Naslov
Važnost didaktičke igre kao elementa komunikacijsko-funkcionalnoga pristupa u razvoju jezično-komunikacijske kompetencije u ranome diskursu poučavanja materinskoga jezika
(The importance didactic play in communicative-functional approach in early discourse learning of mother tongue)

Autori
Aladrović Slovaček, Katarina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Stavovi promjena - promjene stavova / Milatović, B. i Vučo, J. - Nikšić : Filozofski fakultet Nikšić Univerziteta Crne Gore, 2010, 30-30

Skup
Stavovi promjena - promjene stavova

Mjesto i datum
Nikšić, Crna Gora, 16.09.2010. - 17.09.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
didaktička igra; komunikacijska kompetencija; komunikacijsko-funkcionalni pristup
(didactic play; communicative competence; communicative-functional approach)

Sažetak
Komunikacijsko-funkcionalni pristup nastavi jezika podrazumijeva učenje jezika s ciljem njegove funkcionalne primjene u svakodnevnoj komunikaciji (Pavličević-Franić, 2005). Jedan od elemenata komunikacijsko-funkcionalnoga pristupa je igra koja uključuje velik broj aktivnosti, dio je ludičkoga nasljeđa čovječanstva (homo ludens – čovjek koji se igra) te je važna karika u procesu socijalizacije (Duran, 1997). Djeci je igra imanentna aktivnost. Didaktička igra je utemeljena na elementima humanističke edukacije i podrazumijeva da djeca kroz igru mogu učiti, odnosno usvajati velik broj informacija (Cook, 2004). Rani diskurs poučavanja materinskoga jezika obuhvaća vrijeme od polaska u školu do 12. godine starosti (Piaget, 1977) kada se dijete nalazi u fazi konkretnih misaonih operacija. Kako je u tome razdoblju učenja jezika osobito važno poticati jezično-komunikacijsku kompetenciju (Hymess, 1980) (uporabno znanje jezika) u odnosu na lingvističku kompetenciju (Chomsky, 1967) (teorijsko znanje jezika), napravit će se istraživanje u desetak osnovnih škola grada Zagreba i središnje Hrvatske (N = 500) o stavovima učenika prema igri i učenju kroz igru te opisu stvarne situacije u hrvatskim osnovnim školama o tome koliko učitelji materinskoga jezika uopće integriraju igru u poučavanju hrvatskoga jezika u ranome diskursu kada je ona, kao imanentna aktivnost, djeci jako važna i kroz nju brže, bolje i efikasnije uče (Miljević-Riđički i dr., 2004). Podatci će se obraditi u SPSS programu za statistiku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA