ࡱ> q`bjbjqPqP 2::&%.      77788\j9t 99" : ::<>A<U< ]______Th_ a<;<a<a<_ vT ::;x___a< &: :]_a<]__RK :9 ? 7kT?0]>hm\h<h a<a<_a<a<a<a<a<__/_da<a<a<a<a<a<a< $ $. * . *    ULOGA DR}AVE U RAZVOJU OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE Dra~en `imleaa Institut druatvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb Sa~etak Rad analizira trenutno stanje i perspektive obnovljivih izvora energije uslijed trenutne ekonomske krize, rasta nezaposlenosti, globalne nesigurnosti i ratova za resurse, klimatskih promjena i drugih prisutnih fenomena i procesa. Pored opeg pregleda u svijetu i EU, predstavljene su i dr~ave koje nude mogui smjer odr~ivijeg odnosa prema energiji. Posebna pa~nja posveena je stanju u Hrvatskoj pri emu je najviae pa~nje posveeno analizi Strategije energetskog razvoja kao glavnog dr~avnog dokumenta koji odreuje razvoj energije, a samim time i obnovljivih izvora energije. Neovisno kreemo li se na razini svijeta, EU ili Hrvatske rad istra~uje na koje sve na ine dr~ava obavlja svoju ulogu u odnosu na razvoj obnovljivih izvora energije. Klju ne rije i: dr~ava, obnovljivi izvori energije, Hrvatska, energetska strategija, razvoj, odr~ivost. Obnovljivi izvori energije (u daljnjem tekstu OIE) sve se viae nude kao jedno od najva~nijih rjeaenja u borbi protiv klimatskih promjena i energetske krize, a opet ih se esto karakterizira kao tek pomone izvore energije koji mogu funkcionirati jedino kao nadomjestak konvencionalnim izvorima energije. Bez obzira kojem se stajaliatu priklonili, ostaje kao injenica da se u niti jednoj dr~avi obnovljivi izvori energije nisu izdigli iznad marginalne razine bez aktivne uloge i direktne pomoi dr~ave. Upravo nas zna aj odnosa dr~ave prema razvoju OIE zanima kao temeljno polaziate rada. Unato  prevladavajuem stavu kako u globaliziranoj ekonomiji dr~ave postaju  zastarjeli akteri (Held et al, 1999), OIE su do~ivjeli svoj procvat upravo u okviru globaliziranog svijeta, i to uz presudni utjecaj dr~ave, pri emu mislimo kako na onaj zakonodavni, tako i na onaj financijski. U tom kontekstu, mo~emo rei kako su OIE dobar primjer da ako dr~ava i gubi svoju mo, ne gubi svoj utjecaj (Castells, 2002). Od listopada 2009. godine kada je Sabor izglasao Stategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Strategija) prihvaajui Nacrt bijele knjige, Hrvatska ima strateaki dokument koji se ti e energetskog razvoja. U tom smislu Strategija je ne samo energetski, ve i politi ki te socijalno va~an dokument, jer se energetska situacija u nekoj zemlji  prelijeva i na druga va~na podru ja. Kao ato je uloga dr~ave bila presudna za razvoj OIE u svijetu, za o ekivati je takvu njenu odgovornost te ulogu i u Hrvatskoj. Pri tom se pitamo koliko je l. 14 Zakona o energiji (NN br. 68/01 i 177/04) koji ka~e kako je  koriatenje obnovljivih izvora energije i kogeneracija u interesu Republike Hrvatske deklarativno slovo zakona, a koliko stav iza kojeg se planiraju konkretne aktivnosti i predano provoenje donesenih zakona i Strategija? 1. OIE u svijetu i EU OIE su preali dug put od omalova~avanja ili u boljem slu aju etiketiranja alternativnim epitetima do danas kada predstavljaju jedno od najbr~e rastuih grana industrije. Mo~emo pratiti naizgled nezaustavljiv rast ulaganja i koriatenja OIE, koji se nastavio i u financijski kriznoj 2008. godini. Od 2004. godine kada se objavljuje Renewable Global Status Report, ulaganja u nove generacije obnovljivih izvora energije porasla su za etiri puta na 120 milijarde dolara u 2008. godini. Ukupni rast koriatenih kapaciteta porastao je 75%, pri emu je energija vjetra porasla 250%, a solarnih fotovoltai nih elija za proizvodnju struje ak aest puta (REN 21, 2009). Taj je rast usklaen i s kontinuiranim padom troakova ulaganja u OIE, pa su za energiju vjetra u posljednjih petnaest godina troakovi smanjivani za 3% svake godine, a za solarne fotovoltai ne elije troakovi su smanjivani za deset puta u zadnjih petnaest godina (EREC, 2004). Sukladno svemu izre enom radi se sve viae i o grani industrije koje unato  svim ekonomskim fluktuacijama i krizi bilje~i kontunirani rast zapoaljavanja, pa Meunarodna organizacija rada (ILO) i UNEP procjenjuju kako je 2008. godine 2,3 milijuna ljudi zaposleno u sektoru OIE, ato je viae od broja zaposlenih u sektoru fosilnih goriva (UNEP, 2009). 2008. godina se smatra svojevrsnom prekretnicom i zbog injenice da su prvi put od masovnog koriatenja fosilnih goriva, SAD i EU instalirale viae kapaciteta za dobivanje energije pomou obnovljivih izvora energije, nego onih iz konvencionalnih resursa, uklju ujui i nuklearne. Po etkom 2009. godine imamo doneaene ciljeve osiguranja energije pomou OIE u 73 dr~ave i regije svijeta, Barem 45 dr~ava i 18 saveznih dr~ava ili provincija ima donesene zajam ene otkupne cijene (feed-in tarifa) za energiju iz OIE. Statut novoosnovane lobisti ke i promotorske organizacije (IRENA) International Renewable Energy Agency potpisalo je 78 dr~ava. Opet, treba biti svjestan kako ukoliko ovo neato i zna i, mo~emo eventualno okaraktarizirati kao dobar po etak, ali zaista samo po etak. Prema podacima uglednog Instituta Worldwatch, premda sporije od OIE, u 2008. godini je rasla upotreba i fosilnih goriva za 2,9%, a posebno zabrinjava ato u tom rastu najzna ajniji udio ima ugljen. Prema podacima Meunarodne agencije za energiju (IEA, 2009) fosilna goriva i danas zauzimaju preko 80% u ukupnoj potroanji energije. `to se ti e obnovljivih izvora energije svih tipova situacija je sljedea: hidro energija 2%, energija biomase i otpada 10%, a skupina koju ine sunce, vjetar, geotermalna energija te energija valova, razlike izmeu plime i oseke zauzima svega 1%. U EU je sli an raspored s neato manje od 80% ukupne potroanje energije pomou fosilnih goriva. Obnovljivi izvori energije zauzimaju 7,1% primarne energije u EU, ali od tog postotka veinu zauzima biomasa (69%) i hidroenergija (20,5%), a tek onda slijede vjetar (5,7%), geotermalna (4,5%) i sunce (0,8%). Na svjetskoj razini EU ima poziciju lidera u razvoju OIE te pripadajuim aktivnostima za smanjenje emisije stakleni kih plinova. Pored nekih o itih i realnih uzroka za taj status, on je dodatno oja an po etkom 2008. godine i donoaenja Paketa za provedbu ciljeva EU o klimatskim promjenama i obnovljivim izvorima energije do 2020. godine gdje su donesene odluke o: 20% smanjenja emisije stakleni kih plinova do 2020. godine u odnosu na 1990. godinu, odnosno 30% ako i druge zemlje sa zna ajnom emisijom pristupe obvezi 20% obnovljivih izvora energije u neposrednoj potroanji do 2020. godine, smanjenje potroanje energije za 20% do 2020. godine (bez detaljne razrade). u eae od 10% biogoriva u ukupnoj potroanji goriva do 2020. godine Ovdje treba ipak napomenuti kako je liderski status EU upitan, jer i ovi visoki 20-20-20 ciljevi nemaju obvezujui karakter niti akcijski plan po godinama. Zna ajne i ozbiljne napore u smjeru veeg koriatenja OIE provodi svega nekoliko lanica. Njema ka je EU lider u energiji vjetra, sunca i biogoriva, a i u koriatenju biomase stoji jako visoko. Zajedno s Danskom i `panjolskom, Njema ka zauzima 70% tr~iata u energiji vjetra Europske Unije. Njema ka i `panjolska zauzimaju prva dva mjesta ak u svjetskim razmjerima ato se ti e solarnih sustava za proizvodnju struje integriranih u elektroenergetski sustav i samo na njih dvije se odnosi oko 60% svih instaliranih sustava (REN 21, 2009). Koliko je va~na uloga dr~ave u razvoju OIE dovoljno govori primjer `panjolske koja je od gotovo bezna ajne dr~ave na karti investicija i koriatenja OIE u svega par godina dosegla 13000MW instaliranog kapaciteta u energiji vjetra (RES 2020, 2008), a uz ambiciozne i podupirujue zakone ostvaruje rekordne uzlete i u energiji sunca. Europska komisija je provela projekt MITRE  Monitoring & Modelling Initiative on the Targets for Renewable Energy (ESD et al., 2009) kojem je glavni cilj pratiti razvoj OIE u energetskim politikama lanica (EU15) i stopu zaposlenosti u sektoru. Tri su cilja ije se kretanje prati: cilj iz Bijele knjige i Akcijskog plana za OIE iz 1997. godine o duplo veem doprinosu OIE (12%  uklju ujui velike hidroelektrane) ukupnoj potroanji do 2010. godine cilj od 22% elektri ne energije dobivene OIE prema Direktivi 2001/77/EC iz 2001. godine. cilj od 5,75% udjela biogoriva u ukupnom tr~iatu goriva za transport kako je doneseno u Direktivi 2003/30/EC, Article 1. (b).(ii) Ono ato je zanimljivo u ovom izvjeataju jest praenje uvoenja OIE u 15 lanica EU s obzirom na trenutno va~ee i donesene strategije, politike i akcijske planove samih lanica, zna i s obzirom na njihovo sadaanje djelovanje i aktivnosti, ali i mogui scenarij ja eg i aktivnijeg investiranja i razvoja. Prvi scenarij je nazvan Trenutne politike (TP), a drugi Poja ana strategija (PS). Cilj iz Bijele knjige o 12% OIE u ukupnoj potroanji energije (uklju ujui struju, grijanje i transport), kao i cilj iz Direktive 2001/77/EC mogue je zadovoljiti samo po PS scenariju, ali prema TP scenariju kaanjenje e na razini EU-15 iznositi ak deset godina. Direktiva o biogorivima takoer nee biti zadovoljena prema TP scenariju niti do 2020. godine, a prema PS scenariju do kraja 2011. godine. Podaci su prili no obeshrabrujui, jer kada analizu s Unije prebacimo na same lanice, prema TP scenariju svega e dvije dr~ave zadovoljiti vlastite ciljeve do 2010. godine, a to su, mo~da i o ekivano, Danska i Njema ka. Razlog je njihova dugotrajna i predana politika investiranja u OIE te aktivna uloga dr~ave u razvoju proizvodnje i pogodnog tr~iata. Na po etku je va~no rei kako su i Danska i Njema ka veliki potroaa i energije, posebno fosilnih goriva i tu ne ine preveliku razliku od drugih ekonomski razvijenih dr~ava. U tom smislu, mogli bismo se povesti za ovogodianjim Indeksom Climate Change Perfomance (Germanwatch, 2009) koji mjeri odnos svake zemlje prema klimatskim promjenama, unutar kojeg se izmeu