Naslov
Ad viaggium pro anima mea - hodočašća u Santiago de Compostela u oporučnim spisima hrvatskih iseljenika u Mlecima (XV.-XVI. stoljeće)
(Ad viaggium pro anima mea: Pilgrimages to Santiago de Compostela in the fifteenth- and sixteenth-century testaments of Croatian immigrants in Venice)

Autori
Čoralić, Lovorka

Izvornik
Povijesni prilozi (0351-9767) 29 (2010), 38; 31-42

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Santiago de Compostela; Mleci; Mletačka Republika; Hrvati; hrvatska povijest; kasni srednji vijek; rani novi vijek; migracije; hodočašća
(Santiago de Compostela; Venice; Venetian Republic; Croats; Croatian history; Late Middle Ages; Early Modern Age; migrations; pilgrimages;)

Sažetak
U sklopu proučavanja povijesti hrvatske zajednice u Mlecima nedvojbeno važna sastavnica odnosi se na njezin vjerski život, religioznost, iskazivanje pobožnosti i odnos s tamošnjim crkvenim ustanovama i duhovnim osobama. Hrvatski iseljenici zavičajem od Zagreba i Slavonije, preko Istre, Like, Krbave i Bosne, do Dalmacije, Dubrovnika i Boke kotorske, svojom su se pripadnošću Katoličkoj vjeri u cijelosti uklapali u etnički raznovrsno, ali vjerskom pripadnošću ipak dominantno katoličko žiteljstvo grada na lagunama. Razmatrajući vjersko svakodnevlje i oblike iskazivanja pobožnosti Hrvata u Mlecima (kako onih trajno nastanjenih, tako i onih kojima su Mleci bili tek usputna postaje djelovanja) možemo primjetiti da su jedna od izraženih i arhivskim vrelima dobro potkrijepljenih sastavnica bila i hodočašća. Velik broj njih odnosio se na upućivanje jedne ili više osoba u tradicionalna mletačka svetišta u kojima se u određene dane u godini podijeljivao oprost (crkve S. Croce, S. Lorenzo, S. Pietro di Castello i S. Trinità), kao i u prošteništa diljem Apeninskoga poluotoka (Padova, Rim, Asiz, Loreto, Bari i dr.). U mnogo manjoj mjeri su u iskazima posljednje volje iseljenih Hrvata zastupljena hodočasnička odredišta u dalekim i teže dostupnim zemljama i krajevima (Jeruzalem, Galicija). Tema ovog priloga upravo su hrvatska hodočašća iz (ili preko / via) Mletaka u glasovito svetište Santiago de Compostela u Galiciji, mjesto štovanja Sv. Jakova Starijega te – uz Jeruzalem i Rim – zasigurno najpoznatije srednjovjekovno hodočasničko središte. Na osnovi podataka iz oporuka (pohranjenih u Državnom arhivu u Mlecima), a slijedom načina spominjanja svetišta Santiago de Compostela kao hodočasničkog središta, u prvome dijelu rada su sažeto izneseni opći podatci o hrvatskim iseljenicima u Mlecima koji u svojim oporučnim odredbama bilježe Compostelu kao cilj hodočašćenja (društvena i profesionalna struktura te skupine iseljenika, vremenski raspon i intenzitet spominjanja hodočašća, podatci o istaknutijim hrvatskim oporučiteljima koji bilježe hodočašća u Compostelu i drugo). U drugom dijelu rada središnji predmet istraživačkog zanimanja upravljen je na konkretne primjere koji se odnose na hodočašća u Santiago de Compostela. Kronološkim slijedom razmatraju se oporuke u kojima su oporučitelji ujedno i hodočasnici, kao i (brojnije) oporuke u kojima hrvatski iseljenici iskazuju želju da se nakon njihove smrti obavi zamjensko hodočašće u Galiciju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA