Naslov
Kupači između poplava i požara - Stara savska kupališta (1)
(Bathers between Flood and Fire - Old Sava Spa (1))

Autori
Štulhofer, Ariana

Izvornik
Zagreb moj grad (1846-4378) 4 (2010), 28; 21-25

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, stručni

Ključne riječi
kupalište; Sava; Zagreb
(spa; Sava; Zagreb)

Sažetak
Rijeka Sava više je od jednog stoljeća bila središnje mjesto ljetnih druženja, sportskih susreta i javnih događanja u gradu. U devetnaestom i velikom dijelu dvadesetog stoljeća, uz razmjerno brojna gradska i privatna javna kupališta, važnu su socijalnu (ali i higijensku!) ulogu imala riječna kupališta smještena na lijevoj savskoj obali. Nizvodno od Savske ceste vremenom su podignuta četiri kupališta koja su, zbog nereguliranog savskog vodotoka, često mijenjala položaj: Huttererovo (poslije Gospodarićevo), Gradsko, Trnjansko i vojničko. Pogotovo su Huttererovo i Gradsko kupalište bila omiljena i vrlo posjećena mjesta ljetnih druženja te poprišta brojnih zabavnih i sportskih događanja. Iako je od 1862. godine  kada je napravljen prvi do sada pronađen smještajni nacrt za plivačku školu kod Savskoga mosta  izrađeno više od deset projekata za otvorena ili zatvorena bazenska kupališta, do prvih izvedenih bazena  maloga na Šalati i 50-metarskoga Marathonova na Savi  čekat će se sve do 1939. godine. Niz planova vezanih za izgradnju bazenskih kupališta nikada nije ostvaren, sve do Univerzijade 1987. godine kada je podignut plivačko-vaterpolistički centar "Mladost". Osim kupališta, grade se veslački domovi, većinom vrlo jednostavne drvene kuće podignute na stupovima zbog čestih izlijevanja rijeke Save. Među njima se kvalitetom i anticipacijom hrvatske moderne arhitekture ističe veslački dom Veslačkoga kluba "Uskok" sagrađen u cijelosti iz drva 1931. godine prema projektu arhitekta Antuna Ulricha. Uređenjem sportsko-rekreacijskih središta Jarun i Bundek Zagreb se vraća svojoj rijeci, međutim prisavska zona svojim položajem i veličinom omogućuje daleko veću iskoristivost svoga prostora nego što je danas ima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam

POVEZANOST RADA