Naslov
Leksičko-gramatičke osobitosti govora požeštine
(Lexical- Grammatical Characteristics of the Language of Požega Region)

Autori
Aladrović Slovaček, Katarina

Izvornik
Radovi Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Požegi (1848-6231) 1 (2012); 77-94

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
štokavsko narječje; slavonski idiom; leksik; gramatička obilježja
(Stokavian; Slavonian idiom; lexis; grammatical charasteristic)

Sažetak
Bogatstvo hrvatskoga jezika očituje se, prije svega, u njegovoj raznolikosti, odnosno mnoštvu različitih idioma kojima se pojedinci, mjesta ili cijele regije služe. Jezik nekoga kraja ili naroda zapravo je poput živoga bića koje se mijenja, raste i širi u skladu s povijesnim prilikama i utjecajima (Pavličević, 2009). Praćenjem jezika i njegovih mijena, mogu se utvrđivati lingvističke promjene, ali možda više one izvanlingvističke na koje se vrlo često ne može utjecati. Jezik Požeške kotline pripada štokavskome narječju i jedan je od oblika slavonskoga govora. Do sada je napravljeno svega nekoliko istraživanja njegovih osobitosti (Pavličević, 1969, Matešić, 1974, Lisac 2003). U leksiku najzastupljeniji su germanizmi (hoklica, šaraficger, špajz) i turcizmi (pendžer, odžak, peškir, avlija), ali se može naći i nešto mađarskih riječi (pajdaš, kecelja) te riječi specifičnih za Slavoniju (oplećak, perčin), ali i ovaj kraj (alica – krmača). Gramatičke osobitosti se očituju u tvorbi imperativa (neka uči), izjednačavanju dativa, lokativa i nominativa (u Dragovci), promjeni skupa st u št (Kućište – Kućišće), gubljenju glasa -h na početku riječi (hoda – oda), gubljenju infinitivnoga nastavka -i (gledati – gledat), čest je glagolski pridjev trpni (napit) i zanimljiva je uporaba polusloženica kao što su: snaš-Kata, bać-Joza, sek-Ana. Ovaj rad će pokušati popisati i opisati leksičke i gramatičke osobitosti govora jugozapadnoga dijela Požeštine. Istraživanje će obuhvatiti sljedeća mjesta: Požegu, Pleternicu, Buk, Gradac, Blacko, Srednje Selo, Zagrađe, Brodski Drenovac, Sulkovce. U istraživanje će biti zastupljene sve dobne skupine podijeljene u tri kategorije: stariji, srednje godine i mladi kako bi se vidjelo postoji li značajna razlika u leksičkim i gramatičkim osobitostima govora s obzirom na dob ispitanika. Ispitanici će biti ispitani kroz vođeni razgovor – intervju koji će se snimati i kasnije transkribirati. Očekuje se da će ovaj rad doprinijeti točnijem i potpunijem opisu govora Požeštine na početku 21. stoljeća te da će pobuditi zanimanje za daljnja istraživanja govora požeškoga kraja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA