Pregled bibliografske jedinice broj: 479523
Prozno stvaralaštvo Adele Milčinović
Prozno stvaralaštvo Adele Milčinović // Dani hvarskog kazališta, XXVII – Književnost i kazalište hrvatske moderne – bilanca stoljeća / Batušić, Nikola, Bogišić, Rafo, Pavličić, Pavao, Moguš, Milan, Švelec, Franjo, Vončina, Josip (ur.).
Zagreb : Split, 2001. str. 334-357 (pozvano predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 479523 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prozno stvaralaštvo Adele Milčinović
(Prose writing of Adela Milčinović)
Autori
Šundalić, Zlata
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Dani hvarskog kazališta, XXVII – Književnost i kazalište hrvatske moderne – bilanca stoljeća
/ Batušić, Nikola, Bogišić, Rafo, Pavličić, Pavao, Moguš, Milan, Švelec, Franjo, Vončina, Josip - Zagreb : Split, 2001, 334-357
ISBN
953-154-522-7
Skup
Dani hvarskog kazališta. Književnost i kazalište hrvatske moderne – bilanca stoljeća
Mjesto i datum
Hvar, Hrvatska, 03.05.2000. - 06.05.2000
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Adela Milčinović; hrvatska moderna; kategorija lika; kategorija prostora; modernističke sastavnice
(Adela Milčinović; Croatian Modernism; category of character; category of place; modernistic components)
Sažetak
U središtu pozornosti ovoga rada je književno stvaralaštvo Adele Milčinović. U literaturi o Adeli Milčinović može se pročitati da ona pripada tzv. drugoj garnituri hrvatskih modernističkih pisaca (Šicel, 1968). Takvu tvrdnju ovaj rad nije želio dovesti u pitanje ; on je samo neznatno proširio postojeće interpretacije, i to u odnosu na kategoriju lika i prostora. U odnosu na prvu kategoriju – lik - dopuna se svela na uočavanje četiriju ženskih karaktera koji primarno ustrojavaju pripovjedni svijet Adelinih proza (metaforički smo ih imenovali kao tip Neda, tip Marija-Liza, tip Maja, tip Nimfa, a na temelju egzistentnih, prvotno nemetaforički određenih osoba), a ne samo jednog, utjelovljenog u liku učiteljice. U odnosu na drugu kategoriju – prostor – dopuna se svodi na uočavanje triju sredina u spisateljičinim pripovjednim djelima, od kojih svaka na svoj način utječe na tematiku, stil, jezik. Uz već konstatirani prevladavajući tradicionalni način izražavanja (Šicel, 1968: 198), javljaju se u prozi ove spisateljice i modernistički izleti, i to u obliku realizirane metafore, estetike ružnoga, kroz lik nepoznatog nekog, kroz dijalektalnu individualizaciju likova. Pri tome ne treba smetnuti s uma, da su to samo modernistički izleti, ne i dominantna poetika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
