Pregled bibliografske jedinice broj: 482019
Značaj prometa na unutarnjim plovnim putovima u povezivanju Podunavlja s Jadranom
Značaj prometa na unutarnjim plovnim putovima u povezivanju Podunavlja s Jadranom, 2010., diplomski rad, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb
CROSBI ID: 482019 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Značaj prometa na unutarnjim plovnim putovima u povezivanju Podunavlja s Jadranom
(The importance of inland waterways as a link of Danube Basin to the Adriatic Coast)
Autori
Malenica, Ivica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Fakultet prometnih znanosti
Mjesto
Zagreb
Datum
14.09
Godina
2010
Stranica
62
Mentor
Jolić, Natalija
Ključne riječi
unutarnji plovni putovi; Dunav; Sava; Podunavlje; Jadran
(inland waterways; the Danube; Sava; Danube Basin; Adriatic Sea)
Sažetak
Danas su zemlje srednje i istočne Europe u procesu gospodarske i političke tranzicije i teže što bržem ulasku u Europsku uniju. U ostvarivanju toga cilja prometno je povezivanje veoma važno i predstavlja osnovicu za bolje gospodarstvo, kulturno i znanstveno povezivanje i za svekoliki razvitak toga područja. Potencijali gospodarskoga povezivanja osobito su naglašeni u području industrijske kooperacije, turizma, razvitka poljoprivrede i razmjene poljoprivrednih proizvoda. Promet na unutrašnjim vodama odvija se pomoću plovila na rijekama, umjetno prokopanim kanalima i na jezerima i ubraja se u najjeftinije vrste prometa. Jedan je najstarijih vidova prometa, a ima niz prednosti pred ostalim vrstama kopnenog prometa, prvenstveno zbog mogućnosti masovnijeg i jeftinijeg prijevoza. Jedan od nedostataka prometa na unutrašnjim vodama je skučenost plovnih putova u prostornom pogledu. Dunav je najznačajnija rijeka za trgovačku plovidbu u Republici Hrvatskoj, te je preko nje izravno povezana s lukama na Atlantskom oceanu, zemljama srednje i zapadne Europe i sa zemljama na europskom jugoistoku. Čvorište kopnenih i morskih pravaca za robne i putničke tokove su luke, kao ključne točke transportnog lanca na morskoj obali. U lukama se obavlja prekrcaj tereta i prijelaz putnika s kopnenih prijevoznih sredstava na plovila te obrnuto, skladištenje, dorada, obrada, signiranje i obilježavanje robnih supstrata. U sedam glavnih hrvatskih luka u koje mogu pristajati prekooceanski brodovi (Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik), vladaju različiti makro regionalni i geoprometni uvjeti, kao resursne osnove za uspješno poslovanje. S prometnog stajališta kanal Dunav - Sava trebao bi biti plovni put IV. klase plovnosti prema ECE-u s mjerodavnim plovilima Europa I i Europa II. S obzirom na to da bi povezivao slivove dviju rijeka, Save i Dunava, ubraja se u skupinu spojnih plovnih kanala. Prva zamisao o gradnji kanala bilježi se 1737. godine, trebao je služiti samo za prijevoz, dok današnji projekti predviđaju višenamjenski kanal (plovidba, navodnjavanje i odvodnja). Povezuje VII (dunavski) koridor i X paneuropski prometni koridor, te bi se njegovom gradnjom omogućilo povezivanje unutarnji plovnih putova s jadranskim lukama, s Dunavom i kanalom Rajna - Majna - Dunav.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Tehnologija prometa i transport
POVEZANOST RADA
Projekti:
135-1352586-2588 - Integracija sustava intermodalnog vodnog prometa u europskoj transportnoj mreži (Jolić, Natalija, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet prometnih znanosti, Zagreb
Profili:
Natalija Kavran
(mentor)