Naslov
Životni ciljevi, orijentacije prema sreći i psihološke potrebe adolescenata : koji je najbolji put do sreće?
(Adolescents' life goals, orientations to happiness and psycological needs : Which is the best path to happiness?)

Autori
Brdar, Ingrid ; Anić, Petra

Izvornik
Psihologijske teme (1332-0742) 19 (2010), 1; 169-187

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
subjektivna dobrobit; životni ciljevi; osnovne psihološke potrebe; orijentacije prema sreći; zadovoljstvo životom; pozitivne i negativne emocije
(subjective well-being; life goals; basic psychological needs; orientations to happiness; satisfaction with life; positive and negative emotions)

Sažetak
Sreća se najčešće istražuje kao subjektivna dobrobit koja se odnosi na osobnu kognitivnu i emocionalnu evaluaciju života. Istraživanja pokazuju da intrinzični ciljevi (osobni razvoj ili samoprihvaćanje, povezanost s ljudima i doprinos zajednici) pridonose subjektivnoj dobrobiti jer omogućavaju zadovoljavanje osnovnih psiholoških potreba. Sretniji su ljudi više orijentirani na angažiran i smislen život. Međutim, mladi su ljudi u našoj zemlji izloženi veličanju materijalističkih vrijednosti. U ovom smo istraživanju istražili koji su životni ciljevi i orijentacije prema sreći povezani sa životnim zadovoljstvom i afektivnom dobrobiti adolescenata u našoj zemlji. Također smo željeli provjeriti koji put prema sreći bolje ispunjava osnovne psihološke potrebe. U ispitivanju je sudjelovalo 218 srednjoškolaca (146 djevojaka i 72 mladića, prosječne dobi 16.5 godina). Primijenjeni su sljedeći upitnici: PANAS, skala zadovoljstva životom, upitnici orijentacija prema sreći, životnih ciljeva i osnovnih psiholoških potreba. Regresijske su analize objasnile oko trećinu varijance pojedinih dimenzija subjektivne dobrobiti. Psihološke su potrebe značajni prediktori svih dimenzija – većeg zadovoljstva životom, doživljavanja više pozitivnih i manje negativnih emocija. Ekstrinzični ciljevi u manjoj mjeri pridonose pozitivnim, ali i negativnim emocijama. Orijentacija na smislen život značajno objašnjava emocionalnu i kognitivnu dimenziju subjektivne dobrobiti, dok usmjerenost na angažiran život pridonosi samo objašnjenju kognitivne komponente. Orijentacija na ugodan (hedonistički) život nije značajno objasnila niti jednu dimenziju subjektivne dobrobiti. Dobiveni su rezultati u skladu s teorijom samoodređenja i nalazima prethodnih istraživanja da ekstrinzični životni ciljevi (popularnost, bogatstvo i privlačan izgled) nisu povezani s većom subjektivnom dobrobiti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA