Pregled bibliografske jedinice broj: 479025
Izbjeglištvo i rodna dimenzija povratka: motiv “pokvarene žene“ i njegova funkcija u kazivanjima srpskih povratnika u selima glinske okolice
Izbjeglištvo i rodna dimenzija povratka: motiv “pokvarene žene“ i njegova funkcija u kazivanjima srpskih povratnika u selima glinske okolice // Kako žive seljaci? Identitet, reprezentacije, kulturne prakse suvremenog seljaštva (Godišnji skup Hrvatskog etnološkog društva)
Zagreb, Hrvatska, 2010. (predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, stručni)
CROSBI ID: 479025 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Izbjeglištvo i rodna dimenzija povratka: motiv “pokvarene žene“ i njegova funkcija u kazivanjima srpskih povratnika u selima glinske okolice
(Exodus and gender dimension of the return: a motif of "corrupted woman" and its function in the narratives of the Serbian returnees in the Glina region)
Autori
Vedriš, Trpimir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, stručni
Skup
Kako žive seljaci? Identitet, reprezentacije, kulturne prakse suvremenog seljaštva (Godišnji skup Hrvatskog etnološkog društva)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 10.06.2010. - 11.06.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Izbjeglice; povratak; rod
(Refugees; return; gender)
Sažetak
Tijekom istraživanja problema identiteta izbjeglica-povratnika iz srpskih sela u okolici Gline, na temelju uočenog shvaćanja o različitom odnosu muškaraca i žena prema „povratku“, bilježen je odnos kazivača prema odbijanju mnogih prognanica da se vrate predratnom načinu života. U tom kontekstu, na temelju većeg broja iskaza povratnika/ica, uočen je i vrlo čest motiv ženske „krivice“ za propadanja sela. Smještajući niz prikupljenih „priča iz života“ u okvir tradicionalnih pripovijesti o „lošoj ženi“, u predloženom izlaganju nastojat ću ukazati na kontinuitet i tradicionalizam tog motiva kao općeg mjesta pripovijedanja u službi određivanja društveno prihvatljivih normi ponašanja seoskih žena. S druge strane, usprkos njihovoj „normativnosti“ i „fiktivnosti“, iskazi o nevoljkosti žena da se nakon višegodišnjeg izbjegličkog života vrate predratnom načinu života – u svjetlu recentne literature o transformaciji seoskog načina života i problemima izbjeglica – jasno upućuju na određenu utemeljenost uočenih motiva u društvenim promjenama koje su tijekom druge polovice 20. st. radikalno promijenile način života na selu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Etnologija i antropologija