ostalog ra unaju i ulaganja i koriatenje OIE. Na tablici ove godine prva tri mjesta su ostala prazna, ime ovaj izvjeataj kao da ~eli rei kako premda postoje izmeu dr~ava razlike u odnosu prema klimatskim promjenama, niti jedna joa ne mo~e biti model odr~ivog razvoja koji bi sprije io rast temperature iznad 2C, ato je granica koju ne bismo smjeli prijei. Ipak, ukoliko bismo trebali odabrati upravo u tom izrazito potroaa kom svijetu koji je najviae odgovoran za rast emisije stakleni kih plinova od po etka industrijske revolucije do danas, dr~ave koje mo~emo izdvojiti kao mogui trend prema odr~ivijem razvoju jesu upravo Danska i Njema ka. I kod jedne i druge zemlje mo~emo uo iti neke zajedni ke karakteristike  planski i detaljni akcijski planovi te ozbiljnost pristupa u provoenju cijelog procesa koja se ogleda i kroz usklaenost izmeu zakonodavnog i financijskog dijela procesa. Dodatno ato ih ve~e, a ato danas rezultira njihovim visokim pozicijama u koriatenju OIE jest osvjeatavanje potrebe za druga ijim pristupom energiji joa za vrijeme prvih naftnih kriza i dosljedan odnos prema potrebi veeg koriatenja i proizvodnje pomou OIE ak i u godinama kada se inilo da jeftina i airoko dostupana fosilna goriva nikada nee nestati. Danska je ve 1981. godine imala prvi zakon o koriatenju OIE s posebnim naglaskom da je cilj poticati razvoj elektrana i tehnologija kako bi bile  ekonomski odr~ive (MITRE, 2009a). Njema ka je po etkem '90-ih godina proalog stoljea osigurala kroz Zakon o OIE iznimno visoke otkupne feed-in tarife za energiju vjetra i drugih OIE (Rathke, 2009). Ono ato ih isto zajedni ki ve~e je razvoj sna~ne i vitalne industrijske grane OIE. Industrija vjetra u Danskoj jedna je od najveih u svijetu s 38% udjela na globalnom tr~iatu i 20000 zaposlenih, dok je u Njema koj 2006. godine preko 200000 ljudi radilo u sektoru OIE. Pored ekonomskog razvoja OIE, ono ato je takoer iznimno u obje zemlje jest okrenutost prema samim graanima, ne samo subvencijama i potporama za instaliranje OIE, ve i pravodobnim informiranjem i educiranjem ato je rezultiralo i javnim prihvaanjem OIE kao strateakog razvojnog cilja cjelokupnog druatva. U Danskoj je izniman broj od 150000 obitelji koji su lanovi i lanice zadruga ili javnih udru~enja vlasnica vjetroelektrana. Radi se o vlasniatvu nad 5500 velikih vjetrenja a i to danas zna i ak 75% od svih instaliranih postrojenja za proizvodnju struje pomou energije vjetra. Njema ka je subvencioniranje solarne energije poduprijela  programom 100000 krovova koji je osjetno smanjio troakove instaliranja za kuanstva i institucije od donoaenja u 1999. godini (MITRE, 2009a), tako da je danas u Njema koj sveukupno integrirano u elektroenergetski sustav 300000 solarnih sustava samo za proizvodnju struje (Viakovi, 2009). Premda zaslu~uju pohvale, Danska i Njema ka su primjer boljeg odnosa prema OIE od ostatka svijeta, ali i primjer u kojeg je ulo~eno dosta financijskih sredstava te mo~e stajati prigovor kako ih ne mogu slijediti manje bogate zemlje. Premda je uvrije~eno mialjenje kako je za kvalitetan odnos prema OIE presudno ekonomsko stanje u pojedinoj dr~avi, postoje i primjeri koji nam pokazuju kako se danas razvoj dogaa ne samo u zemljama u razvoju, ve i u onima koje smatramo zemljama u razvoju ili ak i siromaanim zemljama. Za to su dobri primjeri Kenija i Kuba gdje airenje OIE mo~emo pratiti viae u seoskim podru jima koje je u deficitu ato se ti e opskrbe energijom u odnosu na tamoanja gradska srediata. Kenija je primjer zemlje gdje je prvotni impuls prema veem koriatenju solarne energije doaao od samih graana, a ne odozgo od dr~avne vlasti. Solarne sustave za proizvodnju struje je inicirala ja a kupovna mo srednje klase seoskih podru ja, tako da je danas Kenije svjetski lider u instaliranim solarnim sustavima po glavi stanovnika s preko 30000 malih solarnih fotovoltai nih elija instaliranih svake godine. Kuba je druga iji primjer aktivnog odnosa prema OIE, ovog puta zaista odozgo, od strane dr~avne vlasti koja inicira i podupire cijeli projekt. Kuba je u inila zaista mnogo s ja anjem koriatenja solarne energije, posebno ukoliko uzmemo u obzir u kakvoj se energetskoj krizi nalazila u prvoj polovici '90-ih godina proalog stoljea kada je po ela osjeati nedostatak fosilnih goriva uslijed raspada Sovjetskog Saveza. Dr~avna kompanija Ecosol Solar instaliraa je 1,2 MW solarnih fotovoltai nih elija, a oko 60% sustava ialo je kroz socijalne programe siromaanim kuanstvima, akolama, ambulantama i lokalnim centrima izvan urbanih centara Kube. Do danas je osigurana struja pomou energije sunca za 2364 osnovne akole, 400 doktorskih ordinacija, 100 druatvenih centara, a sve je to pratila i promocija te instaliranje 1500 solarnih sustava za pripremu tople vode. Iz prilo~enih podataka mo~emo ponovno potvrditi onu misao o po etnim koracima u airenju OIE, uz nekoliko iznimaka. Premda je mnogo razloga za takvu situaciju, nama se ine najpresudnijima dva koje uz du~an oprez mo~emo okarakterizirati i kao prepreke za airenje i veu primjenu OIE: Ekonomske prepreke Bez obzira na navedeni rast investicija u obnovljive izvore energije, mo~emo ta ulaganja okarakterizirati kao da se uglavnom dogaaju sa zadrakom, kolokvijalno re eno kao  pod ru nom . U izvjeataju UN-ovog Programa za okolia Reforming Energy Subsidies - Opportunities to Contribute to the Climate Change Agenda, (UNEP, 2008), isti e se kako je godianji iznos subvencija u podru ju energije 300 milijardi dolara. Od toga i u danaanje doba veina novca odlazi kao potpora veem koriatenju fosilnih goriva. Poznati Sternov izvjeataj (2007) procijenio je subvencije za obnovljive izvore energije na svega 26 milijarde dolara godianje, od ega je ak 16 milijardi dolara rezervirano za iskoriatavanje nuklearne energije, a u ostatktu potpora proizvodnji biogoriva zauzima 6,4 milijarde dolara godianje s takoer upitnom odr~ivoau samog procesa proizvodnje. Premda smo zapo eli rad s konstatiranjem injenice kako rastu ulaganja u obnovljive izvore energije, o ito je kako s financijske strane glediata joa uvijek ~ivimo u svijetu premoi ili bolje re eno atraktivnosti neekoloakih izvora energije. Trebamo pogledati u proalost od po etaka industrijske revolucije i primijetiti kako nikada niti jedna masovna i airoko prihvaena industrija nije nastala bez aktivne uloge dr~ave. Takav odnos se zadr~ao i do danas i donekle je apsurdno pri ati o nekonkurentnosti OIE u takvim uvjetima. Rastua potroanja Jedna od veih kritika upuenih obnovljivim izvorima energije je kako su nedovoljno efikasni, odnosno kako su potrebne prevelike povraine za njihovo koriatenje s obzirom koliko energije mogu proizvesti. Sukladno tome, koristi se argument kako se OIE ne mogu instalirati dovoljno brzo s obzirom na svoju iskoristivost i na potrebe rastuih ekonomija i potroanje. Tako Driessen (2003: 90) isti e da je za istu proizvodnju energije elektrani na plin potrebno maksimalno 2 hektara povraine, dok vjetroelektrane trebaju 1600 hektara. Sli no, Goodstein (2004) iznosi podatak kako bi nam bilo potrebno 200000 etvornih kilometara povraine solarnih fotonaponskih elija ukoliko bismo htjeli zamijeniti koriatenje fosilnih goriva, a imamo dovoljno solarnih elija za 10 etvornih kilometara. Ove kritike su airoko prisutne i rijetko se dovode u pitanje. Ipak, ovdje treba upozoriti na nekoliko injenica koje se naziru izmeu redaka. To no je kako tvrdi Driessen da elektrane na fosilna goriva i nuklearnu energiju trebaju manje povraine za istu koli inu energije od onih koje se pogone OIE, ali je to samo dio istine, odnosno njen po etak. Ukoliko bismo ra unali koliko je potrebno povraine da se apsorbira emisija od te iste koli ine energije te ukoliko bismo ura unali tzv.  ekoloake bilance (Majdand~i, 2008), druge troakove kao ato su otpad i one iaenje te ugro~avanja zdravlja ljudi, onda raspored potrebnih povraina i korist za druatvo druga ije izgledaju. Takoer je to no kako bi solarne elije zauzele velik dio prirodnih povraina ukoliko bismo ih htjeli na ta mjesta postaviti, ali u ovom trenutku je joa i viae nego dovoljno prostora u samih urbanim podru jima na krovovima i terasama, gdje je energija i potrebna te bi tako bili manji gubici, pa je opcija gradnji velikih elektrana na solarnu energiju daleko od potroaa a ne tako prisutna, osim ato se sve viae i o tome razmialja u slu aju  solarno termalne proizvodnje struje (Monbiot, 2006), pri emu se solarna energija pomou paraboli nih zrcala reflektira u odreenu poziciju nakon ega odgovarajui medij zagrijan na nekoliko stotina stupnjeva pokree turbinu. Jedno je u ovom trenutku injenica  s obzirom na sadaanju potroanju i konzumaciju energije, posebno u ekonomski razvijenim druatvima, nemamo niti jedan od obnovljivih izvora energije nove generecije koji istu takvu rastroanost i neracionalnu potroanju mo~e nadoknaditi i zamijeniti. Mo~emo nabrajati unedogled nesrazmjer izmeu trenutne iskoristivosti OIE nove generacije i neuta~ivih energetskih potreba potroaa kih druatava. Haggis (2007) daje dobar primjer isti ui kako bi Velika Britanija za zadovoljenje 5% svojih energetskih potreba pomou energije vjetra u roku od sedam godina trebala otvarati svaki tjedan po pet najnovijih velikih vjetrenja a od 3MW snage. Jasno je kako to u ovom trenutku grani i sa znanstvenom fantastikom. No, isto tako je i jasno kako nam to manje govori o problemu OIE nove generacije, a viae o energetskim apetitima ekonomski najrazvijenijih druatava i onih koji im te~e. Jednostavno re eno, rast iskoristivosti i efikasnosti OIE nove generacije iaao je sporije od rasta energetske potroanje. Zato OIE i kaskaju stalno za potroanjom, jer im pristupamo uglavnom iz tehni kog ugla razmljialjanja i ra unamo koliko e nam energije osigurati, a ne holisti kim pristupom koji bi OIE stavio u kontekst potrebe uatede energije i efikasnijeg dizajna najva~nijih podru ja naaih druatava kao ato su energija, proizvodnja hrane, transport, otpad i drugi. To nam se postavlja i kao svojevrsna tabu teme naae civilizacije - nesposobnost da se suo imo s potrebom smanjenja energetske potroanje utemeljene na fosilnim gorivima uz zadr~avanje, a gdje je potrebno i poboljaanje kvalitete ~ivota. 