Pregled bibliografske jedinice broj: 478566
Predodžbe djetinjstva i preobrazbe bajke. Primjer hrvatske dječje književnosti 19. stoljeća
Predodžbe djetinjstva i preobrazbe bajke. Primjer hrvatske dječje književnosti 19. stoljeća // Književna smotra, 42 (2010), 156(2); 113-123 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 478566 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Predodžbe djetinjstva i preobrazbe bajke. Primjer hrvatske dječje književnosti 19. stoljeća
(Formations of Childhood and Transformations of Fairy Tales. The Case of Croatian Children's Literature in the Late 19th Century)
Autori
Hameršak, Marijana
Izvornik
Književna smotra (0455-0463) 42
(2010), 156(2);
113-123
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
predodžbe djetinjstva; bajke; hrvatska dječja književnost; 19. stoljeće
(conceptions of childhood; fairy tales; Croatian children's literature; 19th century)
Sažetak
U radu se primjenom komparativne mikropovijesne perspektive raspravlja o prvim bajkama hrvatske dječje periodičke književnosti, odnosno, o prvim bajkama hrvatske dječje književnosti općenito. Temeljem usporedbe tekstova i paratekstova bajki uvrštenih u časopis Bosiljak (1864-1868) s bajkama objavljenim u prvom desetljeću časopisa Smilje (1873-1945), autorica izdvaja i interpretira predodžbe bajke i djetinjstva inaugurirane u hrvatskom društvu druge polovice 19. stoljeća. Na temelju analize žanrovskih preferencija, kao i metanarativnih okvira priča koje su iz Bosiljka „prenesene“ u Smilje, argumentira tezu prema kojoj je Smilje za razliku od pučko-dječjeg Bosiljka pretpostavljalo da je djetinjstvu odjelito, ali tranzitno, u odnosu na odraslost manjkavo životno doba. Na temelju udjela bajki u cjelokupnom korpusu Smilja, kao i na temelju njihove usmjerenosti na poslušnost te na mehanizme poučljivosti primjerom i zabavne pouke, zaključuje, nadalje, da se bajkama u Smilju, a nasuprot praksi u Bosiljku, nije pridruživala neka samo njima namijenjena funkcija. Od bajki Smilja se kao i od tada favoriziranog žanra dječje književnosti, moralističkih pripovijedaka, očekivala ponajprije distribucija društveno poželjnih vrijednosti i modela ponašanja. Umjesto u procesu zamišljanja nacije, bajke Smilja trebale su sudjelovati u procesu diferencijalizacije djetinjstva i odgoja građana, članova nacije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Etnologija i antropologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
189-1890666-0664 - Interpretativne razine tradicije (Lozica, Ivan, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
Profili:
Marijana Hamresak
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Current Contents Connect (CCC)
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Arts & Humanities Citation Index (A&HCI)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
