Naslov
Model opstrujavanja vjetra oko novog tipa vjetrobrana
(Model the flow of wind around a new type of windshield)

Autori
Vrkić, Tamara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Građevinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
16.06

Godina
2010

Stranica
64

Mentor
Gjetvaj, Goran

Ključne riječi
model; opstrujavanje; vjetar; vjetrobran
(model; the flow; wind; windshield)

Sažetak
Podvelebitsko područje je poznato po intenzivnim djelovanjima jake bure te se danas već može reći da su mnoge prometnice zaštićene burobranima. No, isto ne vrijedi i za Maslenički most ; koji je u sklopu dionice od južnog portala tunela Sv. Rok preko Masleničkog mosta do Posedarja zatvoren godišnje i do 160 sati, a rezultat je još nezavidniji pribroji li mu se dodatnih 350-400 sati kad je tih 15 kilometara dionice zatvoreno za sav ostali promet (osim osobnih vozila). Jedan je to od glavnih problema na relaciji Zagreb - Dalmacija koja u spomenutim razdobljima biva odsječena poput otoka. Sve ukazuje na to da je nužnost za taj dio autoceste osigurati zaštitu koja će, po mnogo čemu, biti drukčija nego igdje u svijetu. Obzirom na specifičnost smjera i intenziteta bure na mostu, pristupilo se ispitivanju učinkovitosti pojedinih tipova burobrana na fizikalnom modelu u zračnom tunelu, a najbolja je varijanta u vidu segmentnih polucilindara predviđenih za postavljanje u osi mosta i tankih kvadara predviđenih kao rubnih, privjetrinskih elemenata, "osvanula" na zaravni koja je nastala prilikom izgradnje mosta i direktno je izložena buri koja puše iz smjera Rovanjske. Izmjereni su rezultati i obrađeni statistički te međusobno uspoređeni s ciljem iznalaženja rješenja za jake udare bure koja pod oštrim kutem napada Maslenički most i zatvara ga velik broj dana u godini. Dobiveni rezultati i više su nego povoljni osobito kad se zna da je polje strujanja na probnoj dionici približno jednako onom na samom mostu. I ovaj je diplomski rad napravljen u nadi da će dati obol pronalaženju adekvatnog rješenja za osiguranje sigurnog putovanja, a izabrana metoda drukčija je od spomenutih. Naime, ovdje je, za razliku od eksperimentalnih načina, korištena numerička simulacija kao pokušaj opisa opstrujavanja predloženog tipa vjetrobrana. Pravi dojam kojeg ostavlja bura i njezina snaga ne može se, jasno, dobiti samo iz sjedeće perspektive i računalnog modela. No, CFD programi (eng. Computational Fluid Dynamics) kao korišteni procesori svojom grafikom daju dobru i stvarnu sliku brzina, turbulencije i pritiska na vjetrobrane, a izradom malo bolje geometrije, postoji mogućnost uzimanja gotovo svih prirodnih parametara u obzir. Premda velikim investicijama mora prethoditi fizikalni model u prirodi, računalni paketi ovog tipa korisni su jer usmjeravaju i ukazuju na najbolje iskoristive metode pa se broj "pokušaja i pogrešaka" može uvelike smanjiti. Cilj im je optimizirati određene oblike i izraditi dovoljno točan model određenog problema, te provesti dovoljno točnu simulaciju kako bi se dobio zadovoljavajući uvid u kompleksne i nepredvidljive probleme dinamike fluida. Premda se kod nas ovakvo simuliranje koristi uglavnom u strojarstvu, predviđam širenje njegove upotrebe i na ostale grane tehničke djelatnosti. U nastavku ovog rada će biti pružen uvid u primjenu u graditeljstvu u nastojanju da se barem malo doskoči buri - "čistoj ženi" koja je u Dalmaciji često glavna vijest dana.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Građevinarstvo

POVEZANOST RADA