2. Strategija energetskog razvoja i OIE u Hrvatskoj U Hrvatskoj se 85% ukupne potroaene energije pokriva koriatenjem fosilnih goriva, a obnovljivi izvori energije zauzimaju 10%. No, sli no kao i u mnogim zemljama zanemarivo je koriatenje novih generacija OIE, pa u tom postotku veinu zauzima energija vode i to uglavnom velike hidroelektrane (58,4%) te energija biomase (41,4%). I tako nepovoljna struktura ato se ti e odr~ivosti, prelijeva se i na podru je energetske sigurnosti. Godianje trebamo uvesti oko 50% energetskih potreba, ato je stanje zna ajne energetske ovisnosti, a posebno kada govorimo o nafti i plinu kao glavnim energentima. U dobu obilje~enom nestabilnostima na tr~iatima glavnih energetskih resursa i usluga, takvo stanje predstavlja sve viae rizik i za financijsku sigurnost nekog druatva. Energetski deficit sve viae doprinosi i daljnjem zadu~ivanju i poveanju duga Hrvatske. Za takvo nepovoljno stanje svaki od druatvenih aktera ima odreene odgovornosti i uloge, a s obzirom na glavni cilj naaeg rada sljedee stranice rada posvetit emo analizi odnosa dr~avne vlasti prema OIE u Hrvatskoj. Kako je istaknuto u Strategiji dr~ava prihvaa  u ostvarivanju odr~ive opskrbe energijom ulogu u donoaenju, provedbi i nadzoru energetske politike, kao i dijela ukupne ekonomske politike te unapreivanje institucionalnog i zakonskog okvira i osiguravanje njihove provedbe (MINGORP i UNDP, 2009: 75). Pogledajmo sada realno stanje u Hrvatskoj s tim trima samostalno preuzetim obvezama i ulogama: Donoaenje, provedba i nadzor energetske politike S obzirom na brzinu promjena i kretanja u svijetu istican je argument potrebe izrade nove strategije, jer je ona iz 2002. godine navodno ve zastarjela. Opet, iskustva uspjeanijih zemalja kako smo ranije iznijeli, a i ekoloake udruge te dio stru ne javnosti isticali su kako bez obzira ato je nova, Strategija odiae zastarjelim stilom i pati od nedostatka vizije kakva je potrebna ukoliko se neko druatvo ~eli iskreno posvetiti smanjenju emisije stakleni kih plinova i borbi protiv klimatskih promjena te poveanju energetske i s time povezane financijske sigurnosti u 21. stoljeu. I dok je po etak strategije uopen sveprisutnom deklarativnom podrakom od~ivom razvitku energije, u njenim temeljima odr~ivost je slabo prisutna. Tu mo~emo povui paralelu u igranju rije ima sa samim konceptom odr~ivog razvoja koji je danas ispada neslavno lansiran u druatveno-politi ku arenu kao mjesto susreta tri kruga koja ine druatvo, ekologija i ekonomija. To isrctavanje odr~ivosti trebalo je gajiti nadu kako e onaj isjen ani dio gdje se sva tri stupa odr~ivog razvoja susreu nekako, da ne ka~emo nekim udom, preliti i na ostale dijelove, ali danaanja situacija u druatvu, ekonomiji i okoliau nam odaje stanje kako mo~emo biti sretni ako imamo uope i taj isjen ani sredianji dio, jer smo ostavili prevelike dijelove i druatva i ekonomije i okoliaa izvan odr~ivosti.  Sli no tome, Stategija isti e te~nju  uravnote~enom razvoju odnosa izmeu zaatite okoliaa, konkurentnosti i sigurnosti energijske opskrbe (MINGORP i UNDP, 2009: 12). I dok je svaki od ovih pojmova dobio svoje dodatno pojaanjenje i mjesto u strategiji, opet nije jasna kvaliteta odnosa izmeu njih kao i u slu aju trokuta druatvo, ekonomija, okolia u odr~ivom razvoju. Tvrditi kako su sva tri cilja - zaatita okoliaa, konkurentnost i sigurnost energijske opskrbe istovrijedna te kako kao da u nekakvoj zrakopraznoj harmoniji balansiraju svoje odnose zna i ponavljati stare greake i ~miriti na realne odnose moi i uloga u svijetu. Ono ato prvo upada u o i u strateakoj analizi Strategije je nevjerojatno velika prognoze rasta potroanje energije, ato je u neskladu ne samo s potrebama smanjenja emisije stakleni kih plinova svih zemalja svijeta, ve je nejasno i kako se to poklapa s demografskim prognozama smanjenja broja stanovnika u Hrvatskoj ukoliko se nastave sadaanji trendovi. S jedne strane imamo trenutno stanje u okoliau i klimi, pa usudili bi se rei i u ekonomiji, socijalnim pitanjima i rastu globalne nesigurnosti te ratovima za energetske resurse. Sa druge strane prognoze i te~nje politi kih, gospodarskih pa dijelom i znanstveno-stru nih elita o nezaustavljivom rastu potroanje. Neshvaanje povezanosti izmeu ta dva smjera predstavlja osnovni problem nesposobnosti danaanjih druatava da se ozbiljno suo e s posljedicama svojih razvojnih modela, a onda i svojom budunosti. Mo~emo ovdje konstatirati kako je Hrvatska apsolvirala donoaenje i nadzor energetske politike, ali je provedba i dalje upitna pa se ve sada jasno kako e donesene ciljeve za prvo razdoblje biti prili no teako ostvariti. Nadalje ato je mogue jednostavno uo iti u jednom od najva~nijeg dokumenata svakog druatva jest retorika i fraze koje su isklju ivo u slu~bi potvrivanja ve unaprijed donesenih teza i potreba. Nevladine ekoloake udruga te dio stru ne javnosti upozoravao je kako sam na in donoaenja Strategije te proces participacije nije dovoljno transparentan i okrenut prema dijalogu, ve zadovoljavanju forme. Primjerice, u Strategiji su u svim obeanjima o poticanju OIE te udjelu proizvodnje elektri ne energije iz OIE uklju ili i velike hidroelektrane koje Hrvatska ve ima gotovo do punog kapaciteta iskoristivosti te tako jednostavno i na papiru doali do visokih obeanja, a u skladu s EU ciljevima i Direktivama, o preko 20% udjela u neposrednoj potroanji energije te 35% u ukupnoj potroanji elektri ne energije do 2020. godine. Nadalje, primjetna je sklonost upornom isticanju naae male odgovornosti u ukupnoj emisiji stakleni kih plinova na globalnoj razini koja se izra~ava u promilima, premda je pravednije i relevantnije izra unavati emisiju po glavi stanovnika, jer daje realniju sliku ~ivotnog stila pa onda i utjecaja na okolia i klimu stanovnika neke zemlje. Tu Hrvatska ima emisiju od 5,3 t CO2 i odatle h  ~ 8bν{m{m{XKhuh 9OJQJ^J)huhoUxB*CJOJQJ^JaJphh;CJOJQJ^JaJ huh 9CJOJQJ^JaJhKCJOJQJ^JaJ huhoUxCJOJQJ^JaJ#huhoUx5CJOJQJ^JaJ!huhoUxB*OJQJ^JphhuhoUxOJQJ\^JhuhoUx5OJQJ\^J&huhoUx5CJ OJQJ\^JaJ hj&(*VX d7$8$H$gd^5 $da$gd 9$d7$8$H$a$gd#\ 7$8$H$gd $da$gd!M 7$8$H$gd!M$d7$8$H$a$gdoUx$d7$8$H$a$gdoUxRnn&",4Z.2Z">BP$&*6X^`դդ}s}f}s}shuh OJQJ^Jh.]YOJQJ^JhuhkOJQJ^JhuhkOJQJ^Jhuh|ROJQJ^JhuhjOJQJ^Jh;OJQJ^Jhuh8OJQJ^JhuhAoOJQJ^Jhuhh%OJQJ^JhuhxOJQJ^J huhCJOJQJ^JaJ%`hjlt~J^`rtVz$&(*068JۿugYghuhx5OJQJ^Jhuhh%5OJQJ^Jhuh 95OJQJ^J/huh 95B*CJOJQJ\^JaJphh0OJQJ^JhuhAoOJQJ^Jhuh 9OJQJ^Jhuhh%OJQJ\^Jhuh8OJQJ\^JhuhkOJQJ\^Jh.]YOJQJ\^JhEtgOJQJ\^JJLTVXr.  X \ b " "Ȼ~sh~shW~L;!jhuh0JOJQJUhuhiPOJQJ!jhuh'?0JOJQJUhuhOJQJhuh !OJQJhuh8OJQJhuh OJQJhuh`OJQJ^JhuhOOJQJ^Jhuh^5OJQJ^Jhuh OJQJ^JhuhxOJQJ^Jhuhx5OJQJ^Jhuh[85OJQJ^Jhuhj5OJQJ^J """L"d"""""" #4#t##b$$$$%@%%%^'|'''L(d(f(v(~(((()V)R***+@+f+f,2-`-b-골ߝtthuhOJQJhuh:OJQJhuh=OJQJhIrOJQJhuhx@OJQJhuhDOJQJhuhhOJQJhuhOJQJhuh\FOJQJhuh 7OJQJhuh OJQJhuhXLOJQJhuhiPOJQJ,Xf(h-3b5<8p9::";"CXEF`GdHNTQ $da$gd '"$ & Fda$gd{ $da$gd{$ & Fd7$8$H$a$gd;$d7$8$H$a$gd; $da$gdul3 $da$gd8 $da$gdx@b-d-f-h-----./B/x/0000011111111222222333D3X3Z3h3ͷ͙͙͉͉ͬ͡͡͡~shsshuhOOJQJhuhGOJQJhuhul3OJQJh5ZOJQJhB OJQJhIrOJQJhuh 7OJQJhuh\FOJQJhuhIrOJQJhuh {<OJQJhuh8@OJQJhuhXLOJQJhuh:OJQJ!jhuhe-0JOJQJU%h3z3334444Z5^5`5b55`677:8<8f888889n9::::B::::: ;";2;߾vvvviiiviv\huh@OJQJ^Jhuh'8OJQJ^Jhuh&*.OJQJ^Jhuh3^OJQJ^Jhuh`KOJQJ^Jhuh;OJQJ^JhlKOJQJ^JhKOJQJ^JhuhOOJQJhuh8OJQJhuh 7OJQJhuhxWOJQJhuhGOJQJhuhJ"TOJQJ$2;h;;;<< =J=L=|=~=======<>@>x>>>>@@µµ›taTGhuhL2OJQJ^Jhuh>OJQJ^J%jhuh[20JOJQJU^JhuhN+OJQJ^Jhuh{IOJQJ^Jhuh|&OJQJ^JhuhOJQJ^Jhuh`KOJQJ^Jhuh#KOJQJ^JhuhMOJQJ^JhuhdOJQJ^JhlKOJQJ^Jhuh@OJQJ^Jhuh\FOJQJ^J@AABRBrBtBCC"CEFFFZG\G`GzGHHhKK6L~LMMNNNO:OVO`OlOrOOOǺǺǧǺǚǺsis\shuh:OJQJ^JhFqOJQJ^JhuhAOJQJ^JhuhLBOJQJ^Jhuh '"OJQJ^Jhuh\FOJQJ^J%jhuh{0JOJQJU^Jhuh 7OJQJ^Jhuh{OJQJ^Jhuh#KOJQJhuh\eOJQJhuh8~OJQJhuhdOJQJ$ODPFPTQTOJQJ^JhE}OJQJ^J%jhuhC0JOJQJU^Jhuh%|LOJQJ^Jhuh[8OJQJ^JhuhGOJQJ^JhOJQJ^J֗ؗƙFV,.0ٿٿreTIAIhg`+OJQJhuh 7OJQJ huhXCJOJQJ^JaJhuhOJQJ^JhuhZ|5OJQJ^JhuhX5OJQJ^JhuhVOJQJ^Jhuh[8OJQJ^Jhuh*#OJQJ^JhOJQJ^Jhuh ~OJQJ^Jhuh3WOJQJ^Jhuh+ OJQJ^Jhuh>IOJQJ^JhuhylOJQJ^JN n& v$ & Fd7$8$H$a$gdn $da$gdW) & Fd7$8$H$gdg`+ d7$8$H$gdW)$d7$8$H$a$gd8 $da$gd[8 7$8$H$gdX $da$gdjJ¤^&,@B^<>Z@Ĺ|qqi^Phuh-:OJQJ\^Jhuh8OJQJhKOJQJhuhM1hOJQJ!jhuhu0JOJQJUhuhvOJQJhuh'NOJQJhuhAOJQJhuh[2OJQJhuhuOJQJhuh=eOJQJhuh V!OJQJhuh 7OJQJhg`+OJQJhB OJQJhuh[8OJQJ> lnr p"DJIJƲ $&ŵqddddWhuh=OJQJ^JhuhiOJQJ^J%jhuhW)0JOJQJU^Jhg`+OJQJ^Jhuh V!OJQJ^JhuhW)OJQJ^Jhuh8OJQJ^JhKh-:5OJQJ\^JhKhW)5OJQJ\^JhuhvHeOJQJ\^Jhuh-:OJQJ\^Jhuh8OJQJ\^J"& .:>BPF>p&z(F˧˾˾˧˾ːːːhuh8)OJQJ^Jhuh$OJQJ^JhnOJQJ^JhwOJQJ^JhuhiOJQJ^Jhuh=OJQJ^Jhuh! OJQJ^J!jh$h@tOJQJU^Jh@tOJQJ^JhuhW)OJQJ^J/ F $L 6BXtvHٹ󟑟ugYghuhOJQJ\^Jhuh[vOJQJ\^JhKh$5OJQJ\^JUhnOJQJ^Jhuh&uH*OJQJ^Jhuh&uOJQJ^Jhuh! OJQJ^J%jhuhW)0JOJQJU^Jhuh 7OJQJ^JhuhW)OJQJ^Jhuh V!OJQJ^Jhuh`OJQJ^Jveu odgovornost i ciljeve nego veina zemalja u svijetu. Ekonomske politike prema energetici Hrvatska je kao i u mnogim drugim podru jima slijedei neoliberalna na ela i u energetici odlu ila se za politiku tzv. slobodnog tr~iata pa se u Strategiji isti e kako e  Republika Hrvatska intervenirati u tr~iane procese samo kada su dionici pogoeni transakcijama (MINGORP i UNDP, 2009: 75). Do sada je ekonomska politika prema OIE bila nevidljiva, da ne ka~emo grublje ograni avajua, jer su potpora i subvencije za koriatenje OIE bile minimalne. U tom smjeru sada ipak mo~emo uo iti neke pomake. Utvena je kroz zakonodavni okvir i zajam ena otkupna cijena za struju dobivenu razli itim oblicima OIE. Takoer se Fond za zaatitu okoliaa i energetsku u inkovitost (FZOEU) sve viae se pojavljuje kao financijska podraka projektima vezanim za OIE, i to ne samo pravnim osobama, nego sve viae i graanima. Do sada je to bilo stavljeno u