.), strižuše (Sisymbrium officinale (L.) Scop.), sredozemne rusomače (Capsella rubella Reut.), nepravilne gorušike (Calepina irregularis (Asso) Thell.) i čunjastog repušca (Bunias erucago L.). Ove biljke rasprostranjena su u mediteranskom dijelu Hrvatske pa tako i na području Splita (park šuma Marjan) i okolice. Pri tom je korištena indirektna metoda određivanja glukozinolata putem izolacije i identifikacije njihovih hlapljivih razgradnih produkata. Provedena je istovremena toplinska razgradnja glukozinolata i izolacija nastalih razgradnih spojeva u aparaturi za vodenu destilaciju. Svi uzorci hlapljivih spojeva analizirani su vezanim sustavom plinska kromatografija-spektrometrija masa. U biljkama roda Aurinia, izveruganoj gromotulji (A. sinuata) i jadranskoj rumenici (A. leucadea), utvrđeno je prisustvo šest istih glukozinolata: glukonapina, glukobrasikanapina, glukoberteroina, glukoerucina, sec-butil glukozinolata i glukotropeolina. Glavni glukozinolati izverugane gromotulje su glukoberteroin i glukobrasikanapin, a jadranske rumenice glukonapin i glukobrasikanapin. Od šest glukozinolata identificiranih u streličastoj grbici, glukoerucin je kvantitativno najznačajniji, dok su ostali prisutni u zanemarivim količinama. Sredozemna rusomača sadrži tri glukozinolata: sinigrin, 9-(metiltio)nonil glukozinolat i 10-(metiltio)decil glukozinolat, a glavni je sinigrin. Strižuša i nepravilna gorušika sadrže dva glukozinolata ; glukoputranjivin je glavni glukozinolat strižuše, a sinigrin nepravilne gorušike. Čunjasti repušac sadrži samo jedan glukozinolat, glukonapin, dok je drugi sumporov spoj identificiran među hlapljivim spojevima ove biljke nastao hidrolizom S-metil-L-cistein sulfoksida, aminokiseline koja je uobičajena u biljkama porodice Brassicaceae.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija

POVEZANOST RADA