drugi plan, jer je Fond s obzirom na ekoloaku situaciju u Hrvatskoj u prvi plan trebao staviti saniranje odlagaliata i sreivanje stanja u gospodarenju otpadom. Premda projekti zaatite okoliaa u koje spadaju saniranja odlagaliata i projekti gospodarenja razli itim vrstama otpada i danas zauzimaju gotovo cijeli dio financijskog kola a (96,54% u 2008 godini), sve viae imamo i uspjeanih primjera potpore projektima koji promoviraju koriatenje OIE. To su tek prvi koraci i potrebno ih je zna ajno ubrzati, poja ati i proairiti, jer projekti poticanja koriatenja obnovljivih izvora zauzimaju tek etvrtinu od onoga ato preostane nakon investiranja u odlagaliata i otpad. U kontekstu kvalitetne i jasne poruke graanima za pohvaliti je i sve vea suradnja Fonda s regionalnim, odnosno ~upanijskim energetskim agencijama u kreiranju natje aja subvencioniranja dijela troakova graanima za ugradnju solarnih kolektora, kao ato je slu aj s Zagreba kom, Zagorsko-krapinskom i Karlova kom ~upanijom. Mogua opasnost za ja anje financijske potpore veem koriatenju OIE, nalazi se u ekonomskoj krizi koja je 2010. godine u Hrvatskoj na vrhuncu. U tom je smjeru odluka vlade RH donesena pred kraj 2009. godine o smanjenju naknade za poticanje koriatenja OIE u proizvodnji elektri ne energije ato je uklju eno graanima i graankama unutar mjese nih ra una za struju. a takoer je i donesena naknada Unapreivanje institucionalnog i zakonskog okvira i osiguravanje njihove provedbe U Hrvatskoj postoje relativno dobro ureeni zakonodavni i regulatorni okviri koji se ti u OIE. S obzirom na karakter i cilj rada, nemamo niti prostora niti potrebe nabrajati svaki od njih, tek recimo kako je donesen itav niz opih zakona koji se ti u energije i tr~iata energijom, kao i sprecifi ni pravilnici te uredbe koje se ti u OIE, uvjeti proizvodnje i koriatenja, naknada i poticaja, kao i tarifni sustav za otkup elektri ne energije dobivene OIE. Postoji joa potreba za donoaenjem nekoliko podzakonskih akata kako bi usklaivanje s direktivama i pravilama EU bilo u potpunosti izvraeno te je potrebno na nacionalnom planu uskladiti provoenje planiranja te investiranja energetskih projekata koji koriste obnovljive izvore s postojeim prostorno-planskim dokumentima ato je sada ponekad u raskoraku. No, kao i u mnogim drugim podru jima i ovdje ispada kako je lakae donijeti zakon, nego osigurati njegovo kvalitetno provoenje. Glavna prepreka kvalitetnom provoenju zakona je nedostatak koordiniranosti izmeu presudnih aktera koji bi trebali inicirati pogodne uvjete te podupirati koriatenje OIE. U nekoliko studija i znanstvenih publikacija koje je izradio Ekonomski institut isti e se kako mo~emo uo iti  nedovoljnu povezanost stateakog i prora unskog planiranja, odnosno nepovezanost strateakih i prioritetnih razvojnih ciljeva na dr~avnoj, regionalnoj i lokalnoj razini s programskim prora unom (2008: 10) ili  na ini odlu ivanja u Hrvatskoj ne doprinose odr~ivom razvoju zbog nedostatne komunikacije i koordinacije (Kordej-De Villa, Stubbs i Sumpor, 2009: 11). Isti se stav iznosi i u Izvjeau UNDP-ja o druatvenom razvoju Hrvatska 2008  Dobra klima za promjene koji se bavi prijetnjama i rjeaenjem, stanjem i odnosom prema klimatskim promjenama u Hrvatskoj:  ...istitucionalne veze i kapaciteti mogli bi biti bolji kako bi omogu ili uspjeaniju koordinaciju i povoljniji druatveno-ekonomski ishod. To se posebno odnosi na ad hoc prirodu komunikacije meu ministarstvima o problemima klimatskih promjena uslijed ega se propuataju odreene prilike i gubi vrijeme (UNDP, 2009: 208). Ono ato je zanimljivo kako sva ova bliska podru ja koja e uz osiguranje opskrbe hranom i podru ja socijalnog razvoja odrediti kvalitetu ~ivota u vremenu koje dolazi, boluju od istih simptoma - nedovoljne koordiniranosti i suradnje, bez obzira dotaknemo li se klimatskih promjena, energetske u inkovitosti ili OIE. U navedenom Izvjeataju UNDP-ja (UNDP, 2009) se za prevladavanje problema nekoordiniranosti i prigodno-sporadi ne suradnje savjetuje osnivanje Koordinacijske komisije za klimatske promjene pod vodstvom Ministarstva okoliaa, prostornog ureenja i graditeljstva (MZOPUG), a u kojoj bi bila aktivna i druga ministarstva relevantna za ovu temu. Sli no je i unutar Master plana energetske u inkovitosti za Hrvatsku 2008-2016 (UNDP i MINGORP, 2007) predlo~eno radi koordinacije svih aktivnosti, izbjegavanja preklapanja te poveanja troakovne u inkovitosti provedbe politike, osnivanje dr~avne Agencije za energetsku u inkovitost i obnovljive izvore energije, ato do danas nije u injeno. Tu dakle iznosimo zaklju ak kako unato  pomacima u financijskoj podraci veem koriatenju OIE te zakonodavnom okviru usklaenim s EU ste evinom, u Hrvatskoj i dalje razvoj OIE ko i nedovoljna povezanosti i koordiniranost klju nih aktera. Na vlastitom primjeru to su osjetili i joa uvijek osjeaju oni koji su na sebe preuzeli rizik i odgovornost spomenutog veeg koriatenja OIE. Tako Hrvatska stru na udruga za solarnu energiju (HSUSE) iznosi pritu~bu kako klju ne institucije dr~ave za upis u registar i povlaateni otkup elektri ne energije, a to su Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetniatva (MINGORP), Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), Operator distribucijskog sustava (HEP-ODS) i Hrvatski operator tr~iata energije (HROTE) nisu koordinirane te ak i preklapaju svoja prava i obveze (HSUSE, 2008). Dapa e, ide se ak i korak dalje pa se iznosi argumentirana kritika na vjerojatno jedan od najkompliciranijh, a samim time i obeshrabrujuih sustava na svijetu za investiranje u solarnu energiju za proizvodnju struje te prodaju na elektroenergetsku mre~u pri emu je potrebno skupiti 66 dokumenata i priloga za etiri gorespomenute institucije. Iznimno kompliciran i birokratiziran sustav za tako novo podru je kao ato su OIE sigurno ne doprinosi br~oj integraciji u elektroenergetski i toplinski sustav Hrvatske. Posljedica svih tih prepreka je stanje u kojem imamo svega dva solarna sustava za proizvodnju elektri ne energije koji su proali kroz cijeli proces stjecanja Statusa povlaatenog proizvoa a elektri ne energije te imaju va~ei ugovor s HROTE-om i prodaju struju u elektroenergetsku mre~u. Nekoordiniranost nije samo problem na istoj razini, izmeu nadle~nih ministarstava i dr~avnim agencija, ve se esto prebacuje i na ni~e razine prema ~upanijama i gradovima, posebno u kontekstu EU trendova prema decentralizaciji energetske politike i sve veoj ulozi i odgovornosti regionalnih i lokalnih samouprava u opskrbi toplinskom energijom, javnom rasvjetom, pozicioniranju novih energetskih objekata i pripadajue infrastrukture. Ovdje e svoje mjesto imati ve zapo eti pozitivni proces stvaranja regionalnih energetskih agencija i ureda po ~upanijama Hrvatske, ato je i preporuka Programa inteligentne energije EU, a kod nas je to propisano Zakonom o energiji. Zaklju no Vjerujemo kako je rad donekle nazna io va~nost uloge dr~ave i koliko su odluke na razini politike i upravlja kih pozicija presudne za razvoj OIE, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Tu nam posebno mogu biti pou ni uspjeani primjeri iz svijeta koje smo naveli u prvom dijelu rada. Bez obzira ato je o ito kako s pozicije zagovaranja odr~ivosti u danaanjim druatvima, zagovaramo vee koriatenje i razvoj OIE, zbog iznimne va~nosti vrijedi joa jednom u zaklju ku ponoviti kako su OIE u ovom trenutku nemoni nadoknaditi rastuu potroanju visoko razvijenih druatava. Naaa civilizacija je energetski neodr~iva i ato se prije s tim suo i, poveavaju se aanse za odr~ivu budunost. Druatvo koje najva~nije resurse koristi neodr~ivo mora propasti, kako je to vrlo jasno iznijeo Richard Heinberg (2007) u prvom postulatu odr~ivosti. Naa pristup potroanji najva~nijih resursa je neodr~iv i tu nam OIE ne mogu pomoi dok ne smanjimo potroanju i odr~ivije dizajniramo najva~nije sektore druatva. `to se ti e drugog dijela rada, vjerujemo i kako je pokazano da Hrvatska mo~e viae, bolje i br~e initi u svom odnosu prema OIE pa i ukupnom odr~ivom druatvenom razvoju. U cjelini gledano, unato  najboljoj najmjeri i trudu autora Strategije, ona viae ostavlja dojam nedovoljne ambicioznosti ato se ti e potrebnih aktivnosti na atednji energije i efikasnijem dizajniranju najva~nijih druatvenih podu ja kao ato su energetika, transport, proizvodnja hrane, otpad i druga. Pored drugih druatvenih aktera, kao ato su gospodarstvenici ili civilno druatvo, uloga dr~avne vlasti je najodgovornija kakav razvoj neko druatvo ima i kakvu si budunost gradi. Posebno mo~emo svjedo iti nedovoljnoj ambicioznosti ato se ti e veeg koriatenja i proizvodnje pomou OIE. Brojne stru ne organizacije su upozoravale na tu injenicu, posebno u kontekstu solarne energije i energije biomase kojima Hrvatska obiluje. Ve spominjana udruga HSUSE iznijela je prijedlog vee investicije u solarnu pasivnu gradnju, energetsku u inkovitost i solarnu energiju za proizvodnju struje i grijanja kako bi se iz Strategije moglo izbjei izgradnja novih elektrana na fosilna goriva veli ine 1000MW. Hrvatsko aumarsko druatvo kao temeljna stru na organizacija koja se bavi energijom biomase istaknula je apel nadle~nima da isprave preniske iznose za koriatenje biomase joa u prijedlogu strategije Zelenoj knjizi, pri emu se istaknuli da po njihovim podacima za tri puta potcijenjena raspolo~iva koli ina biomase za koriatenje u proizvodnji energije. No, ne samo da nisu posluaani, ve je u kona noj Strategiji procjene za biomasu spale i s tih 36,27PJ na 26,47PJ u 2020. godini. S obzirom na davanje velike va~nosti energiji ugljena i nuklearnoj energiji u buduoj proizvodnji, o ito je kako su dr~ava, odnosno politi ke i energetske elite potpomognute dijelom znanosti, odlu ile Hrvatsku zadr~ati unutar razvojnog smjera utemeljenog na konceptima 20. stoljea. U kontekstu suo avanja i ozbiljnog odnosa prema klimatskim promjenama i sukladno tome okrenutosti razvoja prema veoj potpori i koriatenju OIE, neambicioznost i le~ernost Strategije nas mo~e zabrinuti. Zbog nedovoljnog anga~mana na smanjenju emisije stakleni kih plinova naa je Climate Change Perfomance Index (CCPI) koji mjeri realno stanje i politiku djelovanja neke dr~ave prema klimatskim promjenama opao za 18 mjesta, pa smo u 2009. godini zauzeli 48. poziciju od 57 dr~ava koje su odgovorne za 90% globalne emisije CO2 (Germanwatch, 2009). Postavlja se logi no pitanje: ato su to druge dr~ave, a ato je Hrvatska radila za takav rezultat? I posljednji podaci pokazuju da nastavlja sindrom deklarativne podrake odr~ivom razvoju dok se stvaranje temelja za sustav u kojem se prakticira isti, ostavlja za neka druge vremena. Netom prije konferencije o klimi u Kopenhagenu stigla je vijest o neprihvaanju dijela Prvog inicijalnog izvjeaa o provedbi Kyotskog protokola Republike Hrvatske, jer je Un-ov Odbor za pridr~avanje odredaba Kyotskog protokola odlu io ne uva~iti Hrvatskoj ve odobrene vee polazne emisije od 3,5 milijuna tona kako je odlu eno na Konvenciji u Nairobiju 2006. godine. To Hrvatsku stavlja u vrlo nepovoljan polo~aj oko ispunjavanja ciljeva iz Kyoto protokola, jer realno nije dovoljno inila na smanjenju emisije proteklih godina, stoga je postizanje smanjenja emisije od 5% kako reguliraju naae prihvaene obveze do 2012. godine zadovoljava isklju ivo veim polazianim osnovama. Lobiranje Hrvatske u Kopenhagenu da joj se dopusti poveanje emisija od 6% do 2020. godine doprinjelo je da tijekom konferencije zaslu~imo u druatvu Kanade i nagradu  fosil dana . Mo~emo na kraju sumirati kako bi Hrvatska trebala ozbiljnije i odlu nije prihvatiti vlastitu ulogu i odgovornost u zaustavljanju emisije stakleni kih plinova i stvaranju temelja za od~iviji razvoj kroz sljedee korake: - Formiranje sredianje Agencije za energetsku u inkovitost i OIE radi bolje koordiniranosti i efikasnijeg pristupa - Ja anje lokalne industrije OIE s posebnom pa~njom na regionalni razvoj i dostupnost razli itih oblika OIE - Izrada nove energetske strategjje koja e vei naglasak staviti na smanjenje potroanje, odr~ivi dizajn, edukaciju i poticaje graanima za vee koriatenje OIE te zna ajniji udio OIE - Precizan i detaljan plan djelovanja kako bi se ostvarenje ciljeva iz nove strategije pratilo na godianjoj razini te preuzela odgovornost za (ne)uspjeano provoenje Ve spominjani citat iz studije Ekonomskog instituta Zagreb o razlozima zbog kojih na ini odlu ivanja u Hrvatskoj ne doprinose odr~ivom razvoju mo~emo ovdje i nastaviti, jer izmei mnogih razloga stoji i  nedovoljno razumijevanje koncepta odr~ivosti iz ije se cjelovitosti esto izvla i ono ato odgovara trenutnim interesima (Kordej-De Villa, Stubbs, i Sumpor, 2009: 11). S obzirom na rezultate analize Strategije u naaem radu i ulozi dr~ave u odnosu prema OIE, o ito je da oko energije u Hrvatskoj joa uvijek prevladavaju ne iji trenutni i partikularni interesi, na atetu opeg odr~ivog druatvenog razvoja. BILJE`KE     PAGE  PAGE 9  Ovdje treba ipak naglasiti kako posljednji podaci pokazuju da je 2009. godine, barem njen prvi dio donio usporavanje ulaganja u nove projekte OIE. Vjetroelektra i solarne elije u SAD-u bilje~e pad ulaganja od ak 25-50%, a u neato manjem iznosu bilje~imo padove i u Europi.Na globalnoj razini pad investicija u prvom kvartalu 2009. godine iznosi 13 milijardi dolara, odnosno viae od pola u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Vidjeti Matutinovi, I. (2009) Green New Deal  zaokret prema  zelenoj ekonomiji? u Agenda br. 2, 2009, magazin HBS-a, Sarajevo: HBS Ured za BiH.  Termin nove generacije obnovljivih izvora energije namjerno se koristi kako bi se razdvojila skupina koja se ina e u svjetskoj literaturi nalazi ovdje (solarna energija, energija vjetra, geotermalna energija, energija biomase, male hidroelektrane te energija valova i razlike izmeu plime i oseke) od velikih hidroelektrana koje se esto u brojnim dr~avnim izvjeatajima stavljaju unutar skupine obnovljviih izvora energije. Termin nove generacije obnovljivih izvora energije po eo se koristiti upravo kako bi se mogao pratiti napredak i razvoj koriatenja obnovljivih izvora energije koji nisu dio tradicionalnih izvora energije u ato spadaju velike hidroelektrane. Takoer je razlog odvajanja i ato su kapaciteti za izgradnju velikih hidroelektrana u veini svijeta popunjeni ili zauzeti tako da se tu predviaju sporije stope poveanja. Na kraju, ne treba zanemariti i zna ajan utjecaj na okolia i ekosustav, a u pojedinim dijelovima svijeta i na emisiju stakleni kih plinova prilikom izgradnje, koji imaju velike hidroelektrane, ato unato  o itoj obnovljivosti izvora energije, dovodi u pitanje njegovu ekoloau komponentu.  Hrvatska do danas nije potpisala statur IRENA-e. S obzirom da je o ito koliko je potrebno i lobiranja na donosioce odluka u pravcu vee podrake OIE, ali i edukacije javnosti, taj e dio biti sigurno oja an i stvaranjem Solarnog klastera 2009. godine iji su utemeljitelji grad Rijeka, Zaklada Sveu iliata u Rijeci, Istra - informati ki in~enjering, poduzetni ki centar Skrad, rije ka tvrtka "Energo", Centar za odr~ivi razvoj otoka iz Punta i ekoloaka udruga "Eko Kvarner".  Ovdje se radi o ukupnim brojkama, ali kada bismo ra unali koli inu OIE po glavi stanovnika, ato je i pravednije, onda Danska postaje neupitna kao lider.  Ovdje je va~no naglasiti kako nije va~an samo rast koriatenja OIE u energetskom sustavu, ve i ukupan rast potroaenje elektri ne energije u nekoj od dr~ava ili cijeloj EU, jer se te dvije brojke stavljaju o odnos. Tako je primjerice mogue da je udio OIE u elektri noj energiji Portugala manji u 2010. godini, nego u 1997. godini, bez obzira ato se o ekuje poveanje koriatenja OIE prema TP scenariju od 34%, a prema PS scenariju ak 50%. Jednostavno, o ekivano poveanje ukupne potroanje elektri ne energije u oba scenarija e biti preveliko i  pojesti rast koriatenja OIE. Isto vrijedi i za druga dva cilja. Vidjeti detaljnije na URL: http://mitre.energyprojects.net/  Prema PS scenariju bi do 2010. godine sedam dr~ava zadovoljilo cilj od 22% dobivene elektri ne energije pomou OIE (Danska, Njema ka, `panjolska, Nizozemska, Austrija, Finska i `vedska), dok bi druge to uspjele kasnije, svaka u svom terminu do zaklju no 2013. godine. Vidjeti detaljnije na URL: http://mitre.energyprojects.net/  U Keniji se zna ajno koristi solarna energija i za pripremu hrane pomou solarnih kuhala i penica ime se atedi na koriatenju drva za kuhanje ato pored financijskog optereenja za kuanstvo stvara i zdravstvene probleme. Samo je meunarodna organizacija Solar Cookers International do 2006. godine osigurala za 30000 obitelji solarna kuhala i penice, a ukupne brojke su viaestruko vee.  Ovdje sada nemamo prostora ulaziti dublje u analizu stava o neodr~ivosti gotovo cjelokupne konvencionalne proizvodnje biogoriva: kr enje tropskih kianih auma kako bi se dobile planta~e za proizvodnju biogoriva, utjecaj na stabilnost cijena osnovnih prehrambenih proizvoda koji se zbog tr~iata radije koriste kao resursi za proizvodnju biogoriva, te na kraju kraenje ljudskih prava te ugnjetavanje autohtonog stanovniatva i zajednica koje obitavaju na podru jima prenamjene aumskog tla u proizvodno podru je za biogoriva.  Projekt Extern E financiran od EU imao je za cilj izra unati troakove proizvodnje struje kada su uklju eni vanjski troakovi. Istaknuto je kako bi se cijena struje dobivena od elektrana na ugljen ili naftu poveala za duplo, a od plina za 30%. Viae vidjeti na URL:http://www.externe.info/  Ovakvo koriatenje energije sunca je efikasnije od solarnih elija, jer se koristi indirektno kao izvor energije za pokretanje jakih turbina, a danas su ve prisutne elektrane tog tipa koje imaju sposobnost akumiliranja toplog medija za pokretanje turbina u trajanju od sedam sati ime se mogunost proizvodnje struje pomi e i u periode kada nema sunca, ato je ina e jedna od najveih mana OIE.  Od ukupnog uvoza na naftu odlazi ak 80%. U potroanji primarne energije nafta i naftni derivati sudjeluju s 50%, a plin s 25%.  Vidjeti prethodnu Strategiju na  HYPERLINK "http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_04_38_839.html" http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_04_38_839.html.  To bi trebalo biti osigurano sljedeim rasporedom: 36% udjela elektri ne energije iz obnovljivih izvora energije (uklju ujui velike hidroelektrane) u ukupnoj potroanji elektri ne energije; 10% udjela obnovljivih izvora energije koriatenih u svim oblicima transporta u odnosu na neposrednu potroanju energije u kopnenom transportu; 21% udjela bruto neposredne potroanje energije za grijanje i hlaenje iz obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potroanji energije za grijanje i hlaenje.  Otkupne cijene se kreu ovako: 0,36 kn po kWh za elektrane na deponijski plin i za elektrane na biogoriva, 0,64 kn po kWh za vjetroelektrane, 0,95 kn po kWh za elektrane na krutu biomasu iz drvno-preraiva ke industrije, 1,2 kn po kWh za elektrane na krutu biomasu iz aumarstva i poljoprivrede,1,2 kn po kWh za elektrane na bioplin iz poljoprivrednih nasada te organskih ostataka i otpada iz poljoprivrede i prehrambeno-preraiva ke industrije, 1,26 kn po kWh za geotermalne elektrane, 3,4 kn po kWh za solarne elektrane do 10kW . Vidjeti detaljno zakon o tarifnom sustavu na URL: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/297518.html  Vidjeti detaljnije na  HYPERLINK "http://www.fzoeu.hr/hrv/pdf/" http://www.fzoeu.hr/hrv/pdf/ Izvjesce%20o%20ostvarenju%20programa%20rada%20za%202008.pdf  Vidjeti detaljnije popis svih relevantnih zakona i drugih podzakonskih akata na: URL: http://www.eihp.hr/hrvatski/zakoni_propisi.htm.  S obzirom da iste institucije stoje iza Master plana i Energetske strategije, nije jasno zaato je osnivanje Agencije potpuno iaezlo iz Bijele knjige dok se u Nacrtu zelene knjige joa uvijek spominje.  U navedenom broju asopisa Solarna tehnologija isti u se i neke posebno nerazumne odluke kao ato je ekanje mjesec dana za stvarni po etak otkupa energije, a ne od dana potpisa, kao i trajanje ugovora na svega 12 godina, a ne na 20 kao ato je slu aj u veini europskih zemalja.  U ovom trenutku imamo osnovane Meimursku energetsku agenciju, Regionalnu energetsku agenciju (Korpivni ko-kri~eva ka, Bjelovarsko-bilogorska, Viroviti ko-podravska i Vara~dinska ~upanija, Energetsku agenciju sjeverozapadne Hrvatske (Zagreba ka, Karlova ka i Krapinsko-zagorska ~upanija te Grada Zagreb) i Regionalnu energetsku agenciju na podru ju Slavonije i Baranje, te Regionalnu energetsku agenciju Kvarner (Primorsko-goranska ~upanija). LITERATURA Castells, M. (2002) Informacijsko doba  Ekonomija, druatvo i kultura, Svezak II, Mo identiteta, Zagreb: Golden Marketing. EC (2008) EU energy and transport in figures, URL: http://ec.europa.eu/transport/publications/statistics/doc/2009_energy_transport_figures.pdf EIHP (2009) Energetski zakoni, URL: http://www.eihp.hr/hrvatski/zakoni_propisi.htm EREC (2004) Renewable Energy in Europe  Building Capacity and Market, URL: http://www.erec.org/fileadmin/erec_docs/Documents/Publications/ExecutiveSummary.pdf Ekonomski institut Zagreb (2008) , Analiza i preporuke za lokalne prora une s ciljem poticanja projekata energetske u inkovitosti, URL:  HYPERLINK "http://www.energetska-" http://www.energetska-efikasnost.undp.hr/images/stories/prirucnici/analiza_preporuke.pdf ESD et al. (2009) MITRE  Monitoring and Modelling Initiative on the Targets for Renewable Energy, Vidjeti detaljnije na URL: http://mitre.energyprojects.net/ Flavin, C. (2008) Low-Carbon Energy  A Roadmap, Washington D.C., Worldwatch Institute. Germanwatch (2009) The Climate Change Performance Index 2010, URL: http://www.germanwatch.org/klima/ccpi.htm Goodstein, D. (2004) Out of Gas  The End of the Age of Oil, New York: W.W.Norton & Company Inc. Haggis, G. (2007) The Energy Challenge  Finding Solutions to the Problems of Global Warming and Future Energy Supply, Leicester: Matador. Heinberg, R. (2007) Peak Everything  Waking Up in the Century of Decline in Earth's Resources, Forest Row: Hillside House. Held, D. & McGrew, A., Goldblatt, D. & Perraton, J. (1999) Global Transformations, Cambridge: Politiy Press. HSUSE (2008) Solarna tehnologija, god IV, br. 8, Zagreb: HSUSE. IEA (2009) Key World Energy Statistic, URL: HYPERLINK "http://www.iea.org/textbase/nppdf/free/2009/key_stats_2009.pdf" http://www.iea.org/textbase/nppdf/free/2009/key_stats_2009.pdf. Jacobson, A. (2006) Connective Power: Solar Electrification and Social Change in Kenya,URL: HYPERLINK "http://www.humboldt.edu/~aej1/Jacobson_" http://www.humboldt.edu/~aej1/Jacobson_ ConnectivePowerKenya_Jan07.pdf Kordej-De Villa, }., Stubbs, P. i Sumpor, M. (2009) Participativno upavljanje za odr~ivi razvoj, Zagreb: EIZ. Matutinovi, I. (2009) Green New Deal  zaokret prema  zelenoj ekonomiji? u Agenda br. 2, 2009, magazin HBS-a, Sarajevo: HBS Ured za BiH. MINGORP i UNDP (2009) Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske  Nacrt bijele knjige, Zagreb: MINGORP i UNDP. MITRE (2009a) MITRE Country Report  Denmark, URL:  HYPERLINK "http://mitre.energyprojects.net/" http://mitre.energyprojects.net/ MITRE (2009b) MITRE Country Report  Germany, URL:  HYPERLINK "http://mitre.energyprojects.net/" http://mitre.energyprojects.net/ Rathke, J. (2009) Analysis of the economic efficiency of the subvention of renewable energies: German energy market as a case study, URL: http://www.essays.se/essay/82b103c1c1/ REN 21 (2009) Renewable Global Status Report  2009 Update, http://www.ren21.net/pdf/RE_GSR_2009_Update.pdf. RES 2020 (2008) Reference Document on Renewable Energy Sources Policy & Potential, URL:  HYPERLINK "http://www.res2020.eu" www.res2020.eu. Stern Review Final Report (2007) Stern Review on the economics of climate change,  HYPERLINK "URL:http://www.hmtreasury.gov.uk/independent_reviews/stern_review_economics_climate_change/stern_review_report.cfm" URL:http://www.hmtreasury.gov.uk/independent_reviews/stern_review_economics_climate_change/stern_review_report.cfm UNDP Hrvatska i MINGORP (2007) Master plan energetske u inkovitosti za Hrvatsku 2008-2016, URL:http://www.energetska-efikasnost.undp.hr /images/stories/masterplan/EEMP_final-hrv.pdf UNEP (2008) Reforming Energy Subsidies - Opportunities to Contribute to the Climate Change Agenda,  HYPERLINK "URL:http://www.unep.org/pdf/PressReleases/" URL:http://www.unep.org/pdf/PressReleases/ Reforming_Energy_Subsidies.pdf UNEP (2009) Global Trends in Sustainable Energy Investment, URL: http://www.unep.fr/energy/finance/ Viakovi, A. (2009) Svjetlo ili mrak - Energetska sigurnost  politi ko pitanje, Zagreb: Lider press. d.d.  D>z|~պpbTFhuh OJQJ\^Jhuh$OJQJ\^Jhuh]OJQJ\^J(jhuh(0JOJQJU\^JhV_OJQJ\^Jhuh*OJQJ\^Jhuh@2OJQJ\^JhuhOJQJ\^Jhuhn#OJQJ\^JhuhOJQJ^JhuhOJQJ\^Jhuh[vOJQJ\^Jhuh! OJQJ\^J0J',-9??2?4?dAFM $da$gd $da$gdP d7$8$H$gdn & F d7$8$H$gdn$d7$8$H$a$gd! $da$gdV_$d7$8$H$a$gd 8    P h       Z   "Z2ǼǼǼǼǼǧ~tgYNYNhA7OJQJ\^JhuhA7OJQJ\^JhuhV_OJQJ^JhV_OJQJ^JhV_hV_OJQJ^Jhuh! OJQJ\^JhuhMOJQJ\^J(jhuhpG0JOJQJU\^JhnOJQJ\^JhuhpGOJQJ\^Jhuh 7OJQJ\^Jhuh OJQJ\^Jhuh] OJQJ\^J.04,H\`HJ>@ʺʺ}pccpccVIhuhOJQJ^Jhuh=OJQJ^JhuhskOJQJ^JhuhMOJQJ^J%jhuhP 0JOJQJU^JhuhP OJQJ^Jhuh! OJQJ^JhKhW)5OJQJ\^JhKh[v5OJQJ\^Jhn5OJQJ\^JhuhXOJQJ\^JhuhV_OJQJ\^JhuhV_OJQJ^J@ H!J!L!V!\!|!!!!""p#`%&&L&&&&'''(0(6((((̲̿ssfsYYYYhuhOJQJ^JhuhwOJQJ^Jhuh9OJQJ^Jhuhv WOJQJ^JhuhepOJQJ^Jhd h?6OJQJ^Jhd OJQJ^Jhuh?OJQJ^Jhuh! OJQJ^Jhuh )OJQJ^JhuhA,OJQJ^Jhuh=OJQJ^Jhuhe,3OJQJ^J((F,H,(-*-,----///00t333 44R55555D6F6668&84868~88J9N9漯{{{h{^{{{{hd OJQJ^J%jhuhf0JOJQJU^JhuhfOJQJ^JhuhwOJQJ^JhuhS5OJQJ^JhuhlOJQJ^Jhuh! OJQJ^Jhuh9OJQJ^J%jhuh0JOJQJU^Jh OJQJ^JhuhOJQJ^Jhuhd OJQJ^J$N9T99999:`;;>> >N>???? ?0?4?`????̿zl^lQG=GhtOJQJ^JhtOJQJ^Jhuh}{OJQJ^JhuhC95OJQJ^JhuhX5OJQJ^Jhd 5OJQJ^J%jhuh'y0JOJQJU^Jhuh. OJQJ^JhuhOJQJ^Jhuh/OJQJ^Jhuh%nOJQJ^Jhuh9OJQJ^Jhuh8)OJQJ^Jhuh! OJQJ^JhuhfOJQJ^J??&@(@:@@@@bAdAzDDDD8EEEFF^GGGGH8H\HHHHRIIJKLzMķĪĝyylll_huh9xOJQJ^Jhuh0OJQJ^Jhuh OJQJ^JhuhYDOJQJ^Jhn+OJQJ^Jhuh}{OJQJ^Jh_y#h_y#OJQJ^Jhbh_y#OJQJ^Jh_y#OJQJ^JhOJQJ^JhA7OJQJ^JhV_OJQJ^JhtOJQJ^JhtOJQJ^J!zMMMN.NP^QxQQSSUJVlVWWWXBYDY`YbYZZ:Z_a&c(cddeeee ffff(iViXijjjk.lBlll浨sff\hn+OJQJ^Jhuh=OJQJ^JhuhC9OJQJ^Jh 9OJQJ^JhnIOJQJ^JhmOJQJ^Jh OJQJ^Jhuh2<OJQJ^Jhuh,q(OJQJ^Jhuh.OJQJ^Jhuhe-OJQJ^Jh.w5OJQJ^Jhuh2OOJQJ^Jhuh]qOJQJ^J"llnn"n$n&n,n0n2nn@nRnTnXnZn^n`ndnfnjnlnxnzn|n~nnnnnǶ{sosososoe_e_[We_eh h= h=0Jjh=0JUh jh Uhuh7OJQJ^Jh.OJQJ^J huhththC9 huhC9 huh7 huhj huhjCJOJQJ^JaJ huhj*CJOJQJ^JaJ huh8CJ OJQJ^JaJ huh,q(OJQJ^JhKOJQJ^Jn@nRnVnXn\n^nbndnhnjn|n~nnnnnn*s{($a$gdMRgdMR 7$8$H$gdMRh]hgd= &`#$gd gdjnnnnnnnnnnnnrrr(s*s,s&{^{{{m`S`<-jhMRhe-0JCJOJQJU^JaJhMRh|FOJQJ^JhMRh@OJQJ^J%jhMRh@0JOJQJU^J hMRh 7CJOJQJ^JaJ hMRhw6CJOJQJ^JaJhKCJOJQJ^JaJ hMRh'?CJOJQJ^JaJ-jhMRh'?0JCJOJQJU^JaJh h h= h=0Jjh=0JUht0JmHnHu{{}}}~~T(*ʋ̋˾ziVIhMRh@OJQJ^J%jhMRh@0JOJQJU^J hMRhMCJOJQJ^JaJ-jhMRhM0JCJOJQJU^JaJhMRh 7OJQJ^JhMRh{OJQJ^J%jhMRh{0JOJQJU^JhMRh[2OJQJ^J%jhMRh[20JOJQJU^J hMRh8)CJOJQJ^JaJ hMRhe-CJOJQJ^JaJ(ʋ$>BT̡ܢt "$&(*,.0 $dha$gdL 7$8$H$gdMR$a$gdMR $7$8$H$a$gdMRgdMRΌ:r܏6|Ƒ$&<>@BƹƈwfO> hMRhuCJOJQJ^JaJ-jhMRhu0JCJOJQJU^JaJ hMRhCCJOJQJ^JaJ hMRhZ|CJOJQJ^JaJ-jhMRhZ|0JCJOJQJU^JaJhMRh 7OJQJ^JhMRh[8OJQJ^JhMRheOJQJ^JhMRhCOJQJ^J%jhMRhC0JOJQJU^JhMRh@OJQJ^JhMRh|FOJQJ^JBD"$&2,NߺΥߎ}l}l}W}l}E#hMRhW)CJOJQJ\^JaJ)hMRhW)B*CJOJQJ^JaJph hMRh 7CJOJQJ^JaJ hMRhW)CJOJQJ^JaJ-jhMRhW)0JCJOJQJU^JaJ(hMRhW)0J>*B*OJQJ^Jph'jhhMRhW)OJQJU^J!jhMRhW)OJQJU^JhMRhW)OJQJ^J%jhMRhW)0JOJQJU^J^` NİןvaP8a/jhMRhMRCJOJQJU^JaJ hMRhMRCJOJQJ^JaJ)jhMRhMRCJOJQJU^JaJ-jhMRhpG0JCJOJQJU^JaJ#hMRh(CJOJQJ\^JaJ hMRhpGCJOJQJ^JaJ'hMRh(0J5CJOJQJ^JaJ$hMRh(0JCJOJQJ^JaJ hMRh(CJOJQJ^JaJ-jhMRh(0JCJOJQJU^JaJ PRT̡Ρܢޢtvx}p]P9( hMRh'yCJOJQJ^JaJ-jhMRh'y0JCJOJQJU^JaJhMRhfOJQJ^J%jhMRhf0JOJQJU^JhMRhOJQJ^J%jhMRh0JOJQJU^JhMRhP OJQJ^J%jhMRhP 0JOJQJU^J hMRhpGCJOJQJ^JaJ hMRhMRCJOJQJ^JaJ)jhMRhMRCJOJQJU^JaJ0hMRhMR0J>*B*CJOJQJ^JaJph x"xĨ Ω "6H`x (`İpYEYp&hLB*CJOJQJ]^JaJph,hLhLB*CJOJQJ]^JaJph)hLhLB*CJOJQJ^JaJph,hLhLB*CJOJQJ\^JaJph&hC9B*CJOJQJ\^JaJph&hLB*CJOJQJ\^JaJphhDh'y#hMRh'yCJOJQJ]^JaJ hMRh'yCJOJQJ^JaJ hMRh. CJOJQJ^JaJ02468:<>@BDFH^``ƫ&h dh^gdLdhgdLdh7$8$H$^gdL dh7$8$H$gdL$dh`a$gdL $dha$gdL`Ȭ&.~z|įƯȯ| XZpϴ󠴋zlz[M[M[zhLOJQJ^JnHtH hLhOJQJ^JnHtHhLCJOJQJ^JaJ hLhCJOJQJ^JaJ(hLhL0J>*B*OJQJ^Jph'jhLhLOJQJU^J!jhLhLOJQJU^JhLOJQJ^JhLhOJQJ^JhAohAoOJQJ^JhAoOJQJ^JhLhLOJQJ^Jh| ZpL*"ʶ $dha$gdL dh`gdLdhgdL dh`gdLdhgdL$dh`a$gdL $dha$gdL dh`gdLdhgdLdh7$8$H$^gdL dh7$8$H$gdL*"Ķȶʶ̷ַطprtᐆuauLu??hLhpOJQJ^J(hLh0J>*B*OJQJ^Jph'jhLhOJQJU^J!jhLhOJQJU^JhLOJQJ^JhLhOJQJ^J#hLhL6CJOJQJ^JaJ hLhLCJOJQJ^JaJ#hLhLCJOJQJ\^JaJh/|UCJOJQJ\^JaJ hLhCJOJQJ^JaJhLCJOJQJ^JaJʶ~ηrغ|Rμp&̾4ڿ dh`gdLdhgdLdh7$8$H$^gdL dh7$8$H$gdL$dh`a$gdL $dha$gdL$dh`a$gdL npغ2z|PRμnp$&(qddWWJ9J!jhLh 0OJQJU^JhLh 0OJQJ^JhLhOJQJ^JhLh 7OJQJ^JhLCJOJQJ^JaJ hLh=CJOJQJ^JaJ hLh CJOJQJ^JaJhLhpOJQJ^JhLOJQJ^J(hLhL0J>*B*OJQJ^Jph'j hLhLOJQJU^JhLhLOJQJ^J!jhLhLOJQJU^JȾʾ246ֿؿڿ>@>ڸڸڸtggWJWhLOJQJ\]^JhLhOJQJ\]^JhLhOJQJ^JhLOJQJ\^JhLhLOJQJ\^JhLhLOJQJ^J'jhLh 0OJQJU^JhLOJQJ^JhLh 0OJQJ^J(hLh 00J>*B*OJQJ^Jph!jhLh 0OJQJU^J'jhLh 0OJQJU^J@@vB $dh^a$gd7$dh`a$gd7 dh^gd7 dh`gdLdhgdL$dh`a$gdL $dha$gdLdh7$8$H$^gdL8:<>LߟwjVwAw4h7hOJQJ^J(h7h70J>*B*OJQJ^Jph'jh7h7OJQJU^Jh7h7OJQJ^J!jh7h7OJQJU^Jh7OJQJ^JhLhOJQJ^J'hLh5B*OJQJ\^Jph+hLh0J>*B*OJQJ\^Jph*jhLhOJQJU\^JhLhOJQJ\^J$jhLhOJQJU\^J  ~.0нЯuh[h[[MhCJOJQJ^JaJhLhLOJQJ^JhLhOJQJ^Jh7hOJQJ\^J+h7h70J>*B*OJQJ\^Jph*j h7h7OJQJU\^Jh7h7OJQJ\^J$jh7h7OJQJU\^Jh7OJQJ\^JhLhOJQJ\^JhLhOJQJ^Jh7OJQJ^JgdD 7$8$H$gd$dh`a$gd7huh7OJQJ^Jhl5h@h hLhDCJOJ QJ ^J aJgdj01hBP. A!"#$% hDdb/#Nf  B S-A?krugovi1R7 Xڟ0 M:DF7 Xڟ0 M:JFIFHH mExifMM*bj(1r2i ' 'Adobe Photoshop CS2 Macintosh2007:11:04 23:05:27b&(. 7HHJFIFHH Adobe_CMAdobed            x" ?   3!1AQa"q2B#$Rb34rC%Scs5&DTdE£t6UeuF'Vfv7GWgw5!1AQaq"2B#R3$brCScs4%&5DTdEU6teuFVfv'7GWgw ?DI$IJI$ sqZ55VXNIIU~q+<D6^(_ي.nvۨf9 j*OSƳҺr)l?Tv JϷ%/ lx/vmu$_TI$RI$I%)$IODI$lnuxF&ʿDͽb~ k{goL5SU,Z )]M+#RAI*F EA͸[.-!m~z 2-gNcUNu5ճ}x~וGNcՊ5Ŷ6I޴{ovߥRc5X֎k[jg C$K?I-,pcsNY\ޭҺ{gPͣk[n0N3wG{Sb_Aė>:Gs,7}WխEdT۩v=ks{B%gYp?1 U^dI$IJI$SDI*ep6d7exJ(N*WWE!՛nSr};^b^q6K?ֺE_RdI$IJI$SDI$IK9cKvU6Ss kem5S?Kb:>kz^](ޯPީk Ͽ5KwO[cր7}vVN&𒘵kCZZ4 @"}sZ-`> !3?=g{qͥ׽ޛj݁+)znǀ6h'ݛ?gծڳ2.ǼծI{۬wRl?YGygWǏjJzjU,mU豀5SI$I%)$IJI$SDI$IMnCzvM *{X?Zv\^,hp>lN,VSqu綧}֞oڊU8ʢJy)CUsgl o#{}g;{qt[&RRQ5<koYsXh8t ۛZ"]7g5I$A*I$RI$I%?DI$IJ@ã6E:G5[5GI% com.apple.print.PageFormat.PMHorizontalRes com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMHorizontalRes 72 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-11-04T21:24:37Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PageFormat.PMOrientation com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMOrientation 1 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-11-04T21:24:37Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PageFormat.PMScaling com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMScaling 1 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-11-04T21:24:37Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PageFormat.PMVerticalRes com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMVerticalRes 72 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-11-04T21:24:37Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PageFormat.PMVerticalScaling com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMVerticalScaling 1 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-11-04T21:24:37Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.subTicket.paper_info_ticket com.apple.print.PageFormat.PMAdjustedPageRect com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMAdjustedPageRect 0.0 0.0 783 559 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-11-04T21:24:37Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PageFormat.PMAdjustedPaperRect com.apple.print.ticket.creator com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PageFormat.PMAdjustedPaperRect -18 -18 824 577 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-11-04T21:24:37Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PaperInfo.PMPaperName com.apple.print.ticket.creator com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PaperInfo.PMPaperName iso-a4 com.apple.print.ticket.client com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.modDate 2003-07-01T17:49:36Z com.apple.print.ticket.stateFlag 1 com.apple.print.PaperInfo.PMUnadjustedPageRect com.apple.print.ticket.creator com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PaperInfo.PMUnadjustedPageRect 0.0 0.0 783 559 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-11-04T21:24:37Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PaperInfo.PMUnadjustedPaperRect com.apple.print.ticket.creator com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PaperInfo.PMUnadjustedPaperRect -18 -18 824 577 com.apple.print.ticket.client com.apple.printingmanager com.apple.print.ticket.modDate 2007-11-04T21:24:37Z com.apple.print.ticket.stateFlag 0 com.apple.print.PaperInfo.ppd.PMPaperName com.apple.print.ticket.creator com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.itemArray com.apple.print.PaperInfo.ppd.PMPaperName A4 com.apple.print.ticket.client com.apple.print.pm.PostScript com.apple.print.ticket.modDate 2003-07-01T17:49:36Z com.apple.print.ticket.stateFlag 1 com.apple.print.ticket.APIVersion 00.20 com.apple.print.ticket.privateLock com.apple.print.ticket.type com.apple.print.PaperInfoTicket com.apple.print.ticket.APIVersion 00.20 com.apple.print.ticket.privateLock com.apple.print.ticket.type com.apple.print.PageFormatTicket 8BIMxHH/8Ag{HH(dh 8BIMHH8BIM&?8BIM x8BIM8BIM 8BIM 8BIM' 8BIMH/fflff/ff2Z5-8BIMp8BIM@@8BIM8BIMEbkrugovi1bnullboundsObjcRct1Top longLeftlongBtomlongRghtlongbslicesVlLsObjcslicesliceIDlonggroupIDlongoriginenum ESliceOrigin autoGeneratedTypeenum ESliceTypeImg boundsObjcRct1Top longLeftlongBtomlongRghtlongburlTEXTnullTEXTMsgeTEXTaltTagTEXTcellTextIsHTMLboolcellTextTEXT horzAlignenumESliceHorzAligndefault vertAlignenumESliceVertAligndefault bgColorTypeenumESliceBGColorTypeNone topOutsetlong leftOutsetlong bottomOutsetlong rightOutsetlong8BIM( ?8BIM8BIM&8BIM Sx 7JFIFHH Adobe_CMAdobed            x" ?   3!1AQa"q2B#$Rb34rC%Scs5&DTdE£t6UeuF'Vfv7GWgw5!1AQaq"2B#R3$brCScs4%&5DTdEU6teuFVfv'7GWgw ?DI$IJI$ sqZ55VXNIIU~q+<D6^(_ي.nvۨf9 j*OSƳҺr)l?Tv JϷ%/ lx/vmu$_TI$RI$I%)$IODI$lnuxF&ʿDͽb~ k{goL5SU,Z )]M+#RAI*F EA͸[.-!m~z 2-gNcUNu5ճ}x~וGNcՊ5Ŷ6I޴{ovߥRc5X֎k[jg C$K?I-,pcsNY\ޭҺ{gPͣk[n0N3wG{Sb_Aė>:Gs,7}WխEdT۩v=ks{B%gYp?1 U^dI$IJI$SDI*ep6d7exJ(N*WWE!՛nSr};^b^q6K?ֺE_RdI$IJI$SDI$IK9cKvU6Ss kem5S?Kb:>kz^](ޯPީk Ͽ5KwO[cր7}vVN&𒘵kCZZ4 @"}sZ-`> !3?=g{qͥ׽ޛj݁+)znǀ6h'ݛ?gծڳ2.ǼծI{۬wRl?YGygWǏjJzjU,mU豀5SI$I%)$IJI$SDI$IMnCzvM *{X?Zv\^,hp>lN,VSqu綧}֞oڊU8ʢJy)CUsgl o#{}g;{qt[&RRQ5<koYsXh8t ۛZ"]7g5I$A*I$RI$I%?DI$IJ@ã6E:G5[5GI% image/jpeg Adobe Photoshop CS2 Macintosh 2007-11-04T22:24:29+01:00 2007-11-04T23:05:27+01:00 2007-11-04T23:05:27+01:00 uuid:9EC03BF08CAA11DCA5AC898918B5230B uuid:53D83D2B8CB711DCA5AC898918B5230B 1 720000/10000 720000/10000 2 256,257,258,259,262,274,277,284,530,531,282,283,296,301,318,319,529,532,306,270,271,272,305,315,33432;241C4FD80951885373E2350E68B62CD5 610 458 -1 36864,40960,40961,37121,37122,40962,40963,37510,40964,36867,36868,33434,33437,34850,34852,34855,34856,37377,37378,37379,37380,37381,37382,37383,37384,37385,37386,37396,41483,41484,41486,41487,41488,41492,41493,41495,41728,41729,41730,41985,41986,41987,41988,41989,41990,41991,41992,41993,41994,41995,41996,42016,0,2,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14,15,16,17,18,20,22,23,24,25,26,27,28,30;15DF745A3B7DA3C87F4A4DD6E9E0C4E9 3 Adobed@bM      ! 1"AQaq2#3 BR$TtWbrғ4V֗8x9S%'w1!AQaq"2B# R3$ ?s5s5s5s5s5s5s5[=uF~icIj9Na){j2RLVq=́]ŪK7`ysa˨sŅ`o&UpJ8HLYQj.9#|JHֆз\R[mn8m#Rֵ(BR\D= Pqt{Aӵ;?mUdLIl5Q]?8Q^/Nx/Qh;mz6CZvw9.^vi%&e հ>9?B}?Tw(|WvS.,I6jeEp ǒWd&'dSGJjb*;g[~lh6LDcNxy~秏{?Oq}_% y:$չQ2ߏw<דG;^|uB4Wl/JrYmɮ@QTD$B>{Nw}C#3YK1"eշr]YlP.9. Vi0a++11s5E r;CmɰaXS][g[ HkYE%dZ󐆬[R%U?&c|v-GWѭU%Q*J[Y`."TrƊ &yLcKr4+XB:`y&WXnrl^ŷm6ZδgjfMuP1>O-?Cjiitc6(KeJHPdgߪXII6;UrӉ24(Ey\'[%eF6V|ؖշZk4L[HDʉ/$3lVB]m/AQ,d|E.ã#_Q=1GZQŝ9F 40Ԙ3QVksWg3LL/IBJZ}8#2DjLÙ'mnZ2u F:D3-yI}!m,mƝ uNM +g5v! "mWY[:[u6~KAX=6g/TbyJZI?^ʗ" vދ!*GfW&dI>@З%JfŵܔI&*uu!n~Z݁)K;l〫Zc~%˨KjD:)u|}"ӹuiњ+6INwojmD%LJ8>)[M[焱~;S_'gY,:I}5^ }L7ȔN(tM0L0l0hem 2-L%m$D @mqCyPuhq[Y)6 I222> %z[Qe7R37O%ҭe ulP+V58vmj7˄J&Dh<4 [M鰭E%rݸeǂUYD]VɬԒ?ʭWrdi,O/˚PZZi%mI[n6%!֓4 IFFdd2Ys5Xv 1T+ )aEaLqjCFԸΚ`/YҝQҶ[-#q ߓcxS>0lCeԙN=Mhhv.QS8@ˉ6<+jkh)LgI-(݅0}k퓋Sx^G WFA4{%4yi.6##ܟnvQcﾇ}-Ǔ%32-r4-Ô7?p9OkXХ V12Ζ's#̶-7j¢b<ؗS*RJ|-HY%I2,f&'Ii?s5Xq.ds067/Y)4~#U϶u?Fib+ [ﭶ[Zk]Q3Bfb6; L?H#!ƍ"uT`?s5SVUa]x9]&Sp6n?*TL%%r)#Q#Y K؝g6l^mQЫ" aTzddIw񧲋6-LW+ 64pg3"bxu{sʮYj`^zU_2Ԉ*it&bΰH7REDE"/DoU6f]ybQvM.^du֫e^OfR!5z2ӳnBփia:ĈﶇeSo0K4 #JfFFF&\Wev#0L]s2\D>oG'ɑ%5Tm5u3CUvi-ΰps5co|:.(@d[sdّ7&m,bKmOӆўԮR,xGb$F+-G;heB[eZlLI)JH$DE.r zmK7 uDгBf~$d.Ȟ.ZZɓvi*P;y4qUR7\AnbBM?љ0@(-1 ůgUoOZDu)7'8\Y25EHx[O6:7[{Ou7wܽmE[e昲AֻeKrLc*^'ekR2NWz1s5Xnn|k#ǪͬzaS2\Vbxly "m#<5̄5L :RMiK+=m&-|eIeeƙa}zk!![1bG',`}ܶsZ/46muO3,zk\cpkqB V4\jA2DZu 'ERٛ )c1 ;,r̋=c4Ss|5(r5C6֋ht'0gotMB'#뽒ڴ>=C!ݿFZn`^ "R 5K:XGIn5bž;SVd46TjcOs (ȌړB\94s5@OhYX>ew=bMvB6ty1]Mfr,M;zDM ֑~?KJ Q"N3[X!5YR|4n6+~<W$_!q %:ꔵp_|X~oFug Nu3.KFcB\vaX[IlA-dHɸy1w`ެ\Z?*"x2NS#y.O}S\3.q:mrBQ0u,+[Dj}UuvpBf]uw"M%!Iz3Oz>-2[9e>S6C]7$\/dږѕ"-\T3u\ ʸ`s5qRkRP$ԵȒRgREɘGQp*y&DRrN鼒7rf+n 2XYst,J癒>]_Dtg=SJ˺vwŷ>Ψz`嬰~55쒄-'̒:C'k>8X\_Doaȶ4S#4&J##C. `m+ə0V׃uidi k umY!bζq7{ +V)3{KkcvMR(qh5oKn`&VGD\ɬ!(Q_F)-++Q-iG'KZPV/RFq ;w;/>?}lG_l<#޳&2 T|V^5A[UGv>Dbn5=O/B"332"#3̋̒DO )ic%r9eq뼦qBk%\[K4/ko^Gz i׹FX5.Rp]٫j1G8fr&py~K1 #_0ڹz&5d8+]`nLҗ})%,^aO;}Oe/*fq⪞qɡZ1]եbDu[Zebul;uYm}ImNV@Ӑ3fԥ+Q&1 7VVei+z[,Du4 q5rdT/_[tL3t0hs5Zz[nlx5lLuuŦ%q1;H2ĥC$-Զ65Ok1HS}W׌ꎷ|l7qF,Zs*4FF >}yWf?e?WO:C~C>bE33i"YYp{ζ0;۴p+cV^eظ ?NJ Q`۶vXl4Dًv 5e El<;H%6Dve4>$QN'3)1|Tg lAoSL_O{S/ؽN5h*ڦ$Œ Ē 4ᤐaj}?e ܸ7p0Z$3AWȥ۶(ɞƏ1YI?W2@U\tP &]SkiXW#dm CeKZa!0&e%}![Α,#$<Ϋ`8(GvA+BySx2cWσO;YMn6r=a CruY^;X5/]c,a</B@J1m|R5[NAVę4eЛO*լ~;5̒ꂿ+(TcMll_ ֭KY->kG`τ:YytɡJAEBlJ ?bc}{S#\\˱Y\I-q_Bz|s*>qy F?aCu/96fcޓ-#qHs5BB+ 7?#tƺh_E_BȏBor.~W$!yQqZC.\z} GaZҥ˄i!?1U ;5}#$K)|dj.PGQ4?2+~E3L+Tw^u$+jtF9}b+.ʞRӆHL-h_u37c5VN5)& F͵.3SbwRJ.L+=Y)2#nqdPy$i,&4bDi !y meĩyVI3#. #ؽ"ܒz+"]ȵ{GbrNќ;!j~|KqdKY:j}5χl,6.=i]n$<-EiCS2x6$Xn>TSRͩ쭋t1S+_a4S 2uX? Թ&}N,>7BSg\ON%7de;%C5]oHBK$c6[ YS~/2gy]7q\p},z+Qz.?Y *e;vŸv.MFȨg z[w7%ĿY%$4^-%YٟW?$p:ݠ3jˎdܸX,LgXZ^caID 6fk. q<"mlx%JP$ )BRDIJRDD"" pknmNF6=%Ko>2;uIw3p񼘯:mti2܆ §wpe|[{UFExar8oʇLI[\j19JJH= JԷUw[:[VqTdFbL DGkO$G !A2[W.%:.C2*8NE_KWV!&AzuF +SXaڶBԦ~d!dlZ\Z2ӅIPT!s@soFݧhx?$g֬Gj;>b g7_Gɥz2x(s5CԖNk{!2Ji}Áy5Ӆ!h%vZ=4neP+.3S|JymTd@1䅡ĥm.!EVТ#23Jfrq.lϷ[/T{-#{Ll}?g,NrK0?1*r3R]4! i[Q KZ )IhƹȸQ9ηwr"[bq)q$;0@@s5EbQ>oבn䊍{o5Dg66v( $%4KEK!rC&Ф)DgIOD2ș g0 2ı̪~H\3I5, p EN۷FJ{2HcbXlU&6OU7po:i/)A$~DUikMEU72L|W,n+̗_Q[{E&CBJ*d)KɲZ\_3Wj$fMUm`?uTw1cEVB\^TH64 *|fy) aڿ:थk_X^jQ)rEL̈EctGctuE7l-> nv5Rj~etK s5|d6},[̺\.ymN6%4(5sd~.Rμy%̮L0;/#T3 [*J>cVI$b8]]ˍl>NA2}N5-l[n' O1uwYT1IP ;Fg-]׳TieGdOD?"YFcR3RJ3(&Fy"jXJPHe "JRviJRDIJP""!=ZG`s5AJYѴ|r\]Ɖv[EΪLyr]eR좞Jn_Քv!ʩqje noIzHoaZ ~w`:Žv7Tcxho[σSĈu,Ae%_i M}~3"/E r\r s˪K1 IqԴR3BDe,YY-~4\ek_ =k:Dw'}[q9qm1L_&ޛqOHϊMg5H=3΍nw] ?Rٮf.Yc1-J+l<^iA_J!<߇o~kȶ[^Wmal1ǒz[oz_g7L݇.-bԽwR՟XɤigPu~#`jVȴZ'o--.MhCm2h2B=~~ǟG%Fadv%27y#% aiiZi23`94v_.Kzf5;[5 |9PHaٹK 3gF'[k24ӤJbJRJP$!$! "JP%zygV@?s5Fu?`j,`{S齒GgM`Ñ]jWȋs?yc[MZ^{aV7v J,w9qȒV,d`IJRQ٤ ="eݽLԹ^\R/^SV8Zr¥UQTrx#" ?NIs$2< [+{+{'>t&̮hYiIPx%@ /a`{#o~%WS7WdP-]e׾Z|\l\J#u=w<O(˱ac;}V~Ehɂm6veOS|'= 㺱nˏXZ&+N;M|g\]h}{\䷴5%`-SM/61\)Ug" M!h&/_O?W7L;_y戛mS,bŽZcKvcjf><^+>.;/ۻS% &b2bRo|9"'[M&'^ܘcZ#1ojHTbV^b9UibVnݟGbB")J<//< ߮C=ϸ|wkճm5jcm&q`$N8d|s6t[M=sg6+N?:_<>u4뒓V펚i_G].Wi+:O" ; TqT$6̉xҥ $pFD_CO sSWqٽc671&}f믬LϞ&+yfuKe>MM> Ҙj,)'VJ+S&8+9}9QONrxW5ݝ|5yW}o+Kl#s;^ok{S-~Jr|17}vYR-+I&lz<ۖz F6O}yMűjwD~؛u^"i/5}tŻOZWdq[K.q0cޮqCOJ?qQĽ=xox 瓚cL^r3};e8ϟoz9E|Sa6|wfض~ LV[^m;[Nݕm*ɶEv btD"m7R)a{k?JǢf s5A>jMfl:[_?l26~KMA8[C^M_w88܌:k:OYӬA $є1蛋m"jb2\kHDF(2jq|^) mKGOx{zv>žųIvq+ojV'ܷG1<"/):[,WkoLXZƓYN);dd#Tˑ潋@rѝJ;_lKI-q ςS{;{nx 6JLZd,wbNj/1:W-O^]n;㼗ywn#%+1*[u__YE(} avl,SbNvEliwg#"~\fJ$; Q(Ivj7^lGoxL\;j/1i/;+C̣y w"Y[f:EW]. *?6ۈQhZM B4*"RTG#6|dlKXUm}u=ġIl02\ 5rΨg4;v'l%?Q-7vMY%rٱ8k/v.sC/C%s5@ѥ&{CJdĝ롉⃎oAƢPi9"i%I-^эk5H}g\[ꫲ\fͿ'!^3񼲍}Ud6IRdEv<|̇ʡY0 x?QI7tpkcb߶ jT9GadkZJB"u~?~!CEsV/Kl_H3E-s׶bz[J*K)**\ ղyGmQd&= J̌אq|7qAl[Yۖi:Z2D;=|LZ-h񻭆aq{fR/ijOMgzib&4\ cUEn/Kb&;5t/i\Jiq~N)'HX}yx-Xɷ_&Ko'I׾{\:Hy1矜=Ӂ𜜗Vo"Z0`bt}&)mk{Mli/wY(^1QMM[?~iS&i>\Dgxp[? mp8?R&b"ם=m{{fί9g nS2y 'Y5#X4ǤDB{/Šs75bg-TȾsz6EG|V yIM1m"tAQ 5M׭1t?9m> cp, ~d4EE d31"4Va 6~y6NEı誓ae9|b )6v^qD&uٞ!b6,eh@ʑ?%eD.6(^JLjkhF}8""""Јcws5A-ә6١ﾯ04OdN,؟/ڵ*8XSZ2ˎ%&IJQ֕U|%գ׾HY;ʜT|;6 WK59eD%M}}23RLQ>yv[<ӏQY>47_kiqIlq-'ȹ?S82>Pt6&³u;\d_l6ikd_cVV1m+xiq)3O!iaE~uaEmOI-FＤ4i&",cg{ wu/N_ѣ ٳ&Dh{%ԭm<DŽ{ߺ>oyWuѧb4M:ƻ݊&ԝb)ra>yp\|ww_ pZgLS=/oH Qd=,kkKZr+\ރ]?U_MUg>l3) h! }f}W\J؍'y#V+!bV`\X=jI(AA\R퓬&}2 #~ Yܹj\h|ovfqq$LFQQ慨|j; +V]qٹd]]Q5EG79:+caKĨ0VRmgk s5Y=5LYGraut%I!%TG-ql- Fu %!*&VL"cT7ם}W;xl _ܦ&=rՏṴM[_m:GSQq*72ZD1h1<*~Cf&ɨ)S,fل>i[96?j}M։VC/Nk= -i7,<>j6^Y_盱H7y L-wJc-MRH'ɰ뢿:\h̘Qbi?u JdD!}V-A[\ܞf8~CEǪ`&\-t[d.-N\k#8^[:s\JvQkI*_m*+(їRcYR7*|y˵UQ^?kx-#%-$J?mcVnjl&+fܵ] _9Qk&[!ʬ)FQuLҒQgzWJ7Huo7cagv m#_qVc{RH&X=U-SqY$s)Rޏ`% S7VxLqOJ,l-jf2d]]2m\7;侀#5}^(u^sGN3ngh7β \9qƴ[1өu3I+6LG[hg}A7UTɶg)))~J|hMmV"46|FsyE~i(s5Dva3ٰ;>~^i"g"۹%kNSp${I?{+ZE-XQiѯץVjd\L2+|8횎g[dy%n?"LIMפ>6eO;vnQ/I2Mf[-Wšȯ.ks:]Gf}qmMN2f}sl+C2^?,E"+>=I*a'ϧp#*}Ӿ5׸BޮM]"0̶$qL"c`Ιr^2e]/{9s+ o&IFF5(AxЌa.ZsiEѮ.l' k T5/Xm$Z>·^w_3 RuDտ?%YXma8U6HB\D]t.~KF;f> 8s'I?}bGw7z>}K}ٰ5Qw:'{n&V1aByDCmNk3 a0Ȍn7t?/UV#H iRa>ܘr%ّyu%hQ sکܺUii; kf@񌚟 z&G%Z>PԵ$q~BskOa؎'f5;RZ3.2ɵ'!oI 4n5z=dGZLJKp˔ƢUuo({fj^a~?-ݸBK\'rUMA&]{!U-d~k,O/sv71)˦;bhvY$Tg6d"/B""""Ks5k!ߝ2W/_tr:7{g"4̉>Ԋ`XdeI8xɋ2{/h#V!ȲuVN2q< O$d|)&J.H LFjQ5)Fffff~fg=xyNeM"IJY% ID;kҗ ĖTiQk"(jƱzL{MEKY5P&bAe'R֥-fJ0M}|O||_NP 5il9{i>6v-webI_=H$s5c;bݐe΃w[4uʶgndkDk%_]ddFd3+=UEM;XE>:)vfRK*%|j)-2K4I5pJ>9=wuAE)8lg ]j$͔OE:H5 6 agq2mlX\K+k,ª\'D9Dq%)٧JOx)?s5a73!rӢZC]KZiLmldjlWd\!*W5ƥP|/#Nk7f8:ӧ+T#dyiv${$\瓧Z጗s5kv8VnZ cjCꍩn.^]>^FQduYQ2<εř~./5hbs5kE5+%u۲{ߣ)\}%K-P:S.ۑ2=fCRjR4qQlnO b2Wb5OoJ@{5;4d7V=jZIʌWyvFөz~Y?I_Ubs5` bZGNV0* ٫<{E<b _ v~*p&:]O qKiwW`UwXۑ&ey=)BpMjA"B:2,s4GtV[fw[u)ΰβ؍Ž~ ;Jҕ)mL̥ y.$/gՎK'R]Gy-A<~?$׫a!@s5aWS^lOV5$f[sؘIʩYB--N"i6J!5- >^HQƪ _ v~*p&:{ph{ۭ9ŭג`Y UF}Ixd"sd6˃Qݮ !_oڍřeXTJhlgLKr nX#->-h">I< 4eJ }Xweϔ<vR_k&$W>]mn_?auj/QtZ݌s5cU= m]A^X>?[Z6&k",#u U"#T| ӯ ql.iY'Hc#nLn·=AӎTx[D#>PdFCe'Wʆ r=B;loOzxn|(igDIJi䶳OHD&|? ǿ; bQݨTWB(ҖQs pywHMԉ6R^uޘk5f,^Y"ZԤR|+^FN=ײ7l۹=[0xy謗5#?Qzd(s5yU2{j VJM]d{(q1䌸v;OIL2uK;7, ~Ƶ`Aɦlk[EQimDh.yAovwYq~m-ū|$?OBVgm=akmlfn3!S1hc7.#lgEy*i">֕AnδA-[Ly5z,.{K^ri+ +*疤YU)՜ƊJ-2SɱyHvݩ\q|FKl[G8ŏg[:%L)yOjJDL#VVkCpJkh1f;q+))5 H%(CLFe%Gɟ&fc eF@s5Y}e}oNK2WHUvGU,d(g2"JhJSjZ5&5kG;E]{!O6x( ֗H)kTJCCK%͈K; LhĠL#ul2y6b̓׼&FEIQ-mi+|IMl虊Ǫb5l[nkmYJMtȮ$Wej' 3pEMMWAx[eNF! s5Y>uVvk\Yj@zdzVUnxFG0Ʋ'Ř+qNZczmUVD5A{m1;[U_(j<4S)mj3WdOWX!^!֝q*LhYy,"3F}yQ$3*,̒iQy dKBġYa_ޑ&SFI}mꥭIJK̈uUrl0=GUvsfvƉ$g9nD;"&4DBtlsjkxZTSH^R]2KfU5(32y|=vC $[iBp:Hs5x;AQ[bU-^GWwCw5Elͩ0l+6iqmFJBdd&&c1juMqylJe]|:DɞVvRq%f+dMا[J[8VJTBv%dxMD-K# uFq%F~Srݛ^ZЕ\0ۘfU8YkVm/Tr&#Pjqlr !%THQCov6E~gީLfu-y\VQgZ`fh3)E-:Jy-!1Y|lW\? \n5M=C5]==dDqWQGi蔤?Se33դF|@s5GN/k޺ U5=UOJ32|zQk?DLǮbgf|gvV9"w\w;5oPRRvGi)e#nFKSM%}z5@l^&9=!zy!2qW[\Lulkژb- zu"g% g% 6 b}zgVs1v :u8R]eMM,^$VjBǒT~I2 @rJ|RqI큂`ʷs<[D˟^Ep[dI$Wg| } s7ݐȢ=g^O-"hVI1 2jY&RUDk'S{1aRjS]WEwo5ڞ)KfM&A~%}:-,ۨ=r41v<.+tTVsrQKm#&҄m3Z!%D$s5uf‡eE}H%%p2pdF}*IL mNn[ E_Ϲ͵~YQ`J5u &(J'm(ϗ^ak)߲{c_291,3z^i]6 L׶Î~DE1j,QV]o:D{'߶TwîD{;m#ĐD~V?~`I.uKOA_iϟo||w|Iv+*^DQkqE("HDKm+0iK+6ɴ५YSx7rFk :i)5.Ja͋R%M6YvΨ莟^GC|3(e(&LbH+ M.XA%2&G{a<+TYUel&uX#)hj; JRD)32s5s5s5s5s5s5s5uDyK @http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_04_38_839.htmlyK http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_04_38_839.htmlDyK http://www.fzoeu.hr/hrv/pdf/yK :http://www.fzoeu.hr/hrv/pdf/DyK http://www.energetska-yK 0http://www.energetska-/qDyK ?http://www.iea.org/textbase/nppdf/free/2009/key_stats_2009.pdfyK ~http://www.iea.org/textbase/nppdf/free/2009/key_stats_2009.pdfDyK (http://www.humboldt.edu/~aej1/Jacobson_yK Phttp://www.humboldt.edu/~aej1/Jacobson_DyK !http://mitre.energyprojects.net/yK Bhttp://mitre.energyprojects.net/DyK !http://mitre.energyprojects.net/yK Bhttp://mitre.energyprojects.net/DyK www.res2020.euyK .http://www.res2020.eu/9DyK sURL:http://www.hmtreasury.gov.uk/independent_reviews/stern_review_economics_climate_change/stern_review_report.cfmyK http://www.hmtreasury.gov.uk/independent_reviews/stern_review_economics_climate_change/stern_review_report.cfmDyK +URL:http://www.unep.org/pdf/PressReleases/yK Nhttp://www.unep.org/pdf/PressReleases/@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List@+@@ |R Endnote Text CJaJtH >*@> Endnote ReferenceH*6U@6 8@ Hyperlink >*B*phFV@!F GFollowedHyperlink >*B* ph@O1@ yEndnote CharactersH*B^@BB qz Normal (Web)dd[$\$*W@Q* `Strong5\L@bL >I Footnote Text*$1$CJ^J aJtH4 @r4 =Footer  p#.)@. = Page NumberR  L"$m5Q=(EGPTzcgBk=pztG%  Qz .. t            tu0u045Etu}fh   + , 3NT2 F#$'(.13p5899U=d?v?BGKNNLNMNNNzRST7TTWYY\e_D`a8e\efglmnfnvn@p"rwzoލ~6lL &()+,./12;<=HIJKգp[ӯűDk7O  !,-=ݺ1;ܼ*5yUb|y6i&dc@q U8pjI[\]^_`abcdefghijklmnopqru00000000000000000000000 0 0 0 000 0 0 00000000000 000 000000000000 0000000000 000000 000000000000000000000000000000000000000000@0I00@0I00@0I00@0I00@0 @0@0@0@0@0I00@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000.00000000000000000000I0!  + , 3NT2 F#$'(.13p5899U=d?v?GNNLNMNNNzRST7TT\D`a8e\efgmn@pzލ6 Kp[ӯűk =1;ܼ5|yidc \]u00@000000000 0 0 0 000 0 0 00000000000 000 0000000000 000000 0K00K00K0S0K00@0K0607ЧK060K0D0K0E0K0E0K0E0K0D0&K0O0 K00K00K00 00.K00K00K00.h@0@0|K00@0K00@0|@0|@0|K0 0 K0 0K0 0K00K00K00K0%0K0%0K0z0@0K00K00K00<K00K00K00K0+0K0+0K0+0K0+0K00K00@0K00K00K00K00K00K00K00@0 00. $$$'`J "b-h32;@ObyƂ֗&@(N9?zM [ln{Bx`ilmnoqrstuwxyz{}~XTQM^^^__F_H_b_e_~____#`$`C`D`K`L`aaxbybbbccccAcBczc|cccccdd7e8e[e\eeegfifffffffg!gggLhNhhhii jj1j2j}j~jkkBkDkllllllllllllmmmmmmnn`nmnunvnnn=p@pqqqq!r"rssttttu uhunuwwwwx xbxcxlxmx z"z|?|}}}} ~ ~<~=~~~!YZJKǀȀ $&Ńƃ˃̃ABz{Άφnoևׇ"#+,ƈLj23ьӌݍލ34Ǐȏ}~36ܔݔ$%klޖKLTU]^HIwy %&&(())+,./12JKMޢߢ ԣףor ')æĦ]^çħZ]de٬ڬíĭ @ïįϯկ ԰հ$%ñDZ,-$%CF\jm69öĶNQ9;ø !+-9;߹<=ܺݺ01:;FGۼܼ)*45xyýŽTUAC_b{|7uy 4J%&Aac?@pq TUes78oq>hj>@HIZ^u35DEsu|}eh  * , 23MNSU1 2 E#F#$$~''((.. 1133o5p5889999T=U=c?d?u?v?BBGGKKNNKNNNyRzRSSTT6T7TTTWWYY\\d_e_C`D`aa7e8e[e\effggllmmnnenmnunvn?p@p!r"rwwzznoݍލ}~56klߖKL %&&(())+,./12JKMԣףorZ] үկıDZCFjm69NQ !+-߹<=ܺݺ01:;ۼܼ)*45xyTU ab{|xy5Jhi%&cdAbc?@pq TUs78op>ijHIZ^u35}h!C , =2(*V,,_4p599:;F>d?v?BC*EGKNNNNIQQT7TVWY7Z\ad8e\eSggfjmnvnnwz!Ï6%&&(())+,./12JK!-*56i&dcjI]^u&&(())+,./12JK^u N&%!2pjFtukD ;AF$2>iG z+:DkS,N-I?>.Uf.]\ĨLncW|k^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.hh^h`o(hh^h`o(.0^`0o(..88^8`o(... 88^8`o( .... `^``o( ..... `^``o( ...... ^`o(....... ^`o(........hh^h`o(hh^h`o(.0^`0o(..88^8`o(... 88^8`o( .... `^``o( ..... `^``o( ...... ^`o(....... ^`o(........^`OJPJQJ^Jo(-^`OJ QJ ^J o(hHopp^p`OJ QJ o(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJ QJ ^J o(hHo^`OJ QJ o(hH^`OJQJo(hH^`OJ QJ ^J o(hHoPP^P`OJ QJ o(hHhh^h`o(hh^h`o(.0^`0o(..88^8`o(... 88^8`o( .... `^``o( ..... `^``o( ...... ^`o(....... ^`o(........h,,^,`OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHoh  ^ `OJ QJ o(hHh  ^ `OJQJo(hHhll^l`OJ QJ ^J o(hHoh<<^<`OJ QJ o(hHh  ^ `OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHoh^`OJ QJ o(hHh ^`o(hH -h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.^`o(.^`o(.808^8`0o(..^`o(... ^`o( .... `^``o( ..... `^``o( ...... pp^p`o(....... pp^p`o(........z^`zo(.808^8`0o(..0^`0o(...pp^p`o(....   ^ `o( .....  ` ^ ``o( ...... `^``o(....... ^`o(........ ^`o(.........^`OJPJQJ^Jo(-^`OJ QJ ^J o(hHopp^p`OJ QJ o(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJ QJ ^J o(hHo^`OJ QJ o(hH^`OJQJo(hH^`OJ QJ ^J o(hHoPP^P`OJ QJ o(hH^`o() ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHh\\^\`OJ QJ ^J o(hHoh, , ^, `OJ QJ o(hHh  ^ `OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHoh^`OJ QJ o(hHhll^l`OJQJo(hHh<<^<`OJ QJ ^J o(hHoh  ^ `OJ QJ o(hH |kkS,G z+I?ukDN&.]\.UF!2;AF$nc ^SSm< HASc Z\ ^0!Ta%HA1 /-7HA{?C@BCEw7/UshHAc cc, 9#K>M{y0ibqe- QAY iE > P #  ] * d n Cpl'N'cI pbAGjUk)LMb!@ jJd-h]qb: # . 8l V! '"Wk#_y#$h%|&,q( )8)W)6*Z*j*g`+0d+n+p,,#,A,R-Pt-&*.k./ 0 1 1.1$w12L2[2e,3A3ul3#4B4S5l5.w5=z56w6 7'8 9)9-:A];<2< {</8>i>'?p @x@LBD:E|FGWH>IwI{I`K#KlK LXL%|L!MNwO2O7WOGbOUPiP5pR|RamSJ"T 'TxTVU/|UWv WxW0?X{PX.]Y5Z/[]}[C\Kd\t]f^ _>_}`abobddd=evHe[e\ePAfYfbgEtgM1hFhap{Spepz[qrIrq0t@tTtAjt&u 7u[v9xAxoUxUxyqzDz^z}{MU|E}!}4s} ~P.~xD++`gZ_ X@29CC[u Ua2mRw_>Z;OV>Uj|n(n*b}V?K=\Fpp/8M)&vi 3]4^[?=O.)8G+ AKuN :GmH] pGUw>~IXXjm$8LEKNP:yn#%3W]3@! 'y4;YC#\6#w.:8@IfC9^v}07`fgr^]P\ yF68?e+ t;O+:WMHKwB D<]=MR3^m^5j (I,*y[8 Xfuzn/nI`fAo N+cA7=Z#@A./i\8G3uMW(sk"q*#8~ _gkl'/H[V_Jjylf J -}g+aTQZ|tn'YD/ VpFqzfeG8` KX3< !-DNn߃K^_`abcdefghijklmumŨ@  #&+,5<>@EJMPQTU[\]^_acdtPP PPPPPPP P"P$P(P*P,P2P4P8P:P@PBPHPNPTP^P`PrPPPPPPPPPPPPPPPPPPUnknown Gz Times New Roman5Symbol3& z ArialE Frutiger-Light=Arial,BoldC CalibriArialS AFranklinGothicArialqGarantiqua_PP-NormalTimes New RomanA OptimaArial_ Times-RomanTimes New Roman3z Times?5 z Courier New;Wingdings"1Uن-&k5((O0fm!4dך2qHP ?dio21Analiza i preporuke za lokalne prora une s ciljemKorisnikKorisnik<         Oh+'0  0< \ h t4Analiza i preporuke za lokalne proraune s ciljem KorisnikNormal Korisnik107Microsoft Office Word@~]@7Z2@\;(՜.+,D՜.+,\ hp|  Oך 2Analiza i preporuke za lokalne proraune s ciljem Title 8@ _PID_HLINKSA<67'http://www.unep.org/pdf/PressReleases/"ohttp://www.hmtreasury.gov.uk/independent_reviews/stern_review_economics_climate_change/stern_review_report.cfmn`http://www.res2020.eu/KZ!http://mitre.energyprojects.net/KZ!http://mitre.energyprojects.net/aw (http://www.humboldt.edu/~aej1/Jacobson_5b ?http://www.iea.org/textbase/nppdf/free/2009/key_stats_2009.pdf;~http://www.energetska-/http://www.fzoeu.hr/hrv/pdf/-X@http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_04_38_839.html  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~     !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F4Data  $1TableWordDocument2SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q